{"id":17027,"date":"2019-10-26T14:10:23","date_gmt":"2019-10-26T14:10:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17027"},"modified":"2019-10-26T14:13:33","modified_gmt":"2019-10-26T14:13:33","slug":"francois-dosse-istorija-strukturalizma-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17027","title":{"rendered":"Fran\u00e7ois Dosse, \u201eIstorija strukturalizma II\u201c"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Karpos objavio je 2019. godine II. svezak srpskog izdanja knjige francuskog intelektualnog povjesni\u010dara i povjesni\u010dara ideja Fran\u00e7oisa Dossea \u201eHistoire du structuralisme\u201c u kojoj se ukazuje izme\u0111u ostalog i na utjecaj strukturalizma na francuske povjesni\u010dare oko \u010dasopisa \u201eAnnales\u201c Georgesa Dubyja, Emmanuela Le Roy Laduriea, Jacquesa Le Goffa i druge.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

ISTORIJA STRUKTURALIZMA II<\/strong><\/p>\n

2. Napolje sa znakom, 1967. do danas<\/strong><\/p>\n

Fransoa Dos<\/p>\n

 <\/p>\n

Prevod sa francuskog: Olja Petroni\u0107<\/p>\n

Broj strana: 608<\/p>\n

Godina izdanja: 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

Slavni period strukturalizma koji svoj vrhunac do\u017eivljava polovinom 60-ih godina 20. veka, period majstora-mislilaca, izgradio je novu viziju sveta, novi pogled na razo\u010daranu modernost, privileguju\u0107i istovremeno nesvesni karakter dru\u0161tvenih fenomena i znak umesto zna\u010denja. U prvom tomu Istorije strukturalizma, Fransoa Dos prati i opisuje, po\u010dev od Levi-Strosa i Romana Jakobsona, do Mi\u0161ela Fukoa, Luja Altisera, \u017dor\u017ea Dimezila i Rolana Barta, preko \u017daka Lakana ili \u017daka Deride, brojna teoretska, institucionalna i egzistencijalna pitanja koja su obele\u017eila slavnu i naizgled homogenu epohu strukturalizma.<\/p>\n

 <\/p>\n

Drugi tom Istorije strukturalizma je posve\u0107en drugom periodu, periodu opadanja od 1967, odnosno dekonstrukcije i razbijanja strukturalisti\u010dkog jedinstva, pojave pukotina i kritika strukturalisti\u010dke paradigme i metoda, \u0161to \u0107e dovesti do toga da \u0107e se gotovo svi majstori-mislioci iz prvog perioda, osim Levi-Strosa, odricati strukturalizma. Me\u0111utim, ma kako sna\u017ena bila ta distanciranja, zamajac iz prvog perioda je bio toliko sna\u017ean da se njegov uticaj ose\u0107ao decenijama unapred i plodno uticao na \u010ditavu jednu generaciju mislilaca u Francuskoj, bilo da jer re\u010d o istori\u010darima (\u017dor\u017e Dibi, Emanuel Le Roa Ladiri, Pol Ven, Le Gof itd.), bilo da su oni geografi, lingvisti, ekonomisti, knji\u017eevni teoreti\u010dari, filozofi, sociolozi\u2026 Iako se 70-ih godina na scenu vra\u0107a \u201esubjekt\u201c, ili \u201eistorijski doga\u0111aj\u201c, upravo u toj deceniji strukturalizam dobija institucionalno priznanje i njegov program biva u mnogim disciplinama, delom ili posve, usvojen. O \u201esubjektu\u201c ili \u201eistori\u010dnosti\u201c se ne mo\u017ee vi\u0161e misliti a da se ne uzme u obzir strukturalisti\u010dka lekcija. Strukturalizam \u0107e zauvek promeniti na\u010din pristupa mnogim problemima s kojima se dru\u0161tvene i humanisti\u010dke nauke susre\u0107u.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pi\u0161u\u0107i o toj intelektualnoj i krajnje multidisciplinarnoj epopeji, jednoj od najva\u017enijih evropskih intelektualnih epopeja druge polovine 20. veka, Fransoa Dos je razgovorao sa preko sto njenih direktnih ili indirektnih aktera, kako bi \u0161to \u017eivlje i pouzdanije rekonstruisao njen put. Rezultat je jedan izuzetno bogat istorijski pregled, koji je relevantan i interesantan kako za istori\u010dare, antropologe, sociologe, filozofe, tako i za lingviste i knji\u017eevne teoti\u010dare i sve one koji imaju interesovanje za humanisti\u010dke nauke.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

