{"id":17459,"date":"2019-11-19T19:36:06","date_gmt":"2019-11-19T19:36:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17459"},"modified":"2019-11-19T19:39:33","modified_gmt":"2019-11-19T19:39:33","slug":"tportal-viseslav-raos-vukovar-izmedu-povijesti-i-sjecanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17459","title":{"rendered":"Tportal: Vi\u0161eslav Raos &#8211; Vukovar izme\u0111u povijesti i sje\u0107anja"},"content":{"rendered":"<p>Svaka dr\u017eava po\u010diva na nekoj nultoj to\u010dci, utemeljiteljskom mitu koji transcendira vrijeme i stvarnost. Vrlo \u010desto te to\u010dke simboli\u010dkoga okupljanja, u kojima politi\u010dka zajednica pripovijeda pri\u010du s\u00e2ma o sebi te potvr\u0111uje opredijeljenost za zajedni\u010dku sudbinu uokvirenu institucijama politi\u010dkoga sustava, po\u010divaju na ratu, stradanju, otporu ili pobuni. Slu\u010daj je to s Bostonskom \u010dajankom, prethodnici Ameri\u010dkoga rata za neovisnost, kao i s juri\u0161om pari\u0161ke svjetine na tamnicu u tvr\u0111avi Bastille, kojom je otpo\u010dela Francuska revolucija. Mnoge bitke, bez obzir na vojni ishod, duboko su se usadile u povijesnu svijest te i dandanas, u ve\u0107oj ili manjoj mjeri, slu\u017ee kao identitetski orijentir. Tako je to s bitkom na Kosovu polju iz 1389. godine, kao i sa Staljingradskom bitkom od kolovoza 1942. do velja\u010de 1943. godine. U suvremenoj Hrvatskoj dvije su takve to\u010dke \u2013 jedna, <strong>Vukovar<\/strong>, predstavlja otpor, stradanje i \u017ertvu, dok druga, <strong>Knin<\/strong>, predstavlja pobjedu i trijumf nad okupatorom kao pretpostavku mira i stabilnosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Povijest i sje\u0107anje<\/strong><\/p>\n<p>Francuski povjesni\u010dar <strong>Pierre Nora<\/strong> u svojim <a href=\"https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/15308\">radovima<\/a> razlikuje povijest i sje\u0107anje, opreku izme\u0111u apstraktne, umjetne i depersonalizirane <em>historije<\/em> i osobne, \u017eivljene i nadasve prirodne <em>memorije<\/em>. Svakoga studenog u gradu na u\u0161\u0107u Vuke u Dunav isprepli\u0107e se jedno i drugo. Slu\u017ebenom, apstraktnom povije\u0161\u0107u pro\u0161lost se fiksira, cementira, pretvara u spomenik te ima presudnu identitetsku ulogu za \u017eivot politi\u010dke zajednice. Na taj na\u010din Vukovar postaje i opstaje kao simbol \u2013 simbol stradanja, simbol nezamislivog u\u017easa, razaranja i zlo\u010dina, ali i simbol nadanja, solidarnosti i prkosnog otpora koji je urodio pobjedom, mirom i obnovom. Sva kompleksnost stvarnosti sa\u017eeta je u kulturnim artefaktima \u2013 golubici, Vodotornju, kri\u017eu na Ov\u010dari, krugu vukovarske bolnice, zbjegu izmu\u010denih civila s po dvije vre\u0107ice u ruci. Me\u0111utim, uz ovu okamenjenu pro\u0161lost, istodobno ide \u017eivo sje\u0107anje pojedinaca \u2013 branitelja, civila, prognanika, svjedoka vremena, logora\u0161a i \u017ertava, kao i svih onih koji jo\u0161 uvijek tragaju za posljednjim prebivali\u0161tem svojih uku\u0107ana.<\/p>\n<p>U slu\u010daju Vukovara, <em>historija<\/em> i <em>memorija<\/em> \u010desto su u sukobu, \u010desto u me\u0111usobnom nerazumijevanju. Oni koji \u017eive osobno sje\u0107anje boje se da \u0107e njihova bol potonuti u zaborav, smatraju kako nacija u cjelini nedovoljno shva\u0107a njihovu patnju i iskustvo. Uz to, otvorene rane rata koje se o\u010dituju u sporom i krivudavom procesuiranju ratnih zlo\u010dina te otkrivanju sudbine nestalih motiviraju neke od najglasnijih prista\u0161a stalne, nikada dovr\u0161ene <em>memorije<\/em> naspram op\u0107e, bezvremene <em>historije<\/em>, da zagovaraju i mobiliziraju politi\u010dko djelovanje koje ide onkraj institucija i procesa liberalne demokracije. Ogor\u010deni dojmom o nepravdi i nerazumijevanju, zazivaju uskra\u0107ivanje Ustavom zajam\u010denih gra\u0111anskih prava, \u0161ire nepovjerenje u temeljne institucije politi\u010dkoga sustava te najavljuju kako namjeravaju vi\u0161e-manje pravdu uzeti u svoje ruke ako se iz njihove vizure stvari ne pomaknu na bolje u nekom o\u010dekivanom roku.