{"id":17105,"date":"2019-10-31T13:55:09","date_gmt":"2019-10-31T13:55:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17105"},"modified":"2019-10-31T13:55:09","modified_gmt":"2019-10-31T13:55:09","slug":"predavanje-rudolfa-barisica-studenti-bosne-srebrne-u-ugarskoj-i-hrvatskoj-1785-1843","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17105","title":{"rendered":"Predavanje Rudolfa Bari\u0161i\u0107a \u201cStudenti Bosne Srebrne u Ugarskoj i Hrvatskoj 1785.-1843.\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatski institut za povijest poziva na javno predavanje dr. sc. Rudolfa Bari\u0161i\u0107a \u201cStudenti Bosne Srebrne u Ugarskoj i Hrvatskoj 1785.-1843.\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u utorak 5. studenog 2019. u 19 sati u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest, Opati\u010dka 10, Zagreb.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pripremaju\u0107i se preoteti je Osmanlijama, Josip II. je 1785. odobrio osnivanje zaklade \u010dijim sredstvima bi se ispla\u0107ivale stipendije kandidatima za sve\u0107enstvo iz Bosne. Premda je skora\u0161nji Dubi\u010dki rat zavr\u0161io habsbur\u0161kim neuspjehom, a Josip je jo\u0161 za njegova trajanja i umro, zaklada je nad\u017eivjela svog tvorca i njezin je rad potrajao sve do sredine 19. st. Dulje ili kra\u0107e vrijeme, stipendiju je u\u017eivalo vi\u0161e od 260 kandidata. Cijeli se proces mo\u017ee podijeliti u tri, vremenski nejednake, faze, a dugo vremena je bio povezan s brojnim problemima organizacijske naravi, ali i sudara opre\u010dnih mentaliteta. Bosanski klerici boravili su u franjeva\u010dkim samostanima diljem Ugarske gdje su nailazili na razli\u010dit prijem svojih doma\u0107ina. Izlaganje \u0107e nastojati ukratko skicirati organizacijski aspekt djelovanja stipendije, ali i ukazati na njegove posljedice. Jednu od njih predstavlja unutarnja polarizacija u redovima Bosne Srebrene koja \u0107e dovesti do kraja procesa 40-ih godina, dok je druga ostavila dublji trag u vidu otvaranja Bosne Srebrene idejama ilirskog pokreta te kasnijem integriranju u suvremenu hrvatsku naciju.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.isp.hr\/wp-content\/uploads\/Barisic-predavanje-pozivnica.pdf\">POZIVNICA<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.isp.hr\/5-studenog-2019-u-19-sati-poziv-na-javno-predavanje-dr-sc-rudolfa-barisica-studenti-bosne-srebrne-u-ugarskoj-i-hrvatskoj-1785-1843\/\">https:\/\/www.isp.hr\/5-studenog-2019-u-19-sati-poziv-na-javno-predavanje-dr-sc-rudolfa-barisica-studenti-bosne-srebrne-u-ugarskoj-i-hrvatskoj-1785-1843\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":6337,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17105","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/HIP.jpg?fit=960%2C623&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":17105,"position":0},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55642,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55642","url_meta":{"origin":17105,"position":1},"title":"30 godina Podru\u017enice &#8211; Javno predavanje dr. sc. Suzane Le\u010dek: \u00bb\u2019DANAS SLAVIMO ZAJEDNO \u2026\u2019 Javne proslave u Hrvatskoj 1918.-41.\u00ab","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice uklju\u010duje ciklus javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 Sedmo po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Suzane LE\u010cEK\u00a0\u2013 \u00bb\u2019DANAS SLAVIMO ZAJEDNO \u2026\u2019 Javne proslave u Hrvatskoj 1918.-41.\u00ab. Predavanje\u00a0\u0107e se odr\u017eati\u00a0\u00a06. listopada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-2.png?fit=535%2C1111&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-2.png?fit=535%2C1111&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-2.png?fit=535%2C1111&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55723","url_meta":{"origin":17105,"position":2},"title":"Predavanje Damira Agi\u010di\u0107a \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Odjeljenje humanisti\u010dkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u suorganizaciji sa Udru\u017eenjem za modernu historiju organizira javno predavanje prof. dr. Damira Agi\u010di\u0107a pod naslovom \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije\u201c. U lipnju 1986. u Zagrebu su se sastali istaknuti povjesni\u010dari iz svih dijelova zemlje kako bi na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":17105,"position":3},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":17105,"position":4},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55879,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55879","url_meta":{"origin":17105,"position":5},"title":"Me\u0111unarodna znanstvena konferencija \u201cSainthood and Knowledge\u201d u Mostaru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna znanstvena konferencija pod naslovom \u201cSainthood and Knowledge\u201d odr\u017eat \u0107e se u Mostaru 22. i 23. listopada 2026. Organizatori skupa su \u0161est institucija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Ma\u0111arske, me\u0111u njima i Hrvatski institut za povijest. Konferencija je plod po\u010detne suradnje izme\u0111u odjel\u00e2 za povijest Fakulteta hrvatskih studija i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Conference-poster-2.jpg?fit=1200%2C622&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Conference-poster-2.jpg?fit=1200%2C622&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Conference-poster-2.jpg?fit=1200%2C622&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Conference-poster-2.jpg?fit=1200%2C622&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Conference-poster-2.jpg?fit=1200%2C622&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17105","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17105"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17105\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17106,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17105\/revisions\/17106"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6337"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17105"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17105"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17105"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}