{"id":17419,"date":"2019-11-16T13:07:10","date_gmt":"2019-11-16T13:07:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17419"},"modified":"2019-11-16T13:16:46","modified_gmt":"2019-11-16T13:16:46","slug":"historiografska-misao-dana-reinhart-koselleck-kratkorocno-moguce-je-da-povijest-stvaraju-pobjednici-ali-dugorocno-povijesni-dobici-spoznaje-dolaze-od-pobijedenih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17419","title":{"rendered":"Historiografska misao dana \u2013 Reinhart Koselleck: \u201cKratkoro\u010dno, mogu\u0107e je da povijest stvaraju pobjednici ali, dugoro\u010dno, povijesni dobici spoznaje dolaze od pobije\u0111enih.\u201d"},"content":{"rendered":"

Na spomenute uvide Reinharta Kosellecka izravno se pozivaju povjesni\u010dari Eric Hobsbawm i Enzo Traverso, a neizravno ih mo\u017eemo povezati s povjesni\u010darama od Tukidida preko Marca Blocha (\u201c\u010cudan poraz\u201d) do Edwarda P. Thompsona i mnogih drugih.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cReinhart Koselleck, utemeljitelj konceptualne povijesti, uveo je na\u010delo epistemolo\u0161ke superiornosti pobije\u0111enih u tuma\u010denju pro\u0161losti: \u201cKratkoro\u010dno, mogu\u0107e je da povijest stvaraju pobjednici ali, dugoro\u010dno, povijesni dobici spoznaje dolaze od pobije\u0111enih.\u201d Pobjednici neizbje\u017eno zapadaju u apologetsku viziju pro\u0161losti koja njihove pothvate pripisuje sudbinskoj providnosti.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Enzo Traverso<\/strong>, Melankolija ljevice<\/em>, Zagreb 2018, str. 32. Op\u0161irnije o tome na str. 32-33.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Mario Kopi\u0107, \u201cReinhart Koselleck<\/strong>: \u017eivot i fikcija\u201d, 2015:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cI zato su gubitnici povijesti, prema Kosellecku, svagda bolji histori\u010dari nego pobjednici povijesti. Dok je historija pobjednika \u201dkratkoro\u010dno usredoto\u010dena\u201d na onaj \u201dslijed doga\u0111aja koji im je, snagom njihovih uspjeha, donio pobjedu\u201d, historiografija (Geschichtsschreibung<\/em>) gubitnika je kompleksnija i instruktivnija. Iz \u201dnjihovih iskustvenih dobiti (Erfahrungsgewinnen<\/em>) \u0161to su ih morali prihvatiti\u201d, ra\u0111aju se, naime, uvidi \u201dkoji svjedo\u010de o dugoro\u010dnijem trajanju, a time i o ve\u0107oj snazi obja\u0161njenja (Erkl\u00e4rungskraft<\/em>). Mogu povijest \u2013 kratkoro\u010dno \u2013 praviti pobjednici, no historijska spoznajna dobit (Erkenntnisgewinne<\/em>) \u2013 dugoro\u010dno \u2013 potje\u010de od pobije\u0111enih\u201d.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/kud-logos.si\/2015\/reinhart-koselleck-zivot-i-fikcija\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e Veliki deo mog \u017eivota, verovatno najve\u0107i deo mog svesnog \u017eivota, bio je posve\u0107en jednoj nadi koja je jasno izneverena, i jednoj stvari koja je jasno pretrpela neuspeh: komunizmu za\u010detom Oktobarskom revolucijom. Ali nema ni\u010dega \u0161to mo\u017ee da izo\u0161tri istori\u010darev duh kao \u0161to to mo\u017ee poraz. Dozvolite da zaklju\u010dim pasusom jednog starog prijatelja druga\u010dijih ube\u0111enja, koji je upotrebio ovo zapa\u017eanje da bi objasnio uspeh \u010ditavog niza istori\u010dara inovatora od Herodota i Tukidida do Marksa i Vebera. Evo \u0161ta prof. Rajnhard Kozelek (Reinhard Koselleck<\/strong>) pi\u0161e:<\/p>\n

 <\/p>\n

Istori\u010dar na pobedni\u010dkoj strani lako postaje sklon da interpretira kratkoro\u010dan uspeh pomo\u0107u dugoro\u010dne <\/em>ex-post teleologije. Ali ne i pora\u017eeni. Njihovo glavno iskustvo je da se sve de\u0161ava druga\u010dije nego \u0161to se nadalo i planiralo \u2026 Oni imaju ve\u0107u potrebu da objasne za\u0161to se ne\u0161to drugo desilo a ne ono \u0161to su mislili da \u0107e se desiti. To mo\u017ee da podstakne traganje za srednjoro\u010dnim i dugoro\u010dnim uzrocima \u0161to obja\u0161njava \u2026 iznena\u0111enje \u2026 koje ra\u0111a trajnije uvide sledstveno ve\u0107e obja\u0161njavala\u010dke mo\u0107i. Na kratke staze istoriju mogu da stvaraju pobednici. Na duge dobitak u istorijskom razumevanju poti\u010de od pora\u017eenih.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Kozelek ima u jednoj stvari pravo, \u010dak i ako preteruje. (Da bih bio pravedan prema njemu, treba da dodam da, znaju\u0107i nema\u010dku istoriografiju iz oba posleratna perioda, on ne sugeri\u0161e da je samo<\/em> iskustvo poraza dovoljno da zajem\u010di dobru istoriju.). Ipak, ako je samo delimi\u010dno u pravu, kraj ovog milenijuma trebalo bi da nadahne puno dobre i inovativne istorije. Jer, kako se vek pribli\u017eava kraju, u svetu je vi\u0161e pora\u017eenih mislilaca, koji nose veome raznovrsne ideolo\u0161ke zna\u010dke, nego pobednika \u2013 posebno me\u0111u me\u0111u onima dovoljno starim da imaju dugo pam\u0107enje. Vide\u0107emo da li je u pravu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Eric Hobsbawm<\/strong>, O istoriji<\/em>, preveo s engleskog Ma\u0161an Bogdanovski, Beograd 2003, str. 256.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Usp. knjigu povjesni\u010dara Marca Blocha<\/strong> o francuskom porazu 1940 godine:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010cudan poraz. <\/em><\/strong>Svjedo\u010danstvo napisano 1940 <\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

(L\u2019\u00c9trange d\u00e9faite. T\u00e9moignage \u00e9crit en 1940<\/em>), 1946.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nenavadni poraz<\/em>, Ljubljana 2014, prevod: Jasmina \u017dgank<\/p>\n

http:\/\/www.zalozba-sophia.si\/katalog\/2014\/nenavadni-poraz<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17422,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,11],"tags":[],"class_list":["post-17419","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rubrike"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Koselleck.jpg?fit=400%2C286&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":17419,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":17419,"position":1},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":17419,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":17419,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":17419,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":17419,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17419","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17419"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17419\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17424,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17419\/revisions\/17424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17422"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17419"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17419"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17419"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}