{"id":17395,"date":"2019-11-16T10:54:24","date_gmt":"2019-11-16T10:54:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17395"},"modified":"2019-11-16T10:54:24","modified_gmt":"2019-11-16T10:54:24","slug":"leonardo-padura-covjek-koji-je-volio-pse-prevela-sa-spanjolskog-duska-geric-koren","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17395","title":{"rendered":"Leonardo Padura, \u201c\u010covjek koji je volio pse\u201d (prevela sa \u0161panjolskog Du\u0161ka Geri\u0107 Koren)"},"content":{"rendered":"

Atentat koji se smatra jednim od najbrutalnijih koje dvadeseto stolje\u0107e pamti ubojstvo je ideologa i vo\u0111e komunisti\u010dke revolucije, Lava Trockog. Nakon zato\u010deni\u0161tva u Rusiji te egzila u Turskoj, Francuskoj i Norve\u0161koj smrt ga je sna\u0161la u Meksiku, 20. kolovoza 1940. kada je podlegao ozlijedi od udarca planinarskim cepinom u glavu. Ubio ga je \u0161panjolski komunist Ramon Mercader. Ovaj, po opsegu i temi, monumentalni povijesni i psiholo\u0161kotrilerski roman rasvjetljava upravo taj doga\u0111aj. Rasvjetljava ga iz triju perspektiva: ubojice, ubijenog i slu\u010dajnog prolaznika Ivana Cardenasa. U \u0161etnji havanskom pla\u017eom 1977. Ivan susre\u0107e stranca u dru\u0161tvu dvaju borzoja, a koji se za kubansku neima\u0161tinom obilje\u017eenu stvarnost, sa skupim automobilom i uvijek spremnim \u010duvarom suvi\u0161e isti\u010de. Dvojicu mu\u0161karaca povezuje ljubav prema plemenitim ruskim hrtovima o kojima Ivan dosta zna jer radi kao korektor veterinarskog \u010dasopisa. Premda je u mladosti bio velika knji\u017eevna nada, spisateljski mu je uspon re\u017eimski zaustavljen i otada \u017eivotari u oskudici, ispunjen frustracijom i strahom od represije. Njegov \u017eivot iz temelja mijenja upravo susret s misterioznim strancem jer uvi\u0111a da se u njemu krije ne\u0161to mnogo mra\u010dnije i opasnije nego \u0161to se na prvu \u010dinilo…<\/p>\n

Leonardo Padura, pisac poznat po svojim kriminalisti\u010dkim romanima, javio se 2009. godine ovim ambicioznim djelom koje je kritika do\u010dekala pohvalama te ga odmah smjestila u latinoameri\u010dki modernisti\u010dki kanon. Premda Kubanac, napisao je jedan od najva\u017enijih ruskih romana. Pored veoma iscrpne slike o \u017eivotu Trockoga u izgnanstvu, Padura mikroanaliti\u010dki razla\u017ee i mentalni sklop vrhunski obu\u010denog ubojice prije, za vrijeme i nakon ubojstva. Jednako je sna\u017ena slika rastakanja Mercaderove ideolo\u0161ke zamra\u010denosti kada otkrije sve poteze monstruoznog Staljinova uma, tajne planove i urote. I ne manje va\u017eno, Padura kroz Ivanov glas otkriva i totalitarizmom pritisnutu kubansku zbilju koja svoje gra\u0111ane sabija u rezignaciju, siroma\u0161tvo i strah. \u010covjek koji je volio pse amalgamski je spoj faktografije i psiholo\u0161ke proze koji se \u010dita i kao vrhunska \u0161pijunska fikcija.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eLeonardo Padura, poznat po svojim detektivskim romanima, u\u0161ao je u kanon suvremene latinoameri\u010dke knji\u017eevnosti ispisav\u0161i ruski roman. Ruska kvaliteta ovog romana proizlazi ne samo iz njegova opsega i \u010dinjenice da se stalno vra\u0107a u Moskvu, ve\u0107 iz autorove tolstojevske strasti prema povijesnim pojedinostima i dostojevskijevske ljubavi prema ispitivanju morala svojih likova\u2026 \u010covjek koji je volio pse pri\u010da je o egzilu Lava Trockoga kojeg je ubio Ramon Mercader u Meksiku 20.kolovoza 1940.\u201c<\/p>\n

New York Times<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eKompleksna, svevremenska pri\u010da o politici i intrigama, nalik onima Alana Fursta ili Bolana. Protkana filozofijom, ali vrlo te\u010dna. Nadmo\u0107ni intelektualni misterij.\u201c<\/p>\n

Kirkus<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e\u010covjek koji je volio pse knjiga je koja hrani \u010ditateljevu du\u0161u. Sa svim svojim isprepletenim nitima pripovijesti, ovaj roman intrigira \u010ditatelja onako kako svaki pravi misterij treba, no istodobno je i vrlo ambiciozno knji\u017eevno djelo \u2013 autor je bri\u017eljivo posve\u0107en tonu proze, nepokolebljiv u svojoj predanosti istini i osobito u portretiranju \u017eivota na Kubi tijekom te\u0161kih devedesetih godina. Osim toga, ovaj nas roman podsje\u0107a da je sjeme svijeta u kakvome danas \u017eivimo zasa\u0111eno jo\u0161 odavno.\u201c<\/p>\n

Oscar Hijuelos<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eNajbolji povijesni roman ove godine. Ubojstvo Trockog cepinom polazna je to\u010dka jednog od najboljih noir romana o 20. stolje\u0107u.\u201c<\/p>\n

Lire<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eObjavljivanje ovog djela podiglo je profil i presti\u017e Padure kao pisca i to je itekako zaslu\u017eio. To je ne samo briljantno ispisan roman nego i najimpresivnija povijesna istraga. Trebao bi biti obvezno \u0161tivo za sve one zainteresirane za socijalizam i povijesnu istinu.\u201c<\/p>\n

Marxism<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/covjek-koji-je-volio-pse<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17396,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-17395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/rsz_covjek.jpg?fit=715%2C1109&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":17395,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":17395,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":17395,"position":2},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":17395,"position":3},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52842,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52842","url_meta":{"origin":17395,"position":4},"title":"Kviz “Kliotest” odr\u017eava se i ove godine","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na povijesni pub kviz Kliotest \/ \u017dIVGRAD koji \u0107e se i ove godine odr\u017eati u sklopu Festivala povijesti Kliofest. Kviz \u0107e se odr\u017eati u Caffe baru \"Spunk\" u Zagrebu (Hrvatske bratske zajednice 4, kod Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice), u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati. Ovogodi\u0161nje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":17395,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17395"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17397,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17395\/revisions\/17397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17396"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}