{"id":17081,"date":"2019-10-30T09:53:27","date_gmt":"2019-10-30T09:53:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17081"},"modified":"2019-10-30T10:21:11","modified_gmt":"2019-10-30T10:21:11","slug":"john-williams-roman-krvnikov-prijelaz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17081","title":{"rendered":"John Williams, roman \u201cKrvnikov Prijelaz\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201cWill Andrews, student koji 70-ih godina 19. stolje\u0107a ostavlja studij na Harvardu i potaknut predavanjem Ralfa Walda Emersona odlazi na Zapad u potrazi za dobrotom, istinom i ljepotom, koje se (Emerson tvrdi) mogu prona\u0107i jedino u Prirodi. Ali Priroda, koja za Andrewsa po\u010dinje u Krvnikovu Prijelazu, gradi\u0107u izgubljenom u Kansasu, bit \u0107e druga\u010dija od one koju je o\u010dekivao i kakvoj se nadao.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

John Williams<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/em><\/p>\n

Krvnikov Prijelaz<\/strong><\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Jezik izvornika: engleski<\/p>\n

Prijevod: Patricija Horvat<\/p>\n

Broj stranica: 320<\/p>\n

Datum izdanja: listopad 2019.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Stoner<\/em>, August<\/em> i Krvnikov Prijelaz <\/em>tri su veli\u010danstvena romana kojima je svjetsku knji\u017eevnost zadu\u017eio ameri\u010dki pisac John Williams (1922.\u20131994.), autor kojega je nanovo otkrilo i me\u0111u klasike uvrstilo 21. stolje\u0107e.<\/p>\n

Nezaboravnim Williamsovim junacima \u2013 sveu\u010dili\u0161nom profesoru Williamu Stoneru i rimskome caru Augustu \u2013 u Krvnikovu Prijelazu<\/em> pridru\u017euje se Will Andrews, student koji 70-ih godina 19. stolje\u0107a ostavlja studij na Harvardu i potaknut predavanjem Ralfa Walda Emersona odlazi na Zapad u potrazi za dobrotom, istinom i ljepotom, koje se (Emerson tvrdi) mogu prona\u0107i jedino u Prirodi. Ali Priroda, koja za Andrewsa po\u010dinje u Krvnikovu Prijelazu, gradi\u0107u izgubljenom u Kansasu, bit \u0107e druga\u010dija od one koju je o\u010dekivao i kakvoj se nadao. Pri\u010da o dolini skrivenoj u Stjenjaku Colorada, u kojoj zimuje nepregledno krdo bizona, potaknut \u0107e ga da se priklju\u010di iskusnome lovcu Milleru i dvojici njihovih suputnika na epskom putovanju koje \u0107e ih kroz netaknute rajske predjele naposljetku dovesti do istinskog srca tame.<\/p>\n

Smje\u0161taju\u0107i radnju svojega romana na Divlji zapad, John Williams ne \u017eeli napisati samo jo\u0161 jedan vestern. Ba\u0161 kao i druga dva njegova remek-djela, Krvnikov prijelaz<\/em> \u010ditatelja osvaja ponajprije svojom mudro\u0161\u0107u, jasno\u0107om i poznavanjem ljudske du\u0161e, ukazuju\u0107i se ujedno i kao prvi u nizu velikih romana koji bespo\u0161tedno propituju mitove i snove ugra\u0111ene u temelje moderne Amerike.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Jedna od najboljih knjiga ikada napisanih o neuhvatljivoj prirodi Zapada.”
\nTime Out<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Ogoljeni od sentimentalnosti ili ukrasa, doga\u0111aji i mjesta koje Williams opisuje po\u010dinju nam se \u010diniti neizbje\u017enima, vje\u010dnima i fascinantno dramati\u010dnima. Williamsov jezik kao da je uklesan u kamenu \u2013 u planinama\u2026Stoner<\/em> nam je otkrio pisca koji je napisao veliku knjigu, ali Krvnikov Prijelaz<\/em> pokazuje da je John Williams i vi\u0161e od toga: ako je kao autor i bio zaboravljen, nema nikakve sumnje da je bio velik.”
\nIndependent<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Pri\u010da o lovu na jedno od posljednjih velikih krda bizona postaje ‘potraga jednog mladi\u0107a za cjelovito\u0161\u0107u vlastitog bi\u0107a’\u2026 Likovi su uobli\u010deni, doga\u0111aji \u017eivotni, a mjesta, mirisi i zvukovi ba\u0161 kakvi trebaju biti. Williamsova je proza vrhunska, \u0161to je rijetkost u vesternima. Jo\u0161, Johne Williamse.”
\nChicago Tribune<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Krvnikov Prijelaz<\/em> rastavlja mit o Zapadu, otkrivaju\u0107i stra\u0161nu pri\u010du o mukotrpnom pre\u017eivljavanju iz dana u dan\u2026 Suzdr\u017eani i veli\u010danstveni lirizam, \u010dak i kad je najmek\u0161i, nikada ne prelazi granicu, a moralna kritika sadr\u017eana je u preciznosti jezika, sada ve\u0107 glasovite jednostavne i elegantne proze Johna Williamsa.”
\nBret Easton Ellis<\/p>\n

 <\/p>\n

“Okrutan i nemilosrdan, premda sti\u0161ana tona, Krvnikov Prijelaz<\/em> pripremio je put za Cormaca McCarthyja.”
\nNew York Times Book Review<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/krvnikov-prijelaz.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17082,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-17081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/krvnikov_prijelaz.jpg?fit=406%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":17081,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":17081,"position":1},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":17081,"position":2},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":17081,"position":3},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":17081,"position":4},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":17081,"position":5},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17081"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17084,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17081\/revisions\/17084"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17082"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}