{"id":17392,"date":"2019-11-16T10:50:12","date_gmt":"2019-11-16T10:50:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17392"},"modified":"2019-11-16T10:50:12","modified_gmt":"2019-11-16T10:50:12","slug":"ankica-cakardic-ustajte-prezrene-na-svijetu-tri-eseja-o-rosi-luxemburg-rosa-luxemburg-stiftung-southeast-europe-beograd-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17392","title":{"rendered":"Ankica \u010cakardi\u0107, \u201cUstajte, prezrene na svijetu. Tri eseja o Rosi Luxemburg\u201c (Rosa-Luxemburg-Stiftung Southeast Europe, Beograd 2019.)"},"content":{"rendered":"<p>Monografija \u00abUstajte prezrene na svijetu\u00bb Ankice \u010cakardi\u0107 izuzetno je vrijedan, slikovit i nadasve inspirativan triptih britkih i energi\u010dnih filozofsko-politi\u010dkih eseja o Rosi Luxemburg koji nas vi\u0161eslojno uvode u luksemburgijansku misao i djelo u savremenom i historijskom kontekstu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvo krilo tog triptiha \u010ditateljicu vodi kroz klju\u010dne putanje \u017eivotopisa Rose Luxemburg do\u010daravaju\u0107i kako njen povijesni zna\u010daj za marksisti\u010dku i feministi\u010dku teoriju i politiku, tako I osebujni karakter, misaonost, osje\u0107ajnost i \u017eivotnost ove revolucionarke posebnog intimno-javnog eti\u010dkog kova i poetskog tkanja. Centralna plo\u010da \u00abtriptiha o Rosi\u00bb koji nam \u010cakardi\u0107 donosi jeste i temeljna \u2014 sadr\u017ei analizu relevantnosti ekonomske misli Rose Luxemburg u Akumulaciji kapitala i njene dijalektike prostornosti za dana\u0161nje feministi\u010dko-marksisti\u010dke teorije dru\u0161tvene reprodukcije. Kona\u010dni segment triptiha daje pregled kako je tokom 20. stolje\u0107a na prostorima Jugoslavije prevo\u0111en opus Rose Luxemburg, a kako je interpretiran I skrajnut i\/li zanemaren u nau\u010dnoj misli i intelektualnom \u017eivotu u doba socijalizma, \u0161to svakako dana\u0161njoj doma\u0107oj marksisti\u010dkoj i feministi\u010dkoj produkciji mora biti i opomena i lekcija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[Iz recenzije Jasmine Husanovi\u0107, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.]<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Preuzmite publikaciju:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.rosalux.rs\/bhs\/ustajte-prezrene-na-svijetu\">https:\/\/www.rosalux.rs\/bhs\/ustajte-prezrene-na-svijetu<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Intervjui:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/voxfeminae.net\/kultura\/ankica-cakardic-rosa-luxemburg-je-bila-u-pravu-tvrdeci-da-muskarci-i-zene-iste-klase-imaju-vise-zajednickog-nego-zene-razlicitih-klasa\/\">https:\/\/voxfeminae.net\/kultura\/ankica-cakardic-rosa-luxemburg-je-bila-u-pravu-tvrdeci-da-muskarci-i-zene-iste-klase-imaju-vise-zajednickog-nego-zene-razlicitih-klasa\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/ankica-cakardic-rosa-luxemburg-je-ciljala-u-samu-srz-feminizma\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/ankica-cakardic-rosa-luxemburg-je-ciljala-u-samu-srz-feminizma<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17393,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17392","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/ROSA_NASLOVNA.png?fit=336%2C480&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":17392,"position":0},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":17392,"position":1},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":17392,"position":2},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":17392,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":17392,"position":4},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":17392,"position":5},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17392","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17392"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17392\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17394,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17392\/revisions\/17394"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17393"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17392"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17392"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17392"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}