{"id":17395,"date":"2019-11-16T10:54:24","date_gmt":"2019-11-16T10:54:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17395"},"modified":"2019-11-16T10:54:24","modified_gmt":"2019-11-16T10:54:24","slug":"leonardo-padura-covjek-koji-je-volio-pse-prevela-sa-spanjolskog-duska-geric-koren","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17395","title":{"rendered":"Leonardo Padura, \u201c\u010covjek koji je volio pse\u201d (prevela sa \u0161panjolskog Du\u0161ka Geri\u0107 Koren)"},"content":{"rendered":"

Atentat koji se smatra jednim od najbrutalnijih koje dvadeseto stolje\u0107e pamti ubojstvo je ideologa i vo\u0111e komunisti\u010dke revolucije, Lava Trockog. Nakon zato\u010deni\u0161tva u Rusiji te egzila u Turskoj, Francuskoj i Norve\u0161koj smrt ga je sna\u0161la u Meksiku, 20. kolovoza 1940. kada je podlegao ozlijedi od udarca planinarskim cepinom u glavu. Ubio ga je \u0161panjolski komunist Ramon Mercader. Ovaj, po opsegu i temi, monumentalni povijesni i psiholo\u0161kotrilerski roman rasvjetljava upravo taj doga\u0111aj. Rasvjetljava ga iz triju perspektiva: ubojice, ubijenog i slu\u010dajnog prolaznika Ivana Cardenasa. U \u0161etnji havanskom pla\u017eom 1977. Ivan susre\u0107e stranca u dru\u0161tvu dvaju borzoja, a koji se za kubansku neima\u0161tinom obilje\u017eenu stvarnost, sa skupim automobilom i uvijek spremnim \u010duvarom suvi\u0161e isti\u010de. Dvojicu mu\u0161karaca povezuje ljubav prema plemenitim ruskim hrtovima o kojima Ivan dosta zna jer radi kao korektor veterinarskog \u010dasopisa. Premda je u mladosti bio velika knji\u017eevna nada, spisateljski mu je uspon re\u017eimski zaustavljen i otada \u017eivotari u oskudici, ispunjen frustracijom i strahom od represije. Njegov \u017eivot iz temelja mijenja upravo susret s misterioznim strancem jer uvi\u0111a da se u njemu krije ne\u0161to mnogo mra\u010dnije i opasnije nego \u0161to se na prvu \u010dinilo…<\/p>\n

Leonardo Padura, pisac poznat po svojim kriminalisti\u010dkim romanima, javio se 2009. godine ovim ambicioznim djelom koje je kritika do\u010dekala pohvalama te ga odmah smjestila u latinoameri\u010dki modernisti\u010dki kanon. Premda Kubanac, napisao je jedan od najva\u017enijih ruskih romana. Pored veoma iscrpne slike o \u017eivotu Trockoga u izgnanstvu, Padura mikroanaliti\u010dki razla\u017ee i mentalni sklop vrhunski obu\u010denog ubojice prije, za vrijeme i nakon ubojstva. Jednako je sna\u017ena slika rastakanja Mercaderove ideolo\u0161ke zamra\u010denosti kada otkrije sve poteze monstruoznog Staljinova uma, tajne planove i urote. I ne manje va\u017eno, Padura kroz Ivanov glas otkriva i totalitarizmom pritisnutu kubansku zbilju koja svoje gra\u0111ane sabija u rezignaciju, siroma\u0161tvo i strah. \u010covjek koji je volio pse amalgamski je spoj faktografije i psiholo\u0161ke proze koji se \u010dita i kao vrhunska \u0161pijunska fikcija.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eLeonardo Padura, poznat po svojim detektivskim romanima, u\u0161ao je u kanon suvremene latinoameri\u010dke knji\u017eevnosti ispisav\u0161i ruski roman. Ruska kvaliteta ovog romana proizlazi ne samo iz njegova opsega i \u010dinjenice da se stalno vra\u0107a u Moskvu, ve\u0107 iz autorove tolstojevske strasti prema povijesnim pojedinostima i dostojevskijevske ljubavi prema ispitivanju morala svojih likova\u2026 \u010covjek koji je volio pse pri\u010da je o egzilu Lava Trockoga kojeg je ubio Ramon Mercader u Meksiku 20.kolovoza 1940.\u201c<\/p>\n

New York Times<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eKompleksna, svevremenska pri\u010da o politici i intrigama, nalik onima Alana Fursta ili Bolana. Protkana filozofijom, ali vrlo te\u010dna. Nadmo\u0107ni intelektualni misterij.\u201c<\/p>\n

Kirkus<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e\u010covjek koji je volio pse knjiga je koja hrani \u010ditateljevu du\u0161u. Sa svim svojim isprepletenim nitima pripovijesti, ovaj roman intrigira \u010ditatelja onako kako svaki pravi misterij treba, no istodobno je i vrlo ambiciozno knji\u017eevno djelo \u2013 autor je bri\u017eljivo posve\u0107en tonu proze, nepokolebljiv u svojoj predanosti istini i osobito u portretiranju \u017eivota na Kubi tijekom te\u0161kih devedesetih godina. Osim toga, ovaj nas roman podsje\u0107a da je sjeme svijeta u kakvome danas \u017eivimo zasa\u0111eno jo\u0161 odavno.\u201c<\/p>\n

Oscar Hijuelos<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eNajbolji povijesni roman ove godine. Ubojstvo Trockog cepinom polazna je to\u010dka jednog od najboljih noir romana o 20. stolje\u0107u.\u201c<\/p>\n

Lire<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eObjavljivanje ovog djela podiglo je profil i presti\u017e Padure kao pisca i to je itekako zaslu\u017eio. To je ne samo briljantno ispisan roman nego i najimpresivnija povijesna istraga. Trebao bi biti obvezno \u0161tivo za sve one zainteresirane za socijalizam i povijesnu istinu.\u201c<\/p>\n

Marxism<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/covjek-koji-je-volio-pse<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17396,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-17395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/rsz_covjek.jpg?fit=715%2C1109&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":17395,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":17395,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":17395,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":17395,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":17395,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":17395,"position":5},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17395"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17397,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17395\/revisions\/17397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17396"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}