{"id":17326,"date":"2019-11-14T09:15:26","date_gmt":"2019-11-14T09:15:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17326"},"modified":"2019-11-14T09:16:30","modified_gmt":"2019-11-14T09:16:30","slug":"okrugli-stol-uticaji-srbije-i-hrvatske-na-politicke-procese-u-bih-od-1970-ih-do-2019-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17326","title":{"rendered":"Okrugli stol \u201cUticaji Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u BiH od 1970-ih do 2019. godine\u201d"},"content":{"rendered":"

Na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Sarajevu odr\u017eat \u0107e se 14. i 15. studenog 2019. okrugli stol \u201cUticaji Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u BiH od 1970-ih do 2019. godine\u201d. Prethodno je u Tuzli 8. i 9. studenog odr\u017ean znanstveni skup \u201cBosna i Hercegovina u srpskim i hrvatskim koncepcijama od po\u010detka XIX stolje\u0107a do 2019. godine\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

<\/h3>\n

Okrugli stol<\/p>\n

Uticaji Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u BiH od 1970-ih do 2019. godine<\/strong><\/p>\n

Sarajevo, Fakultet politi\u010dkih nauka, 14-15. novembar 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bosna i Hercegovina je zbog svog geografskog polo\u017eaja i strukture stanovni\u0161tva \u010desto bila izlo\u017eena uticajima politi\u010dkih ambicija svojih susjeda. U okvirima socijalisti\u010dke Jugoslavije rukovodstvo Bosne i Hercegovine je vodilo politiku koja bi joj obezbijedila ravnopravan status u odnosu na ostale \u010dlanice federacije. Me\u0111utim, politi\u010dki procesi u Bosni i Hercegovini nikada se nisu odvijali posve izolirano od procesa u susjednim republikama, iako je bosanskohercegova\u010dko rukovodstvo poku\u0161avalo nametati princip da su neprihvatljive ambicije susjednih republika da se brinu o stanju u Bosni i Hercegovini. Poku\u0161aji iz Srbije ili Hrvatske da brinu o Srbima ili Hrvatima u Bosni i Hercegovini ocjenjivano je neprihvatljivim \u201epaternalisti\u010dkim\u201c djelovanjem. Od po\u010detka 1970-ih godina Bosna i Hercegovina se tome sna\u017eno i jedinstveno suprotstavljala. Tokom Hrvatskog prolje\u0107a krajem 1960-ih i po\u010detkom 1970-ih godina rukovodstvo Bosne i Hercegovine se suprotstavilo poku\u0161ajima \u0161irenja tih ideja na prostore Bosne i Hercegovine, te je odigralo va\u017enu ulogu u ru\u0161enju hrvatskog prolje\u0107arskog rukovodstva. U isto to vrijeme, srbijansko liberalno rukovodstvo je nastojalo voditi politiku modernizacije Srbije, a Marko Nikezi\u0107, lider srbijanskih liberalnih komunista, jasno je poru\u010dio da je ambicija da Srbija vodi ra\u010duna o svim Srbima u Jugoslaviji, a posebno i o Srbima u Bosni i Hercegovini, izraz velikosrpske nacionalisti\u010dke politike, te da se Srbija mora okrenitu sama sebi.<\/p>\n

Nakon ru\u0161enja Hrvatskog prolje\u0107a i srbijanskih liberala nastupa jedno mirnije doba u odnosima me\u0111u jugoslavenskim reublikama, barem kada je u pitanju javno manifestiranje razlika, ali je tokom 1980-ih konfrontacija postajala sve zao\u0161trenija, a ambicije da se iz Srbije i Hrvatske politi\u010dki djeluje na prostoru Bosne i Hercegovine postajale su sve vidljivije. To je postalo sasvim jasno tokom 1990-ih godina u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Stvari su se i poslije 1995. nastavile razvijati u pravcu sve \u010de\u0161\u0107eg uzimanja prava Srbije i Hrvatske da uti\u010du na politi\u010dke procese u Bosni i Hercegovini. Proizilazi to, izme\u0111u ostalog, i iz razli\u010ditog tuma\u010denja uloge Srbije i Hrvatske u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.<\/p>\n

