{"id":17378,"date":"2019-11-15T20:06:59","date_gmt":"2019-11-15T20:06:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17378"},"modified":"2019-11-15T20:15:03","modified_gmt":"2019-11-15T20:15:03","slug":"filip-hamersak-uz-savjetovanje-sa-zainteresiranom-javnoscu-o-konacnom-prijedlogu-zakona-o-blagdanima-spomendanima-i-neradnim-danima-u-republici-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17378","title":{"rendered":"Filip Hamer\u0161ak: Uz Savjetovanje sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u o Kona\u010dnom prijedlogu zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

Prije nekoliko dana objavljeno je slu\u017ebeno izvje\u0161\u0107e o savjetovanju o kona\u010dnom prijedlogu zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima (https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/EconReport?entityId=12284<\/a>), u kojem je sa svojim prijedlozima sudjelovalo nekoliko povjesni\u010dara, pa i znanstvenih i kulturnih ustanova djelatnih na polju povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predlagatelj zakona status je svojih odgovora dijelom ozna\u010dio kao \u201enije prihva\u0107en\u201c, dijelom kao \u201eprimljeno na znanje\u201c, pri \u010dem je u neke odgovore uklju\u010deno i stanovito obrazlo\u017eenje.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prijedlog o uvo\u0111enju jo\u0161 jednoga spomendana, Dana ciklama, popra\u0107en je statusom \u201eprimljeno na znanje\u201c, \u0161to je svakako povoljniji ishod od \u201enije prihva\u0107en\u201c, no dano je i obrazlo\u017eenje koje u cijelosti glasi:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eZakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj predla\u017ee se propisati spomendan subotu ili nedjelju najbli\u017eu 15. svibnju kao Dan spomena na hrvatske \u017ertve u borbi za slobodu i nezavisnost, kao \u0161to je propisano i Zakonom koji je sada na snazi. Taj spomendan odnosi se na obilje\u017eavanje sje\u0107anja i odavanje po\u010dasti na sve hrvatske \u017ertve za slobodu i nezavisnost \u010dija se \u017ertva ne obilje\u017eava posebnim blagdanom.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

Budu\u0107i da portal E-savjetovanja ne predvi\u0111a mogu\u0107nost komentiranja izvje\u0161\u0107a o savjetovanju sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u, ovim bih putem kao predlagatelj uvo\u0111enja Dana ciklama izrazio sumnju u to da je ono uop\u0107e ispravno shva\u0107eno, a i zabrinutost zbog stajali\u0161ta nazna\u010denoga u odgovoru.<\/p>\n

 <\/p>\n

Naime, ostanemo li na zbivanjima do 1918. godine, kao \u201ehrvatske \u017ertve u borbi za slobodu i nezavisnost\u201c makar pribli\u017eno strukovnom konsenzusu te\u0161ko da bi se mogao imenovati itko osim Eugena Kvaternika i drugova, a i za njih \u201eborbu\u201c bi valjalo shvatiti u ne\u0161to \u0161irem smislu. Dio povjesni\u010dara zasigurno bi podsjetio i na pale u ratovima srednjovjekovne hrvatske dr\u017eave (u najmanju ruku do stupanja Arpadovi\u0107a na njezino prijestolje), mo\u017eda i na neke druge slu\u010dajeve, no dio bi po svoj prilici takvom vremenskom protezanju polaznih pojmova zamjerio anakronost, a zamislivi su i drugi prigovori.<\/p>\n

 <\/p>\n

S druge strane, kad bismo zanemariv\u0161i ozakonjeni dvojni sklop \u017ertava \u201eu borbi za slobodu i nezavisnost\u201c ustvrdili da je ve\u0107 i biti \u017ertvom \u201eu borbi za slobodu\u201c dostatan uvjet za primjenu ovoga spomendana na obilje\u017eavanje nekoga povijesnoga doga\u0111aja, otvorila bi nam se dodu\u0161e mogu\u0107nost uklju\u010denja \u017ertava palih i u borbama za politi\u010dku, vjersku, gospodarsku ili koju god drugu slobodu (uz dr\u017eavnopravnu odnosno nacionalnu), ali opet ne u toliko mjeri da makar u naj\u0161iroj interpretaciji potpuno uklju\u010di ba\u0161 sve one ratove i druge oru\u017eane sukobe, vo\u0111ene primjerice pod habsbur\u0161kim, mleta\u010dkim, osmanskim ili francuskim vrhovnim zapovjedni\u0161tvom, u kojima su stotine tisu\u0107a vojnika (djelatno, s oru\u017ejem u ruci, ali i trpno, od bolesti i u zarobljeni\u0161tvu), a i civila (uzgredice ubijani, ali i sustavno internirani, napose za I. svjetskoga rata) ostavile svoje kosti na svim naseljenim kontinentima te na dnu glavnine svjetskih mora, bilo zato \u0161to su na to svjesno pristali, bilo zato \u0161to nisu imali drugoga izbora.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ukratko, Dan ciklama stoga je i zami\u0161ljen za obilje\u017eavanje svih onih palih za koje se ne bi moglo jednozna\u010dno i neprijeporno ustvrditi da su se \u017ertvovali za ciljeve navedene u sada\u0161njem odnosno u predlo\u017eenom spomendanu odre\u0111enom subotom ili nedjeljom najbli\u017eom 15. svibnja, a kojima bi memorijalnu pozornost bilo uputno dati i kad u hrvatskoj povijesti do 1918. ne bi imali prete\u017enoga udjela.<\/p>\n

 <\/p>\n

PS U doba pisanja ovoga priloga rasprava o kona\u010dnom prijedlogu zakona odvija se u Hrvatskom saboru, a u trenutku njegove objave zakon \u0107e mo\u017eda ve\u0107 biti izglasan. U tom slu\u010daju, neka poslu\u017ei kao podsjetnik u nekoj od predvidljivih budu\u0107ih izmjena zakonske regulative o blagdanima i spomendanima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Filip Hamer\u0161ak, 8. studenoga 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prilog I: Detalj masovne grobnice vojnika palih u bitci kraj L\u00fctzena 1632 (rekonstrukcija; snimio F. Hamer\u0161ak).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prilog II: Spomenik Hrvatima poginulima pod Jela\u010di\u0107em, u bitci kraj Schwechata 1848. Podigao Austrijski Crni kri\u017e (snimio M. Klemen\u010di\u0107).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Filip Hamer\u0161ak: Prijedlog uvo\u0111enja jo\u0161 jednoga spomendana \u2013 Dana ciklama<\/a><\/p><\/blockquote>\n