<\/p>\n<p>Pored toga, iz godine u godinu, komemoraciju u Vukovaru, koja ima dvostruku ulogu sje\u0107anja na poginule, stradale i nestale, dakle korespondira Du\u0161nom danu koji se obilje\u017eava \u0161esnaest dana ranije; ali i nacionalnog spomena na \u017ertve i napore Domovinskoga rata u \u0161irem smislu, optere\u0107uje kori\u0161tenje ovoga tu\u017enog i uzvi\u0161enog dana za mobilizaciju prista\u0161a, difamaciju protivnika te unutarstrana\u010dke i me\u0111ustrana\u010dke obra\u010dune. Ba\u0161 kao \u0161to je to slu\u010daj s nekim drugim komemoracijama, vezanima uz Drugi svjetski rat i pora\u0107e, i na ovaj dan previ\u0161e i pre\u010desto mo\u017eemo svjedo\u010diti tezama kako se mo\u017eemo odre\u0111ivati kome jest, a kome nije mjesto u Koloni sje\u0107anja, tko smije, a tko ne smije do\u0107i u Vukovar, kome \u0107e se pljeskati, a kome okretati le\u0111a te tko ima pravo biti arbitar u posvema neznanstvenoj disciplini mjerenja domoljublja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/komentatori\/clanak\/vukovar-izmedu-povijesti-i-sjecanja-sto-trebamo-nauciti-iz-tragedije-da-bismo-postali-bolje-drustvo-foto-video-20191119\">https:\/\/www.tportal.hr\/komentatori\/clanak\/vukovar-izmedu-povijesti-i-sjecanja-sto-trebamo-nauciti-iz-tragedije-da-bismo-postali-bolje-drustvo-foto-video-20191119<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Vi\u0161eslav Raos<\/strong><\/p>\n<p class=\"title\">Vukovar izme\u0111u povijesti i sje\u0107anja: \u0160to trebamo nau\u010diti iz tragedije da bismo postali bolje dru\u0161tvo?<\/p>\n<p><strong><em>Tportal.hr<\/em><\/strong><\/p>\n<p>19.11.2019.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17460,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17459","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/V-Raos.png?fit=500%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55389,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55389","url_meta":{"origin":17459,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Petra Seletkovi\u0107a: \u201ePodru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije od Moha\u010dke bitke do osmanskog osvajanja 1536. godine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Javno predavanje, organizirano u sklopu obilje\u017eavanja 30 godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, odr\u017eat \u0107e se u Gradskoj knji\u017enici Slavonski Brod 25. rujna 2026. (petak) u 11:00 sati. Nakon Moha\u010dke bitke 1526. godine, podru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije \u2013 odnosno ve\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":17459,"position":1},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55430,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55430","url_meta":{"origin":17459,"position":2},"title":"Documenta: Izlo\u017eba fotografija, \u0161etnja i radionica o Antiratnoj kampanji i Arkzinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U posljednjim danima ovoga mjeseca organiziramo tri doga\u0111aja: izlo\u017ebu fotografija i ilustracija iz novina Arkzin 25. rujna, \u0161etnju Zagrebom vezanu za Antiratnu kampanju i novine 26. rujna, te radionicu nenasilne komunikacije 28. i 30. rujna. U petak, 25. rujna 2026. u 18 sati u dvorani Ku\u0107e ljudskih prava otvorit \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55301,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55301","url_meta":{"origin":17459,"position":3},"title":"WEBINAR: Ma\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo da \u0107e 21. rujna 2026. izv. prof. dr. sc. Denis Njari (Filozofski fakultet u Osijeku) odr\u017eati webinar \u201cMa\u0111arska perspektiva Bitke na Moha\u010dkom polju i njezini dugoro\u010dni utjecaji na oblikovanje kulture sje\u0107anja i nacionalnog narativa\u201d. Detalji i registracija slijede uskoro. Webinar donosi pogled na bitku na Moha\u010dkom polju 1526. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/sulejman-prijeti.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":17459,"position":4},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54348,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54348","url_meta":{"origin":17459,"position":5},"title":"Documenta: Ponovo otkrivena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U uvali Slana na otoku Pagu 24. lipnja 2026. odr\u017eana je komemoracija podno po \u010detvrti puta obnovljene spomen-plo\u010de posve\u0107ene \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog usta\u0161kog logora iz sustava Gospi\u0107-Jadovno-Pag. Naporima koje ve\u0107 godinama ula\u017eu Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH, Srpsko narodno vije\u0107e (SNV)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ploca-Slana.jpeg?fit=754%2C522&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17459","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17459"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17459\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17463,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17459\/revisions\/17463"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17460"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17459"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17459"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17459"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}