Tokom 2000-ih godina uticaj Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u Bosni i Hercegovini je vrlo jak, a odgovor politi\u010dke elite u Bosni i Hercegovini je razli\u010diti, i rezultat je podijeljenosti vladaju\u0107e elite po nacionalnim \u0161avovima.<\/p>\n

Ovim okruglim stolom \u017eelimo ispitati kako se tokom posljednjih pola stolje\u0107a od po\u010detkom 1970-ih do danas, odvijao taj tempo uloge Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u Bosni i Hercegovini, i kako se mijanjao stav rukovodstva Bosne i Hercegovine prema tome. Ideja je da to promatramo u tri panela: Jedan, koji bi tematizirao BiH u kasnom socijalizmu i utjecaje iz Srbije i Hrvatske na BiH (od 1970-ih do 1990-ih). Drugi, od 1990-ih do 2000. godine (otprilike do kraja Milo\u0161evi\u0107eve ere u Srbiji i dolaska na vlast Zorana \u0110in\u0111i\u0107a, a i u Hrvatskoj je 2000 va\u017ena zbog promjena koje su se desile tamo); Tre\u0107i (od 2000. do 2019. godine)<\/p>\n

Okrugli stol \u0107e se odvijati u formi otvorenih diskusija i trajat \u0107e dva dana.<\/p>\n

Okrugli sto je dio \u0161ireg projekta Hel\u0161inskog odbora za ljudska prava u Srbiji YU -Historija koji podr\u017eava Ambasada Savezne Republike Njema\u010dke u Srbiji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Program<\/strong><\/p>\n

Fakultet politi\u010dkih nauka, Skenderija 72, Sarajevo<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010cetvrtak, 14.11.2019.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

11:00 Panel I <\/strong><\/p>\n

Srpska i hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini od 1970-ih do 1990-ih godina<\/p>\n

 <\/p>\n

13:00 Panel II<\/strong><\/p>\n

Rat i ratno naslije\u0111e: Srbija i Hrvatska prema Bosni i Hercegovini od 1990-ih do 2000-ih godina<\/p>\n

 <\/p>\n

15:30 RU\u010cAK<\/p>\n

 <\/p>\n

Petak, 15.11.2019.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

10:00 Panel III<\/strong><\/p>\n

Dobrosusjedska politika? Srbija i Hrvatska prema Bosni i Hercegovini od 2000-ih do 2019. godine<\/p>\n

 <\/p>\n

12:00 Zavr\u0161na diskusija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

https:\/\/www.historiografija.ba\/Uticaji-Srbije-i-Hrvatske-na-politicke-procese-u-BiH.php<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Nau\u010dna konferencija u Tuzli<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U Tuzli se 8. i 9. novembra 2019. odr\u017eava me\u0111unarodna nau\u010dna konferencija pod naslovom “Historijski pogledi 2”.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bosna i Hercegovina u srpskim i hrvatskim koncepcijama od po\u010detka XIX stolje\u0107a do 2019. godine<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Na konferenciji sudjeluju nau\u010dnici iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, me\u0111u kojima su i Senija Mili\u0161i\u0107, Izet \u0160aboti\u0107, Senaid Had\u017ei\u0107, Omer Zuli\u0107, Sead Selimovi\u0107, Mirza \u010cehaji\u0107, Esaf Levi\u0107, Osman Su\u0161i\u0107, Jasmin Jaj\u010devi\u0107, Adnan Velagi\u0107, Semir Had\u017eimusi\u0107, \u0106azim Suljevi\u0107, Armina Galija\u0161, Alen Ze\u010devi\u0107, Meldijana Arnaut Haselji\u0107, Ermin Kuka, Hamza Memi\u0161evi\u0107 i Omer Hamzi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Osim toga, u okviru konferencije je odr\u017eana i promocija \u010dasopisa “Historijski pogledi”, kojeg objavljuje Centar za istra\u017eivanje moderne i savremene historije iz Tuzle.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.historiografija.ba\/historijski-pogledi-2.php<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17327,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17326","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/plakat-Okrugli-stol.png?fit=2480%2C1754&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":17326,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":17326,"position":1},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":17326,"position":2},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":17326,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":17326,"position":4},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":17326,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17326"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17326\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17329,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17326\/revisions\/17329"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}