SADR\u017dAJ<\/p>\n

 <\/p>\n

Zahvalnice<\/p>\n

Predgovor<\/p>\n

 <\/p>\n

    \n
  1. PRVE NAPRSLINE<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n

      \n
    1. \u010comskizam: nova granica?<\/li>\n
    2. Derida ili ultrastrukturalizam<\/li>\n
    3. Deridijanska istorizacija i njeno precrtavanje<\/li>\n
    4. Benvenist: francuski izuzetak<\/li>\n
    5. Kada je Kristeva rodila drugog Barta<\/li>\n
    6. Novi vetar me\u0111u dirkemovcima: Pjer Burdje<\/li>\n
    7. Godine 1967\u20131968: izdava\u0161tvo klju\u010da<\/li>\n
    8. Strukturalizam i\/ili marksizam<\/li>\n
    9. Medijski uspeh, vatra koja se hrani kritikama<\/li>\n<\/ol>\n

       <\/p>\n

        \n
      1. MAJ \u201968 I STRUKTURALIZAM, ILITI NESPORAZUM<\/li>\n<\/ol>\n

         <\/p>\n

          \n
        1. Nanter-ludilo<\/li>\n
        2. Osveta \u017dan-Pola Sartra<\/li>\n
        3. Lakan: \u201eStrukture su iza\u0161le na ulicu\u201c<\/li>\n
        4. Institucionalizacija: osvajanje univerziteta<\/li>\n
        5. Vensen-strukturalisti\u010dki<\/li>\n
        6. \u010casopizam i dalje cveta<\/li>\n
        7. Altiserovski raster se name\u0107e<\/li>\n
        8. Altiserovski raster implodira<\/li>\n<\/ol>\n

           <\/p>\n

          III. STRUKTURALIZAM IZME\u0110U<\/p>\n

          SCIJENTIZMA, ESTETIKE I ISTORIJE<\/p>\n

           <\/p>\n

            \n
          1. Opsena formalizacije<\/li>\n
          2. Od burnog \u017ealjenja za knji\u017eevno\u0161\u0107u do zadovoljstva u tekstu<\/li>\n
          3. Filozofija i struktura: figura Drugog<\/li>\n
          4. Istorija i struktura: pomirenje<\/li>\n
          5. Fuko i dekonstrukcija istorije (1)<\/li>\n<\/ol>\n

            Arheologija znanja<\/p>\n

              \n
            1. Fuko i dekonstrukcija istorije (2)<\/li>\n<\/ol>\n

              Nadzirati i ka\u017enjavati<\/p>\n

                \n
              1. Fuko i dekonstrukcija istorije (2)<\/li>\n<\/ol>\n

                Nadzirati i ka\u017enjavati<\/p>\n

                  \n
                1. Zlatno doba nove istorije<\/li>\n<\/ol>\n

                   <\/p>\n

                    \n
                  1. OPADANjE STRUKTURALISTI\u010cKE PARADIGME<\/li>\n<\/ol>\n

                     <\/p>\n

                      \n
                    1. Izgubljene iluzije I. Efekat Gulag<\/li>\n
                    2. Izgubljene iluzije II. Iscrpljeni scijentizam<\/li>\n
                    3. Izgubljene iluzije III. povratak etike<\/li>\n
                    4. Od reprodukcije do regulacije<\/li>\n
                    5. Srednji put: habitus<\/li>\n
                    6. Gost koji sti\u017ee u poslednji \u010das:<\/li>\n<\/ol>\n

                      geografija se budi za epistemologiju<\/p>\n

                        \n
                      1. Povratak potisnutog: subjekt<\/li>\n
                      2. Mi\u0161el Fuko: od biomo\u0107i do estetike sopstva<\/li>\n
                      3. Autonomni subjekt<\/li>\n
                      4. Povratak istori\u010dnosti<\/li>\n
                      5. Izumiranje majstora-mislilaca<\/li>\n
                      6. Kriza univerzalisti\u010dkih modela i povla\u010denje disciplina<\/li>\n
                      7. Strukturni naturalizam<\/li>\n
                      8. Prilago\u0111avanje programa<\/li>\n<\/ol>\n

                         <\/p>\n

                          \n
                        1. VREME, PROSTOR, DIJALOGIKA<\/li>\n<\/ol>\n

                           <\/p>\n

                            \n
                          1. Klio u izgnanstvu<\/li>\n
                          2. Jedna topo-logika<\/li>\n
                          3. Prilog dijalogici<\/li>\n<\/ol>\n

