{"id":17290,"date":"2019-11-13T14:09:23","date_gmt":"2019-11-13T14:09:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17290"},"modified":"2019-11-13T14:10:39","modified_gmt":"2019-11-13T14:10:39","slug":"milovan-tatarin-zvijezda-baruna-beckersa-sentimentalna-povijest-nutarnjega-grada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17290","title":{"rendered":"Milovan Tatarin, \u201cZvijezda baruna Beckersa. Sentimentalna povijest Nutarnjega grada\u201d"},"content":{"rendered":"<p>\u201eDjelo ugledna osje\u010dkog povjesni\u010dara knji\u017eevnosti i sveu\u010dili\u0161nog profesora Milovana Tatarina, jedinstvena je knjiga pri\u010da o znamenitoj osje\u010dkoj Tvr\u0111i, koju autor naziva rje\u0111e kori\u0161tenim povijesnim i slikovitim imenom Nutarnji grad. Milovan Tatarin napisao je knjigu utemeljenu na povijesnim izvorima, pri \u010demu je lakune u arhivskim dokumentima (gradskim protokolima, franjeva\u010dkim i isusova\u010dkim kronikama, korespondenciji povijesnih uglednika i sl.) upotpunio fikcionalnim narativom.\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Milovan Tatarin<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Zvijezda baruna Beckersa<\/strong><\/p>\n<p><strong>Sentimentalna povijest Nutarnjega grada<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Djelo ugledna osje\u010dkog povjesni\u010dara knji\u017eevnosti i sveu\u010dili\u0161nog profesora Milovana Tatarina, jedinstvena je knjiga pri\u010da o znamenitoj osje\u010dkoj Tvr\u0111i, koju autor naziva rje\u0111e kori\u0161tenim povijesnim i slikovitim imenom Nutarnji grad. Milovan Tatarin napisao je knjigu utemeljenu na povijesnim izvorima, pri \u010demu je lakune u arhivskim dokumentima (gradskim protokolima, franjeva\u010dkim i isusova\u010dkim kronikama, korespondenciji povijesnih uglednika i sl.) upotpunio fikcionalnim narativom.<\/p>\n<p>Tatarin za svoje junake uzima stvarne osobe, neke vi\u0161e, neke manje poznate, koje su svojim \u017eivotom i pozivom bile vezane uz Nutarnji grad te iz historiografskih fragmenata nastoji rekonstruirati njihove sudbine. Svaka pri\u010da nosi naziv po jednom objektu u Nutarnjem gradu (Generalat, Vodena vrata, Karlov bastion, Hornwerk, Zavjetni stup Svetoga Trojstva i dr.), a uz taj je objekt autor vezao i pri\u010du o pojedina\u010dnom liku. Osobita je to mje\u0161avina povijesti i literature, fikcije i fakcije, koja pred unutarnjim pogledom \u010ditatelja iz krhotina i pra\u0161ine pro\u0161losti uskrsava \u017eivot u osje\u010dkoj vojnoj utvrdi (kronolo\u0161ki, prete\u017eno u 18. stolje\u0107u), podsje\u0107aju\u0107i da u svakoj povijesti ima zami\u0161ljanja te da u svakom lijepom zami\u0161ljaju zacijelo ima istine.<\/p>\n<p>Do\u017eivljaje i sudbine baruna Johanna Beckersa, kova\u010da Matthiasa Vogla, tiskara Ivana Divalta, glumca Josepha Novaka, prodava\u010da kave Perzijanca Johanna Manucka i mnoge druge posreduje nam lucidan i duhovit, autorefleksivan i raspolo\u017een pripovjeda\u010d, koji ni u jednom trenutku ne skriva \u0161to je povijest, a \u0161to domi\u0161ljanje, odnosno koje su granice njegova uvida i njegove pozicije, pokazuju\u0107i time da je jedina istina knji\u017eevnoga teksta ljepota i umije\u0107e samoga pripovijedanja. A Tatarinov pripovjeda\u010d to \u010dini zaista vje\u0161to, svjedo\u010de\u0107i da izme\u0111u nekih pisaca i nekih gradova postoji osobita i ne do kraja razja\u0161njena veza te da grad nadarenom piscu poput Tatarina ne slu\u017ei samo kao zahvalan okvir pri\u010de ili ilustracija svijeta u malom (mikrokozmos), nego da je istra\u017eivanje i upoznavanje grada, kako u njegovoj sinkronijskoj, prostornoj, tako i u dijakronijskoj, vremenskoj perspektivi podjednako zamr\u0161eno, uzbudljivo, kretanjima unaprijed i unatrag ispunjeno i na\u010delno nezavr\u0161ivo traganje kao i samo pripovijedanje, pa mo\u017eda i sam \u017eivot.<\/p>\n<p>Tatarinovom knjigom Osijek i njegov Nutarnji grad dobili su posvetu kakvu nema ni jedan grad u Hrvatskoj, a vjerojatno i \u0161ire.<\/p>\n<p>Biblioteka <strong>Posebna izdanja<\/strong>, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161ni urednik Luka Vuku\u0161i\u0107, likovni urednik \u017deljko Podore\u0161ki, grafi\u010dki urednik Pavao Damjanovi\u0107, tisak <em>Zrinski\u00a0<\/em> (\u010cakovec).