{"id":17459,"date":"2019-11-19T19:36:06","date_gmt":"2019-11-19T19:36:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17459"},"modified":"2019-11-19T19:39:33","modified_gmt":"2019-11-19T19:39:33","slug":"tportal-viseslav-raos-vukovar-izmedu-povijesti-i-sjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17459","title":{"rendered":"Tportal: Vi\u0161eslav Raos &#8211; Vukovar izme\u0111u povijesti i sje\u0107anja"},"content":{"rendered":"<p>Svaka dr\u017eava po\u010diva na nekoj nultoj to\u010dci, utemeljiteljskom mitu koji transcendira vrijeme i stvarnost. Vrlo \u010desto te to\u010dke simboli\u010dkoga okupljanja, u kojima politi\u010dka zajednica pripovijeda pri\u010du s\u00e2ma o sebi te potvr\u0111uje opredijeljenost za zajedni\u010dku sudbinu uokvirenu institucijama politi\u010dkoga sustava, po\u010divaju na ratu, stradanju, otporu ili pobuni. Slu\u010daj je to s Bostonskom \u010dajankom, prethodnici Ameri\u010dkoga rata za neovisnost, kao i s juri\u0161om pari\u0161ke svjetine na tamnicu u tvr\u0111avi Bastille, kojom je otpo\u010dela Francuska revolucija. Mnoge bitke, bez obzir na vojni ishod, duboko su se usadile u povijesnu svijest te i dandanas, u ve\u0107oj ili manjoj mjeri, slu\u017ee kao identitetski orijentir. Tako je to s bitkom na Kosovu polju iz 1389. godine, kao i sa Staljingradskom bitkom od kolovoza 1942. do velja\u010de 1943. godine. U suvremenoj Hrvatskoj dvije su takve to\u010dke \u2013 jedna, <strong>Vukovar<\/strong>, predstavlja otpor, stradanje i \u017ertvu, dok druga, <strong>Knin<\/strong>, predstavlja pobjedu i trijumf nad okupatorom kao pretpostavku mira i stabilnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Povijest i sje\u0107anje<\/strong><\/p>\n<p>Francuski povjesni\u010dar <strong>Pierre Nora<\/strong> u svojim <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/15308\">radovima<\/a> razlikuje povijest i sje\u0107anje, opreku izme\u0111u apstraktne, umjetne i depersonalizirane <em>historije<\/em> i osobne, \u017eivljene i nadasve prirodne <em>memorije<\/em>. Svakoga studenog u gradu na u\u0161\u0107u Vuke u Dunav isprepli\u0107e se jedno i drugo. Slu\u017ebenom, apstraktnom povije\u0161\u0107u pro\u0161lost se fiksira, cementira, pretvara u spomenik te ima presudnu identitetsku ulogu za \u017eivot politi\u010dke zajednice. Na taj na\u010din Vukovar postaje i opstaje kao simbol \u2013 simbol stradanja, simbol nezamislivog u\u017easa, razaranja i zlo\u010dina, ali i simbol nadanja, solidarnosti i prkosnog otpora koji je urodio pobjedom, mirom i obnovom. Sva kompleksnost stvarnosti sa\u017eeta je u kulturnim artefaktima \u2013 golubici, Vodotornju, kri\u017eu na Ov\u010dari, krugu vukovarske bolnice, zbjegu izmu\u010denih civila s po dvije vre\u0107ice u ruci. Me\u0111utim, uz ovu okamenjenu pro\u0161lost, istodobno ide \u017eivo sje\u0107anje pojedinaca \u2013 branitelja, civila, prognanika, svjedoka vremena, logora\u0161a i \u017ertava, kao i svih onih koji jo\u0161 uvijek tragaju za posljednjim prebivali\u0161tem svojih uku\u0107ana.<\/p>\n<p>U slu\u010daju Vukovara, <em>historija<\/em> i <em>memorija<\/em> \u010desto su u sukobu, \u010desto u me\u0111usobnom nerazumijevanju. Oni koji \u017eive osobno sje\u0107anje boje se da \u0107e njihova bol potonuti u zaborav, smatraju kako nacija u cjelini nedovoljno shva\u0107a njihovu patnju i iskustvo. Uz to, otvorene rane rata koje se o\u010dituju u sporom i krivudavom procesuiranju ratnih zlo\u010dina te otkrivanju sudbine nestalih motiviraju neke od najglasnijih prista\u0161a stalne, nikada dovr\u0161ene <em>memorije<\/em> naspram op\u0107e, bezvremene <em>historije<\/em>, da zagovaraju i mobiliziraju politi\u010dko djelovanje koje ide onkraj institucija i procesa liberalne demokracije. Ogor\u010deni dojmom o nepravdi i nerazumijevanju, zazivaju uskra\u0107ivanje Ustavom zajam\u010denih gra\u0111anskih prava, \u0161ire nepovjerenje u temeljne institucije politi\u010dkoga sustava te najavljuju kako namjeravaju vi\u0161e-manje pravdu uzeti u svoje ruke ako se iz njihove vizure stvari ne pomaknu na bolje u nekom o\u010dekivanom roku.<\/p>\n<p>Pored toga, iz godine u godinu, komemoraciju u Vukovaru, koja ima dvostruku ulogu sje\u0107anja na poginule, stradale i nestale, dakle korespondira Du\u0161nom danu koji se obilje\u017eava \u0161esnaest dana ranije; ali i nacionalnog spomena na \u017ertve i napore Domovinskoga rata u \u0161irem smislu, optere\u0107uje kori\u0161tenje ovoga tu\u017enog i uzvi\u0161enog dana za mobilizaciju prista\u0161a, difamaciju protivnika te unutarstrana\u010dke i me\u0111ustrana\u010dke obra\u010dune. Ba\u0161 kao \u0161to je to slu\u010daj s nekim drugim komemoracijama, vezanima uz Drugi svjetski rat i pora\u0107e, i na ovaj dan previ\u0161e i pre\u010desto mo\u017eemo svjedo\u010diti tezama kako se mo\u017eemo odre\u0111ivati kome jest, a kome nije mjesto u Koloni sje\u0107anja, tko smije, a tko ne smije do\u0107i u Vukovar, kome \u0107e se pljeskati, a kome okretati le\u0111a te tko ima pravo biti arbitar u posvema neznanstvenoj disciplini mjerenja domoljublja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/komentatori\/clanak\/vukovar-izmedu-povijesti-i-sjecanja-sto-trebamo-nauciti-iz-tragedije-da-bismo-postali-bolje-drustvo-foto-video-20191119\">https:\/\/www.tportal.hr\/komentatori\/clanak\/vukovar-izmedu-povijesti-i-sjecanja-sto-trebamo-nauciti-iz-tragedije-da-bismo-postali-bolje-drustvo-foto-video-20191119<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Vi\u0161eslav Raos<\/strong><\/p>\n<p class=\"title\">Vukovar izme\u0111u povijesti i sje\u0107anja: \u0160to trebamo nau\u010diti iz tragedije da bismo postali bolje dru\u0161tvo?<\/p>\n<p><strong><em>Tportal.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<p>19.11.2019.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17460,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/V-Raos.png?fit=500%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":17459,"position":0},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":17459,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":17459,"position":2},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":17459,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":17459,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":17459,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17459"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17463,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17459\/revisions\/17463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17460"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}