{"id":17419,"date":"2019-11-16T13:07:10","date_gmt":"2019-11-16T13:07:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17419"},"modified":"2019-11-16T13:16:46","modified_gmt":"2019-11-16T13:16:46","slug":"historiografska-misao-dana-reinhart-koselleck-kratkorocno-moguce-je-da-povijest-stvaraju-pobjednici-ali-dugorocno-povijesni-dobici-spoznaje-dolaze-od-pobijedenih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17419","title":{"rendered":"Historiografska misao dana \u2013 Reinhart Koselleck: \u201cKratkoro\u010dno, mogu\u0107e je da povijest stvaraju pobjednici ali, dugoro\u010dno, povijesni dobici spoznaje dolaze od pobije\u0111enih.\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Na spomenute uvide Reinharta Kosellecka izravno se pozivaju povjesni\u010dari Eric Hobsbawm i Enzo Traverso, a neizravno ih mo\u017eemo povezati s povjesni\u010darama od Tukidida preko Marca Blocha (\u201c\u010cudan poraz\u201d) do Edwarda P. Thompsona i mnogih drugih.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cReinhart Koselleck, utemeljitelj konceptualne povijesti, uveo je na\u010delo epistemolo\u0161ke superiornosti pobije\u0111enih u tuma\u010denju pro\u0161losti: \u201cKratkoro\u010dno, mogu\u0107e je da povijest stvaraju pobjednici ali, dugoro\u010dno, povijesni dobici spoznaje dolaze od pobije\u0111enih.\u201d Pobjednici neizbje\u017eno zapadaju u apologetsku viziju pro\u0161losti koja njihove pothvate pripisuje sudbinskoj providnosti.\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Enzo Traverso<\/strong>, <em>Melankolija ljevice<\/em>, Zagreb 2018, str. 32. Op\u0161irnije o tome na str. 32-33.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Mario Kopi\u0107, \u201c<strong>Reinhart Koselleck<\/strong>: \u017eivot i fikcija\u201d, 2015:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cI zato su gubitnici povijesti, prema Kosellecku, svagda bolji histori\u010dari nego pobjednici povijesti. Dok je historija pobjednika \u201dkratkoro\u010dno usredoto\u010dena\u201d na onaj \u201dslijed doga\u0111aja koji im je, snagom njihovih uspjeha, donio pobjedu\u201d, historiografija (<em>Geschichtsschreibung<\/em>) gubitnika je kompleksnija i instruktivnija. Iz \u201dnjihovih iskustvenih dobiti (<em>Erfahrungsgewinnen<\/em>) \u0161to su ih morali prihvatiti\u201d, ra\u0111aju se, naime, uvidi \u201dkoji svjedo\u010de o dugoro\u010dnijem trajanju, a time i o ve\u0107oj snazi obja\u0161njenja (<em>Erkl\u00e4rungskraft<\/em>). Mogu povijest \u2013 kratkoro\u010dno \u2013 praviti pobjednici, no historijska spoznajna dobit (<em>Erkenntnisgewinne<\/em>) \u2013 dugoro\u010dno \u2013 potje\u010de od pobije\u0111enih\u201d.\u201d<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/kud-logos.si\/2015\/reinhart-koselleck-zivot-i-fikcija\/\">http:\/\/kud-logos.si\/2015\/reinhart-koselleck-zivot-i-fikcija\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201e Veliki deo mog \u017eivota, verovatno najve\u0107i deo mog svesnog \u017eivota, bio je posve\u0107en jednoj nadi koja je jasno izneverena, i jednoj stvari koja je jasno pretrpela neuspeh: komunizmu za\u010detom Oktobarskom revolucijom. Ali nema ni\u010dega \u0161to mo\u017ee da izo\u0161tri istori\u010darev duh kao \u0161to to mo\u017ee poraz. Dozvolite da zaklju\u010dim pasusom jednog starog prijatelja druga\u010dijih ube\u0111enja, koji je upotrebio ovo zapa\u017eanje da bi objasnio uspeh \u010ditavog niza istori\u010dara inovatora od Herodota i Tukidida do Marksa i Vebera. Evo \u0161ta prof. Rajnhard Kozelek (<strong>Reinhard Koselleck<\/strong>) pi\u0161e:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Istori\u010dar na pobedni\u010dkoj strani lako postaje sklon da interpretira kratkoro\u010dan uspeh pomo\u0107u dugoro\u010dne <\/em>ex-post<em> teleologije. Ali ne i pora\u017eeni. Njihovo glavno iskustvo je da se sve de\u0161ava druga\u010dije nego \u0161to se nadalo i planiralo \u2026 Oni imaju ve\u0107u potrebu da objasne za\u0161to se ne\u0161to drugo desilo a ne ono \u0161to su mislili da \u0107e se desiti. To mo\u017ee da podstakne traganje za srednjoro\u010dnim i dugoro\u010dnim uzrocima \u0161to obja\u0161njava \u2026 iznena\u0111enje \u2026 koje ra\u0111a trajnije uvide sledstveno ve\u0107e obja\u0161njavala\u010dke mo\u0107i. Na kratke staze istoriju mogu da stvaraju pobednici. Na duge dobitak u istorijskom razumevanju poti\u010de od pora\u017eenih.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kozelek ima u jednoj stvari pravo, \u010dak i ako preteruje. (Da bih bio pravedan prema njemu, treba da dodam da, znaju\u0107i nema\u010dku istoriografiju iz oba posleratna perioda, on ne sugeri\u0161e da je <em>samo<\/em> iskustvo poraza dovoljno da zajem\u010di dobru istoriju.). Ipak, ako je samo delimi\u010dno u pravu, kraj ovog milenijuma trebalo bi da nadahne puno dobre i inovativne istorije. Jer, kako se vek pribli\u017eava kraju, u svetu je vi\u0161e pora\u017eenih mislilaca, koji nose veome raznovrsne ideolo\u0161ke zna\u010dke, nego pobednika \u2013 posebno me\u0111u me\u0111u onima dovoljno starim da imaju dugo pam\u0107enje. Vide\u0107emo da li je u pravu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Eric Hobsbawm<\/strong>, <em>O istoriji<\/em>, preveo s engleskog Ma\u0161an Bogdanovski, Beograd 2003, str. 256.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Usp. knjigu povjesni\u010dara <strong>Marca Blocha<\/strong> o francuskom porazu 1940 godine:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>\u010cudan poraz. <\/em><\/strong><strong><em>Svjedo\u010danstvo napisano 1940 <\/em><\/strong><\/p>\n<p><strong><em>\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n<p>(<em>L\u2019\u00c9trange d\u00e9faite. T\u00e9moignage \u00e9crit en 1940<\/em>), 1946.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Nenavadni poraz<\/em>, Ljubljana 2014, prevod: Jasmina \u017dgank<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.zalozba-sophia.si\/katalog\/2014\/nenavadni-poraz\">http:\/\/www.zalozba-sophia.si\/katalog\/2014\/nenavadni-poraz<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17422,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-17419","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Koselleck.jpg?fit=400%2C286&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":17419,"position":0},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":17419,"position":1},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":17419,"position":2},"title":"Javna predavanja &#8220;Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":17419,"position":3},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":17419,"position":4},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":17419,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17419","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17419"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17419\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17424,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17419\/revisions\/17424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17422"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17419"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17419"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17419"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}