{"id":17395,"date":"2019-11-16T10:54:24","date_gmt":"2019-11-16T10:54:24","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17395"},"modified":"2019-11-16T10:54:24","modified_gmt":"2019-11-16T10:54:24","slug":"leonardo-padura-covjek-koji-je-volio-pse-prevela-sa-spanjolskog-duska-geric-koren","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17395","title":{"rendered":"Leonardo Padura, \u201c\u010covjek koji je volio pse\u201d (prevela sa \u0161panjolskog Du\u0161ka Geri\u0107 Koren)"},"content":{"rendered":"<p>Atentat koji se smatra jednim od najbrutalnijih koje dvadeseto stolje\u0107e pamti ubojstvo je ideologa i vo\u0111e komunisti\u010dke revolucije, Lava Trockog. Nakon zato\u010deni\u0161tva u Rusiji te egzila u Turskoj, Francuskoj i Norve\u0161koj smrt ga je sna\u0161la u Meksiku, 20. kolovoza 1940. kada je podlegao ozlijedi od udarca planinarskim cepinom u glavu. Ubio ga je \u0161panjolski komunist Ramon Mercader. Ovaj, po opsegu i temi, monumentalni povijesni i psiholo\u0161kotrilerski roman rasvjetljava upravo taj doga\u0111aj. Rasvjetljava ga iz triju perspektiva: ubojice, ubijenog i slu\u010dajnog prolaznika Ivana Cardenasa. U \u0161etnji havanskom pla\u017eom 1977. Ivan susre\u0107e stranca u dru\u0161tvu dvaju borzoja, a koji se za kubansku neima\u0161tinom obilje\u017eenu stvarnost, sa skupim automobilom i uvijek spremnim \u010duvarom suvi\u0161e isti\u010de. Dvojicu mu\u0161karaca povezuje ljubav prema plemenitim ruskim hrtovima o kojima Ivan dosta zna jer radi kao korektor veterinarskog \u010dasopisa. Premda je u mladosti bio velika knji\u017eevna nada, spisateljski mu je uspon re\u017eimski zaustavljen i otada \u017eivotari u oskudici, ispunjen frustracijom i strahom od represije. Njegov \u017eivot iz temelja mijenja upravo susret s misterioznim strancem jer uvi\u0111a da se u njemu krije ne\u0161to mnogo mra\u010dnije i opasnije nego \u0161to se na prvu \u010dinilo&#8230;<\/p>\n<p>Leonardo Padura, pisac poznat po svojim kriminalisti\u010dkim romanima, javio se 2009. godine ovim ambicioznim djelom koje je kritika do\u010dekala pohvalama te ga odmah smjestila u latinoameri\u010dki modernisti\u010dki kanon. Premda Kubanac, napisao je jedan od najva\u017enijih ruskih romana. Pored veoma iscrpne slike o \u017eivotu Trockoga u izgnanstvu, Padura mikroanaliti\u010dki razla\u017ee i mentalni sklop vrhunski obu\u010denog ubojice prije, za vrijeme i nakon ubojstva. Jednako je sna\u017ena slika rastakanja Mercaderove ideolo\u0161ke zamra\u010denosti kada otkrije sve poteze monstruoznog Staljinova uma, tajne planove i urote. I ne manje va\u017eno, Padura kroz Ivanov glas otkriva i totalitarizmom pritisnutu kubansku zbilju koja svoje gra\u0111ane sabija u rezignaciju, siroma\u0161tvo i strah. \u010covjek koji je volio pse amalgamski je spoj faktografije i psiholo\u0161ke proze koji se \u010dita i kao vrhunska \u0161pijunska fikcija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eLeonardo Padura, poznat po svojim detektivskim romanima, u\u0161ao je u kanon suvremene latinoameri\u010dke knji\u017eevnosti ispisav\u0161i ruski roman. Ruska kvaliteta ovog romana proizlazi ne samo iz njegova opsega i \u010dinjenice da se stalno vra\u0107a u Moskvu, ve\u0107 iz autorove tolstojevske strasti prema povijesnim pojedinostima i dostojevskijevske ljubavi prema ispitivanju morala svojih likova\u2026 \u010covjek koji je volio pse pri\u010da je o egzilu Lava Trockoga kojeg je ubio Ramon Mercader u Meksiku 20.kolovoza 1940.\u201c<\/p>\n<p>New York Times<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eKompleksna, svevremenska pri\u010da o politici i intrigama, nalik onima Alana Fursta ili Bolana. Protkana filozofijom, ali vrlo te\u010dna. Nadmo\u0107ni intelektualni misterij.\u201c<\/p>\n<p>Kirkus<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201e\u010covjek koji je volio pse knjiga je koja hrani \u010ditateljevu du\u0161u. Sa svim svojim isprepletenim nitima pripovijesti, ovaj roman intrigira \u010ditatelja onako kako svaki pravi misterij treba, no istodobno je i vrlo ambiciozno knji\u017eevno djelo \u2013 autor je bri\u017eljivo posve\u0107en tonu proze, nepokolebljiv u svojoj predanosti istini i osobito u portretiranju \u017eivota na Kubi tijekom te\u0161kih devedesetih godina. Osim toga, ovaj nas roman podsje\u0107a da je sjeme svijeta u kakvome danas \u017eivimo zasa\u0111eno jo\u0161 odavno.\u201c<\/p>\n<p>Oscar Hijuelos<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eNajbolji povijesni roman ove godine. Ubojstvo Trockog cepinom polazna je to\u010dka jednog od najboljih noir romana o 20. stolje\u0107u.\u201c<\/p>\n<p>Lire<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eObjavljivanje ovog djela podiglo je profil i presti\u017e Padure kao pisca i to je itekako zaslu\u017eio. To je ne samo briljantno ispisan roman nego i najimpresivnija povijesna istraga. Trebao bi biti obvezno \u0161tivo za sve one zainteresirane za socijalizam i povijesnu istinu.\u201c<\/p>\n<p>Marxism<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/covjek-koji-je-volio-pse\">https:\/\/hena-com.hr\/knjige\/cijena\/covjek-koji-je-volio-pse<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17396,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-17395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/rsz_covjek.jpg?fit=715%2C1109&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":17395,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54704","url_meta":{"origin":17395,"position":1},"title":"Najava filma \u201ePosljednji rimski bog\u201c o caru Dioklecijanu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je trailer za film \"Posljednji rimski bog\", igrani film u produkciji HRT-a o \u017eivotu cara Dioklecijana, koji u kina sti\u017ee na jesen 2026. godine. Film donosi dosad neispri\u010danu pri\u010du o Dioklecijanu, jednom od najmo\u0107nijih i najkontroverznijih rimskih careva, \u010dovjeku koji je iz skromnih po\u010detaka postao vladar najve\u0107eg carstva svog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":17395,"position":2},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":17395,"position":3},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54630","url_meta":{"origin":17395,"position":4},"title":"Zbirka \u201cHomo Climaticum: Balkan\u201d: Manifest regionalne knji\u017eevnosti o klimatskoj krizi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Zbirka Homo Climaticum pribli\u017eava autenti\u010dne perspektive onih koji \u017eive u klimatskoj krizi, a pritom i na Balkanu. Nastala u okviru europskog projekta STORY posve\u0107enog glasovima mladih, zbirka je svjedo\u010danstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budu\u0107nost planeta. Na poziv da zamisle svjetove koji dolaze (ili koji su mo\u017eda ve\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":17395,"position":5},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17395"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17397,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17395\/revisions\/17397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17396"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}