{"id":17326,"date":"2019-11-14T09:15:26","date_gmt":"2019-11-14T09:15:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17326"},"modified":"2019-11-14T09:16:30","modified_gmt":"2019-11-14T09:16:30","slug":"okrugli-stol-uticaji-srbije-i-hrvatske-na-politicke-procese-u-bih-od-1970-ih-do-2019-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17326","title":{"rendered":"Okrugli stol \u201cUticaji Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u BiH od 1970-ih do 2019. godine\u201d"},"content":{"rendered":"

Na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Sarajevu odr\u017eat \u0107e se 14. i 15. studenog 2019. okrugli stol \u201cUticaji Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u BiH od 1970-ih do 2019. godine\u201d. Prethodno je u Tuzli 8. i 9. studenog odr\u017ean znanstveni skup \u201cBosna i Hercegovina u srpskim i hrvatskim koncepcijama od po\u010detka XIX stolje\u0107a do 2019. godine\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

<\/h3>\n

Okrugli stol<\/p>\n

Uticaji Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u BiH od 1970-ih do 2019. godine<\/strong><\/p>\n

Sarajevo, Fakultet politi\u010dkih nauka, 14-15. novembar 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bosna i Hercegovina je zbog svog geografskog polo\u017eaja i strukture stanovni\u0161tva \u010desto bila izlo\u017eena uticajima politi\u010dkih ambicija svojih susjeda. U okvirima socijalisti\u010dke Jugoslavije rukovodstvo Bosne i Hercegovine je vodilo politiku koja bi joj obezbijedila ravnopravan status u odnosu na ostale \u010dlanice federacije. Me\u0111utim, politi\u010dki procesi u Bosni i Hercegovini nikada se nisu odvijali posve izolirano od procesa u susjednim republikama, iako je bosanskohercegova\u010dko rukovodstvo poku\u0161avalo nametati princip da su neprihvatljive ambicije susjednih republika da se brinu o stanju u Bosni i Hercegovini. Poku\u0161aji iz Srbije ili Hrvatske da brinu o Srbima ili Hrvatima u Bosni i Hercegovini ocjenjivano je neprihvatljivim \u201epaternalisti\u010dkim\u201c djelovanjem. Od po\u010detka 1970-ih godina Bosna i Hercegovina se tome sna\u017eno i jedinstveno suprotstavljala. Tokom Hrvatskog prolje\u0107a krajem 1960-ih i po\u010detkom 1970-ih godina rukovodstvo Bosne i Hercegovine se suprotstavilo poku\u0161ajima \u0161irenja tih ideja na prostore Bosne i Hercegovine, te je odigralo va\u017enu ulogu u ru\u0161enju hrvatskog prolje\u0107arskog rukovodstva. U isto to vrijeme, srbijansko liberalno rukovodstvo je nastojalo voditi politiku modernizacije Srbije, a Marko Nikezi\u0107, lider srbijanskih liberalnih komunista, jasno je poru\u010dio da je ambicija da Srbija vodi ra\u010duna o svim Srbima u Jugoslaviji, a posebno i o Srbima u Bosni i Hercegovini, izraz velikosrpske nacionalisti\u010dke politike, te da se Srbija mora okrenitu sama sebi.<\/p>\n

Nakon ru\u0161enja Hrvatskog prolje\u0107a i srbijanskih liberala nastupa jedno mirnije doba u odnosima me\u0111u jugoslavenskim reublikama, barem kada je u pitanju javno manifestiranje razlika, ali je tokom 1980-ih konfrontacija postajala sve zao\u0161trenija, a ambicije da se iz Srbije i Hrvatske politi\u010dki djeluje na prostoru Bosne i Hercegovine postajale su sve vidljivije. To je postalo sasvim jasno tokom 1990-ih godina u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Stvari su se i poslije 1995. nastavile razvijati u pravcu sve \u010de\u0161\u0107eg uzimanja prava Srbije i Hrvatske da uti\u010du na politi\u010dke procese u Bosni i Hercegovini. Proizilazi to, izme\u0111u ostalog, i iz razli\u010ditog tuma\u010denja uloge Srbije i Hrvatske u provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.<\/p>\n

Tokom 2000-ih godina uticaj Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u Bosni i Hercegovini je vrlo jak, a odgovor politi\u010dke elite u Bosni i Hercegovini je razli\u010diti, i rezultat je podijeljenosti vladaju\u0107e elite po nacionalnim \u0161avovima.<\/p>\n

Ovim okruglim stolom \u017eelimo ispitati kako se tokom posljednjih pola stolje\u0107a od po\u010detkom 1970-ih do danas, odvijao taj tempo uloge Srbije i Hrvatske na politi\u010dke procese u Bosni i Hercegovini, i kako se mijanjao stav rukovodstva Bosne i Hercegovine prema tome. Ideja je da to promatramo u tri panela: Jedan, koji bi tematizirao BiH u kasnom socijalizmu i utjecaje iz Srbije i Hrvatske na BiH (od 1970-ih do 1990-ih). Drugi, od 1990-ih do 2000. godine (otprilike do kraja Milo\u0161evi\u0107eve ere u Srbiji i dolaska na vlast Zorana \u0110in\u0111i\u0107a, a i u Hrvatskoj je 2000 va\u017ena zbog promjena koje su se desile tamo); Tre\u0107i (od 2000. do 2019. godine)<\/p>\n

