{"id":17155,"date":"2019-11-04T22:35:04","date_gmt":"2019-11-04T22:35:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17155"},"modified":"2019-11-04T22:35:04","modified_gmt":"2019-11-04T22:35:04","slug":"vecernji-list-suceljavanje-povjesnicara-tri-pogleda-na-rat-tita-tudmana-oluju-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17155","title":{"rendered":"“Ve\u010dernji list” \u2013 Su\u010deljavanje povjesni\u010dara: Tri pogleda na rat, Tita, Tu\u0111mana, Oluju, BiH…"},"content":{"rendered":"

“Ve\u010dernji list” su\u010delio je trojicu povjesni\u010dara – Darka Dukovskog, Antu Nazora, Hrvoja Klasi\u0107a \u2013 koji su iznijeli svoje interpretacije nekoliko prijepornih to\u010daka suvremene hrvatske povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Je li Domovinski rat bio i gra\u0111anski? Jesu li usta\u0161ki i partizanski zlo\u010dini jednaki?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Trojicu eminentnih hrvatskih povjesni\u010dara zamolili smo da interpretiraju sedam va\u017enih doga\u0111aja iz suvremene hrvatske povijesti o kojima postoje prijepori u historiografiji i dru\u0161tvu…<\/p>\n

 <\/p>\n

Ve\u010dernji list<\/em><\/strong><\/p>\n

2. studenog 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

Premda se podjele u Hrvatskoj u posljednje vrijeme sve vi\u0161e o\u010dituju u tzv. dru\u0161tvenim pitanjima, posebice kad su posrijedi obitelj, brak, spolni identitet, ljudski \u017eivot ili pak legalizacija droga, to nikako ne zna\u010di da je zavr\u0161en dugogodi\u0161nji ideolo\u0161ki sukob izazvan razli\u010ditim pogledima na doga\u0111aje iz suvremene hrvatske povijesti. Naprotiv, on \u0107e jo\u0161 dugo optere\u0107ivati dru\u0161tvo. Pokazuju to i stavovi trojice eminentnih hrvatskih povjesni\u010dara koje smo zamolili da interpretiraju sedam va\u017enih doga\u0111aja iz suvremene hrvatske povijesti o kojima postoje prijepori ne samo u hrvatskoj historiografiji nego i u dru\u0161tvu. A su\u010delili smo ih jer upravo stavovi povjesni\u010dara \u010desto \u201ezavade\u201c lijevu i desnu politi\u010dku scenu, pa posljedi\u010dno i \u0161iru javnost.<\/p>\n

Darko Dukovski<\/strong>, profesor na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Ante Nazor<\/strong>, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijsko-memorijalnog centra Domovinskog rata, i Hrvoje Klasi\u0107<\/strong>, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, sla\u017eu se da mogu postojati razli\u010dite interpretacije povijesnih doga\u0111aja, jer ovise o kori\u0161tenim izvorima, dostupnim informacijama, znanju, znanstvenom po\u0161tenju, ali one, ka\u017eu, nemaju veze s politi\u010dkom podjelom na lijevo i desno.<\/p>\n

\u2013 Ne postoji lijeva i desna povijest niti pravi povjesni\u010dari mogu biti lijevi ili desni. Ili su povjesni\u010dari ili to nisu. Privatno mogu pripadati raznim politi\u010dkim krugovima ili strankama, ali kao povjesni\u010dari moraju se odre\u0107i svih predrasuda i slu\u017eenja odre\u0111enim politi\u010dkim idejama \u2013 ka\u017ee Dukovski, a Klasi\u0107 dome\u0107e kako je kod nas problem to \u0161to se jedno tuma\u010denje smatra dr\u017eavotvornim, a izdajni\u010dkim ono koje nije u skladu sa slu\u017ebenim narativom. Takav stav<\/strong>, veli, utje\u010de i na podjele u dru\u0161tvu.<\/p>\n

\u2013 U znanosti i dru\u0161tvu moraju biti dopu\u0161tene razli\u010dite interpretacije i razli\u010dita mi\u0161ljenja \u2013 obja\u0161njava Klasi\u0107. S njime se sla\u017ee i Nazor, koji nagla\u0161ava kako razli\u010ditost uzrokovana ideolo\u0161kom ostra\u0161\u0107eno\u0161\u0107u ili politikantskim aktivizmom historiografski nije relevantna<\/strong>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pridonose li pak povjesni\u010dari rje\u0161avanju ideolo\u0161kih prijepora me\u0111u politi\u010darima ili su ipak \u201ekrivi\u201c za ideolo\u0161ke i svjetonazorske podjele u hrvatskome dru\u0161tvu?<\/strong><\/p>\n

\u2013 Nije posao povjesni\u010dara ideolo\u0161ki ili svjetonazorski miriti ni politi\u010dare niti ikoga drugoga \u2013 odrje\u0161it je Dukovski. \u2013 Mi mo\u017eemo ponuditi odgovore koji su najbli\u017ee povijesnoj istini, a politi\u010dari \u0107e uvijek prihvatiti one interpretacije koje odgovaraju njihovoj politici.<\/p>\n

Klasi\u0107 pak smatra da politi\u010dare ne zanimaju ni znanost ni znanstvena dostignu\u0107a. Da ih zanimaju, ka\u017ee, predsjednica ne bi nikad rekla da je \u201eza dom spremni\u201c stari hrvatski pozdrav. Uostalom, politi\u010dari govore o povijesti, a pitanje je koliko je njih ikad pro\u010ditalo ijedan znanstveni rad. Nisu, dakle, povjesni\u010dari problem, o\u0161tar je Klasi\u0107.<\/p>\n

Mo\u017eda i nisu, jer podjele su sastavni dio svakoga dru\u0161tva, no s \u201ena\u0161im\u201c je podjelama problem to \u0161to predugo iscrpljuju dru\u0161tvo i ko\u010de prijeko potrebno okretanje budu\u0107nosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

1. Jesu li usta\u0161ki zlo\u010dini u logoru Jasenovac jednaki partizanskim zlo\u010dinima na Kri\u017enom putu \/ Bleiburgu?<\/strong><\/p>\n

Dukovski:<\/strong> Dakako da nisu jednaki. Razlikuju se po razlozima, posljedicama, sadr\u017eaju i pravnom odre\u0111enju. Oni su bitno razli\u010diti. Nemogu\u0107e ih je izjedna\u010davati. Razlozi njihova izjedna\u010davanja nisu povijesni, nego politi\u010dki.<\/p>\n

(…)<\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/premium\/je-li-domovinski-rat-bio-i-gra-anski-jesu-li-ustaski-i-partizanski-zlocini-jednaki-1356611<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/tri-pogleda-na-rat-tita-tu-mana-oluju-bih-1356577<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17156,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-17155","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/11\/Vecernji-list-povjesnicari.jpeg?fit=1713%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":17155,"position":0},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":17155,"position":1},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":17155,"position":2},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":17155,"position":3},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":17155,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":17155,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17155"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17155\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17157,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17155\/revisions\/17157"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17156"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}