{"id":17290,"date":"2019-11-13T14:09:23","date_gmt":"2019-11-13T14:09:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17290"},"modified":"2019-11-13T14:10:39","modified_gmt":"2019-11-13T14:10:39","slug":"milovan-tatarin-zvijezda-baruna-beckersa-sentimentalna-povijest-nutarnjega-grada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17290","title":{"rendered":"Milovan Tatarin, \u201cZvijezda baruna Beckersa. Sentimentalna povijest Nutarnjega grada\u201d"},"content":{"rendered":"<p>\u201eDjelo ugledna osje\u010dkog povjesni\u010dara knji\u017eevnosti i sveu\u010dili\u0161nog profesora Milovana Tatarina, jedinstvena je knjiga pri\u010da o znamenitoj osje\u010dkoj Tvr\u0111i, koju autor naziva rje\u0111e kori\u0161tenim povijesnim i slikovitim imenom Nutarnji grad. Milovan Tatarin napisao je knjigu utemeljenu na povijesnim izvorima, pri \u010demu je lakune u arhivskim dokumentima (gradskim protokolima, franjeva\u010dkim i isusova\u010dkim kronikama, korespondenciji povijesnih uglednika i sl.) upotpunio fikcionalnim narativom.\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Milovan Tatarin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Zvijezda baruna Beckersa<\/strong><\/p>\n<p><strong>Sentimentalna povijest Nutarnjega grada<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Djelo ugledna osje\u010dkog povjesni\u010dara knji\u017eevnosti i sveu\u010dili\u0161nog profesora Milovana Tatarina, jedinstvena je knjiga pri\u010da o znamenitoj osje\u010dkoj Tvr\u0111i, koju autor naziva rje\u0111e kori\u0161tenim povijesnim i slikovitim imenom Nutarnji grad. Milovan Tatarin napisao je knjigu utemeljenu na povijesnim izvorima, pri \u010demu je lakune u arhivskim dokumentima (gradskim protokolima, franjeva\u010dkim i isusova\u010dkim kronikama, korespondenciji povijesnih uglednika i sl.) upotpunio fikcionalnim narativom.<\/p>\n<p>Tatarin za svoje junake uzima stvarne osobe, neke vi\u0161e, neke manje poznate, koje su svojim \u017eivotom i pozivom bile vezane uz Nutarnji grad te iz historiografskih fragmenata nastoji rekonstruirati njihove sudbine. Svaka pri\u010da nosi naziv po jednom objektu u Nutarnjem gradu (Generalat, Vodena vrata, Karlov bastion, Hornwerk, Zavjetni stup Svetoga Trojstva i dr.), a uz taj je objekt autor vezao i pri\u010du o pojedina\u010dnom liku. Osobita je to mje\u0161avina povijesti i literature, fikcije i fakcije, koja pred unutarnjim pogledom \u010ditatelja iz krhotina i pra\u0161ine pro\u0161losti uskrsava \u017eivot u osje\u010dkoj vojnoj utvrdi (kronolo\u0161ki, prete\u017eno u 18. stolje\u0107u), podsje\u0107aju\u0107i da u svakoj povijesti ima zami\u0161ljanja te da u svakom lijepom zami\u0161ljaju zacijelo ima istine.<\/p>\n<p>Do\u017eivljaje i sudbine baruna Johanna Beckersa, kova\u010da Matthiasa Vogla, tiskara Ivana Divalta, glumca Josepha Novaka, prodava\u010da kave Perzijanca Johanna Manucka i mnoge druge posreduje nam lucidan i duhovit, autorefleksivan i raspolo\u017een pripovjeda\u010d, koji ni u jednom trenutku ne skriva \u0161to je povijest, a \u0161to domi\u0161ljanje, odnosno koje su granice njegova uvida i njegove pozicije, pokazuju\u0107i time da je jedina istina knji\u017eevnoga teksta ljepota i umije\u0107e samoga pripovijedanja. A Tatarinov pripovjeda\u010d to \u010dini zaista vje\u0161to, svjedo\u010de\u0107i da izme\u0111u nekih pisaca i nekih gradova postoji osobita i ne do kraja razja\u0161njena veza te da grad nadarenom piscu poput Tatarina ne slu\u017ei samo kao zahvalan okvir pri\u010de ili ilustracija svijeta u malom (mikrokozmos), nego da je istra\u017eivanje i upoznavanje grada, kako u njegovoj sinkronijskoj, prostornoj, tako i u dijakronijskoj, vremenskoj perspektivi podjednako zamr\u0161eno, uzbudljivo, kretanjima unaprijed i unatrag ispunjeno i na\u010delno nezavr\u0161ivo traganje kao i samo pripovijedanje, pa mo\u017eda i sam \u017eivot.<\/p>\n<p>Tatarinovom knjigom Osijek i njegov Nutarnji grad dobili su posvetu kakvu nema ni jedan grad u Hrvatskoj, a vjerojatno i \u0161ire.<\/p>\n<p>Biblioteka <strong>Posebna izdanja<\/strong>, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161ni urednik Luka Vuku\u0161i\u0107, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Pavao Damjanovi\u0107, tisak <em>Zrinski\u00a0<\/em> (\u010cakovec).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Autori<\/strong><\/p>\n<p>Milovan Tatarin<\/p>\n<p>Knji\u017eevni povjesni\u010dar i kriti\u010dar (Osijek, 1965), sveu\u010dili\u0161ni profesor stare hrvatske knji\u017eevnosti, autor desetak knjiga i brojnih znanstvenih radova o dopreporodnoj hrvatskoj knji\u017eevnosti, posebice o njezinu razvoju u Slavoniji<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>biblioteka: <strong><u>POSEBNA IZDANJA<\/u><\/strong><\/li>\n<li>cijena: <strong>250,00<\/strong> kn<\/li>\n<li>uvez: <strong>tvrdi uvez<\/strong><\/li>\n<li>dimenzije: <strong>15 x 24 cm<\/strong><\/li>\n<li>godina izdanja: <strong><u>2019.<\/u><\/strong><\/li>\n<li>izdava\u010d: <strong>Matica hrvatska<\/strong><\/li>\n<li>mjesto: <strong>Zagreb<\/strong><\/li>\n<li>ISBN: <strong>978-953-341-162-0<\/strong><\/li>\n<li>podru\u010dje: <strong>hrvatska povijest, hrvatska proza <\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>PDF-ovi<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/sadrzaj.pdf\">Sadr\u017eaj (166,6\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/ulazak-u-nutarnji-grad_UGh2zHf.pdf\">ULAZAK U NUTARNJI GRAD (263,9\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/izlazak-iz-nutarnjega-grada.pdf\">IZLAZAK IZ NUTARNJEGA GRADA (662,9\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/izvori.pdf\">IZVORI (2,0\u00a0MB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/o-autoru-njemu-vaznim-osobama-i-lastavicama.pdf\">O AUTORU, NJEMU VA\u017dNIM OSOBAMA I LASTAVICAMA (734,1\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/\">http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17291,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17290","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/zvijezda-baruna-beckersa.jpeg?fit=300%2C459&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":17290,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":17290,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":17290,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":17290,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":17290,"position":4},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":17290,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17290","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17290"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17290\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17293,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17290\/revisions\/17293"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17291"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17290"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17290"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17290"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}