Okrugli stol \u0107e se odvijati u formi otvorenih diskusija i trajat \u0107e dva dana.<\/p>\n

Okrugli sto je dio \u0161ireg projekta Hel\u0161inskog odbora za ljudska prava u Srbiji YU -Historija koji podr\u017eava Ambasada Savezne Republike Njema\u010dke u Srbiji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Program<\/strong><\/p>\n

Fakultet politi\u010dkih nauka, Skenderija 72, Sarajevo<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010cetvrtak, 14.11.2019.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

11:00 Panel I <\/strong><\/p>\n

Srpska i hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini od 1970-ih do 1990-ih godina<\/p>\n

 <\/p>\n

13:00 Panel II<\/strong><\/p>\n

Rat i ratno naslije\u0111e: Srbija i Hrvatska prema Bosni i Hercegovini od 1990-ih do 2000-ih godina<\/p>\n

 <\/p>\n

15:30 RU\u010cAK<\/p>\n

 <\/p>\n

Petak, 15.11.2019.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

10:00 Panel III<\/strong><\/p>\n

Dobrosusjedska politika? Srbija i Hrvatska prema Bosni i Hercegovini od 2000-ih do 2019. godine<\/p>\n

 <\/p>\n

12:00 Zavr\u0161na diskusija<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

https:\/\/www.historiografija.ba\/Uticaji-Srbije-i-Hrvatske-na-politicke-procese-u-BiH.php<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Nau\u010dna konferencija u Tuzli<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U Tuzli se 8. i 9. novembra 2019. odr\u017eava me\u0111unarodna nau\u010dna konferencija pod naslovom “Historijski pogledi 2”.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bosna i Hercegovina u srpskim i hrvatskim koncepcijama od po\u010detka XIX stolje\u0107a do 2019. godine<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Na konferenciji sudjeluju nau\u010dnici iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, me\u0111u kojima su i Senija Mili\u0161i\u0107, Izet \u0160aboti\u0107, Senaid Had\u017ei\u0107, Omer Zuli\u0107, Sead Selimovi\u0107, Mirza \u010cehaji\u0107, Esaf Levi\u0107, Osman Su\u0161i\u0107, Jasmin Jaj\u010devi\u0107, Adnan Velagi\u0107, Semir Had\u017eimusi\u0107, \u0106azim Suljevi\u0107, Armina Galija\u0161, Alen Ze\u010devi\u0107, Meldijana Arnaut Haselji\u0107, Ermin Kuka, Hamza Memi\u0161evi\u0107 i Omer Hamzi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Osim toga, u okviru konferencije je odr\u017eana i promocija \u010dasopisa “Historijski pogledi”, kojeg objavljuje Centar za istra\u017eivanje moderne i savremene historije iz Tuzle.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.historiografija.ba\/historijski-pogledi-2.php<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17327,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17326","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/plakat-Okrugli-stol.png?fit=2480%2C1754&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":17326,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54567","url_meta":{"origin":17326,"position":1},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Penave odr\u017ean je okrugli stol \u201eLjeto 1941. \u2013 hrvatske \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja kao historiografski i komemorativni izazov\u201c, na kojem su sudjelovali povjesni\u010dari Mario Jareb, Vlatka Vukeli\u0107, Zlatko Begonja, Amir Obho\u0111a\u0161. Op\u0161irnije: https:\/\/www.sabor.hr\/hr\/press\/okrugli-stol-u-organizaciji-potpredsjednika-hrvatskoga-sabora-ivana-penave-0 https:\/\/www.youtube.com\/live\/TdLTmhFd8F0 https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12420819 https:\/\/www.telegram.hr\/politika-kriminal\/penava-u-sabor-doveo-kontroverzne-povjesnicare-da-tumace-kako-su-protiv-ndh-ustali-samo-srbi-i-antihrvati https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/okrugli-stol-u-saboru-o-ustanku-u-srbu-pop-djujic-je-bio-jedan-od-vodja-ustanka\/2812214.aspx https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/penavin-okrugli-stol-razotkrio-istinu-o-ustanku-u-srbu-presucivali-su-zlocine https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/penava-zlocini-nad-hrvatima-godinama-gurani-u-stranu-danas-o-njima-govorimo-u-saboru https:\/\/portal-veterani.info\/ljeto-1941-presucene-hrvatske-zrtve\/ https:\/\/www.portalnovosti.com\/u-saboru-usred-mraka","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Okrugli-stol-Ljeto-1941-Hrvatski-sabor.jpg?fit=1155%2C596&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":26186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26186","url_meta":{"origin":17326,"position":2},"title":"Kliofest 2021: Konferencija \u201cPROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. svibnja 2021.","format":false,"excerpt":"PROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja naslov je konferencije planirane ove godine u okviru festivala Kliofest (odr\u017eat \u0107e se 12. svibnja izme\u0111u 11 i 14 sati), u sklopu projekta Histoire pour la libert\u00e9, koji financira Europska komisija iz programa \u201eEuropa za gra\u0111ane\u201c. Njezina je temeljna ideja upravo poticanje rasprave\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":17326,"position":3},"title":"Mislav Gabelica, “SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":17326,"position":4},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":17326,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17326","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17326"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17326\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17329,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17326\/revisions\/17329"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17327"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17326"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17326"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}