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Autori<\/strong><\/p>\n<p>Milovan Tatarin<\/p>\n<p>Knji\u017eevni povjesni\u010dar i kriti\u010dar (Osijek, 1965), sveu\u010dili\u0161ni profesor stare hrvatske knji\u017eevnosti, autor desetak knjiga i brojnih znanstvenih radova o dopreporodnoj hrvatskoj knji\u017eevnosti, posebice o njezinu razvoju u Slavoniji<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>biblioteka: <strong><u>POSEBNA IZDANJA<\/u><\/strong><\/li>\n<li>cijena: <strong>250,00<\/strong> kn<\/li>\n<li>uvez: <strong>tvrdi uvez<\/strong><\/li>\n<li>dimenzije: <strong>15 x 24 cm<\/strong><\/li>\n<li>godina izdanja: <strong><u>2019.<\/u><\/strong><\/li>\n<li>izdava\u010d: <strong>Matica hrvatska<\/strong><\/li>\n<li>mjesto: <strong>Zagreb<\/strong><\/li>\n<li>ISBN: <strong>978-953-341-162-0<\/strong><\/li>\n<li>podru\u010dje: <strong>hrvatska povijest, hrvatska proza <\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>PDF-ovi<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/sadrzaj.pdf\">Sadr\u017eaj (166,6\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/ulazak-u-nutarnji-grad_UGh2zHf.pdf\">ULAZAK U NUTARNJI GRAD (263,9\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/izlazak-iz-nutarnjega-grada.pdf\">IZLAZAK IZ NUTARNJEGA GRADA (662,9\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/izvori.pdf\">IZVORI (2,0\u00a0MB)<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/media\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/pdf\/o-autoru-njemu-vaznim-osobama-i-lastavicama.pdf\">O AUTORU, NJEMU VA\u017dNIM OSOBAMA I LASTAVICAMA (734,1\u00a0KB)<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/\">http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/zvijezda-baruna-beckersa-1286\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17291,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17290","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/zvijezda-baruna-beckersa.jpeg?fit=300%2C459&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55195,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55195","url_meta":{"origin":17290,"position":0},"title":"Eldina Lova\u0161, &#8220;Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest i Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku objavljena je 2026. godine knjiga Eldine Lova\u0161 \"Stanovni\u0161tvo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka u osvit modernoga doba\". IZ RECENZIJA: \u201cDjelo predstavlja iznimno vrijedan znanstveni doprinos prou\u010davanju i razumijevanju dru\u0161tvenih i demografskih procesa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Lovas-stanovnistvo.png?fit=623%2C377&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":17290,"position":1},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":17290,"position":2},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":17290,"position":3},"title":"Rashid I. Khalidi, &#8220;Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55654","url_meta":{"origin":17290,"position":4},"title":"Vlatko Smiljani\u0107, &#8220;Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zajedni\u010dkom izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je monografija doc. dr. sc. Vlatka Smiljani\u0107a Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme. Knjiga donosi prvu cjelovitu znanstveno-kriti\u010dku biografiju Mirka Danijela Bogdani\u0107a, hrvatskoga matemati\u010dara, astronoma, geodeta, kartografa, povjesni\u010dara i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Bogdanic.png?fit=413%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":17290,"position":5},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17290","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17290"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17290\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17293,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17290\/revisions\/17293"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17291"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17290"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17290"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17290"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}