{"id":17081,"date":"2019-10-30T09:53:27","date_gmt":"2019-10-30T09:53:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17081"},"modified":"2019-10-30T10:21:11","modified_gmt":"2019-10-30T10:21:11","slug":"john-williams-roman-krvnikov-prijelaz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17081","title":{"rendered":"John Williams, roman \u201cKrvnikov Prijelaz\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201cWill Andrews, student koji 70-ih godina 19. stolje\u0107a ostavlja studij na Harvardu i potaknut predavanjem Ralfa Walda Emersona odlazi na Zapad u potrazi za dobrotom, istinom i ljepotom, koje se (Emerson tvrdi) mogu prona\u0107i jedino u Prirodi. Ali Priroda, koja za Andrewsa po\u010dinje u Krvnikovu Prijelazu, gradi\u0107u izgubljenom u Kansasu, bit \u0107e druga\u010dija od one koju je o\u010dekivao i kakvoj se nadao.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

John Williams<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

Krvnikov Prijelaz<\/strong><\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Jezik izvornika: engleski<\/p>\n

Prijevod: Patricija Horvat<\/p>\n

Broj stranica: 320<\/p>\n

Datum izdanja: listopad 2019.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Stoner<\/em>, August<\/em> i Krvnikov Prijelaz <\/em>tri su veli\u010danstvena romana kojima je svjetsku knji\u017eevnost zadu\u017eio ameri\u010dki pisac John Williams (1922.\u20131994.), autor kojega je nanovo otkrilo i me\u0111u klasike uvrstilo 21. stolje\u0107e.<\/p>\n

Nezaboravnim Williamsovim junacima \u2013 sveu\u010dili\u0161nom profesoru Williamu Stoneru i rimskome caru Augustu \u2013 u Krvnikovu Prijelazu<\/em> pridru\u017euje se Will Andrews, student koji 70-ih godina 19. stolje\u0107a ostavlja studij na Harvardu i potaknut predavanjem Ralfa Walda Emersona odlazi na Zapad u potrazi za dobrotom, istinom i ljepotom, koje se (Emerson tvrdi) mogu prona\u0107i jedino u Prirodi. Ali Priroda, koja za Andrewsa po\u010dinje u Krvnikovu Prijelazu, gradi\u0107u izgubljenom u Kansasu, bit \u0107e druga\u010dija od one koju je o\u010dekivao i kakvoj se nadao. Pri\u010da o dolini skrivenoj u Stjenjaku Colorada, u kojoj zimuje nepregledno krdo bizona, potaknut \u0107e ga da se priklju\u010di iskusnome lovcu Milleru i dvojici njihovih suputnika na epskom putovanju koje \u0107e ih kroz netaknute rajske predjele naposljetku dovesti do istinskog srca tame.<\/p>\n

Smje\u0161taju\u0107i radnju svojega romana na Divlji zapad, John Williams ne \u017eeli napisati samo jo\u0161 jedan vestern. Ba\u0161 kao i druga dva njegova remek-djela, Krvnikov prijelaz<\/em> \u010ditatelja osvaja ponajprije svojom mudro\u0161\u0107u, jasno\u0107om i poznavanjem ljudske du\u0161e, ukazuju\u0107i se ujedno i kao prvi u nizu velikih romana koji bespo\u0161tedno propituju mitove i snove ugra\u0111ene u temelje moderne Amerike.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Jedna od najboljih knjiga ikada napisanih o neuhvatljivoj prirodi Zapada.”
\nTime Out<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Ogoljeni od sentimentalnosti ili ukrasa, doga\u0111aji i mjesta koje Williams opisuje po\u010dinju nam se \u010diniti neizbje\u017enima, vje\u010dnima i fascinantno dramati\u010dnima. Williamsov jezik kao da je uklesan u kamenu \u2013 u planinama\u2026Stoner<\/em> nam je otkrio pisca koji je napisao veliku knjigu, ali Krvnikov Prijelaz<\/em> pokazuje da je John Williams i vi\u0161e od toga: ako je kao autor i bio zaboravljen, nema nikakve sumnje da je bio velik.”
\nIndependent<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Pri\u010da o lovu na jedno od posljednjih velikih krda bizona postaje ‘potraga jednog mladi\u0107a za cjelovito\u0161\u0107u vlastitog bi\u0107a’\u2026 Likovi su uobli\u010deni, doga\u0111aji \u017eivotni, a mjesta, mirisi i zvukovi ba\u0161 kakvi trebaju biti. Williamsova je proza vrhunska, \u0161to je rijetkost u vesternima. Jo\u0161, Johne Williamse.”
\nChicago Tribune<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Krvnikov Prijelaz<\/em> rastavlja mit o Zapadu, otkrivaju\u0107i stra\u0161nu pri\u010du o mukotrpnom pre\u017eivljavanju iz dana u dan\u2026 Suzdr\u017eani i veli\u010danstveni lirizam, \u010dak i kad je najmek\u0161i, nikada ne prelazi granicu, a moralna kritika sadr\u017eana je u preciznosti jezika, sada ve\u0107 glasovite jednostavne i elegantne proze Johna Williamsa.”
\nBret Easton Ellis<\/p>\n

 <\/p>\n

“Okrutan i nemilosrdan, premda sti\u0161ana tona, Krvnikov Prijelaz<\/em> pripremio je put za Cormaca McCarthyja.”
\nNew York Times Book Review<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/krvnikov-prijelaz.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17082,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-17081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/krvnikov_prijelaz.jpg?fit=406%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":17081,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":17081,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":17081,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":17081,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52622,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52622","url_meta":{"origin":17081,"position":4},"title":"Annual CAPONEU conference: Political Novel in Europe Between Democracy and Authoritarianism","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Caponeu event 22.04.2026 - 24.04.2026 Location: The Faculty of Polish and Classical Philology AMU (Fredry 10, Pozna\u0144)Organized by: Tomasz Mizerkiewicz, Krystyna Pieni\u0105\u017cek-Markovi\u0107, Anna Gawarecka, Ewa Szperlik, Magda Potok, B\u0142a\u017cej Warkocki, Gerard Ronge (all Adam Mickiewicz University in Pozna\u0144)Contact: gerron@amu.edu.pl The Adam Mickiewicz University team, as part of the international CAPONEU\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Caponeu-political-novel.jpg?fit=500%2C261&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":17081,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17081"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17084,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17081\/revisions\/17084"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}