                             <\/p>\n

                            Aneks: spisak vo\u0111enih razgovora<\/p>\n

                            Indeks imena<\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Fransoa Dos<\/strong> (Fran\u00e7ois Dosse, 1950\u2013) je francuski filozof istori\u010dar ideja. Nakon doktorata s temom o \u0161koli Anala, posvetio se istra\u017eivanju francuske intelektualne istorije. Napisao je, izme\u0111u ostalog, vi\u0161e obimnih biografija: biografiju Pola Rikera (Paul Ric\u0153ur. Les sens d\u2019une vie, 1997), Deleza i Gatarija (Gilles Deleuze et F\u00e9lix Guattari, biographie crois\u00e9e, 2007), a pre dve godine se pojavila i njegova biografija Kastorijadisa (Castoriadis. Une vie). Profesor je intelektualne istorije na Institut Universitaire de Formation des Ma\u00eetres u Parizu. Istorija strukturalizma I-II je ubrzo nakon objavljivanja u Francuskoj prevedena na nema\u010dki, engleski, italijanski, \u0161panski, portugalski, ali i na kineski, japanski i korejski jezik. Pro\u0161le godine je kod Galimara objavio dvotomnu Sagu o francuskim intelektualcima, od 1944. do 1989. godine.<\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Izvor: https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/istorija-strukturalizma-ii-2\/<\/a><\/p>\n

                             <\/p>\n

                            —<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            ISTORIJA STRUKTURALIZMA<\/strong><\/p>\n

                            1. Polje znaka 1945 \u2013 1966<\/strong><\/p>\n

                            Fransoa Dos<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Prevod: Olja Petroni\u0107<\/p>\n

                            Broj strana: 540<\/p>\n

                            Godina izdanja: 2016.<\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n

                            \u201ePeriod u kojem \u0107e procvetati strukturalisti\u010dka aktivnost jeste period spektakularnog razvoja dru\u0161tvenih nauka, a naro\u010dito svih novih izdanaka koji poku\u0161avaju da na\u0111u mesto pod suncem na jednom ve\u0107 dobrano ispunjenom terenu. No, te nove dru\u0161tvene nauke su u potrazi za legitimitetom. Da bi ga dobile, one \u0107e stvoriti sebi identitet zasnovan na prekidu, i poku\u0161ati da pridobiju intelektualnu publiku koja postaje sve ve\u0107a tih 50-ih i 60-ih godina, a ne bi li zaobi\u0161le tradicionalne uspostavljene pozicije. Strukturalisti\u010dki prekid, koji \u0107e se ovde predo\u010diti kao nau\u010dna revolucija, privla\u010de\u0107i pod svoj barjak mnogobrojna disciplinarna polja, traga za intenzivnom socijalizacijom kako bi dobio partiju. [\u2026] Nada u nau\u010dni preporod dru\u0161tvenih nauka je u strukturnoj lingvistici prona\u0161la metodu, zajedni\u010dki jezik kadar da nametne promenu. Lingvistika se tada pojavila kao model za \u010ditav niz nauka kojima nedostaje formalizacija. Malo-pomalo se ra\u0161irila prema antropologiji, knji\u017eevnoj kritici, psihoanalizi, pa \u010dak i istoriji, a dubinski je obnovila modus filozofskog ispitivanja. [\u2026] Levi-Stros je prvi formulisao taj ujediniteljski program humanisti\u010dkih nauka, odmah nakon rata. Pod direktnim uticajem Romana Jakobsona, Levi-Stros dodeljuje povla\u0161\u0107eno mesto lingvisti\u010dkom modelu u svom antropolo\u0161kom pristupu i nadahnjuje se prirodnim i egzaktnim naukama kako bi iz njih izvukao odre\u0111en broj logi\u010dko-matemati\u010dkih modela ili operativnih tehnika za izgradnju svoje antropologije. Njegova ambicija je da izbri\u0161e granicu izme\u0111u prirodnih i humanisti\u010dkih nauka zahvaljuju\u0107i nau\u010dnoj strogosti.\u201c<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            U \u201eIstoriji strukturalizma I. Polje znaka 1945\u20131966\u201c, Fransoa Dos prati uspon strukturalisti\u010dkog pohoda do njegovog zenita u drugoj polovini 1960-ih godina. On osvetljava \u0161iri istorijski kontekst u kojem se razvijao taj fenomen, izla\u017ee i obja\u0161njava misaona polazi\u0161ta njegovih glavnih predstavnika (po\u010dev od Ferdinanda de Sosira), mapira teorijske linije nasle\u0111ivanja i mete njegovih napada, opisuje intelektualni pejza\u017e posleratne Francuske odakle je \u201estrukturalisti\u010dki bljesak\u201c \u0161irio svoj uticaj u Evropi. Zbog neupitne va\u017enosti strukturalizma i velikog ugleda njegovih glavnih aktera (Levi-Strosa, Lakana, Fukoa, Altisera, Kristeve, Barta, Todorova itd.), ova istorija je u isti mah i nezaobilazno poglavlje intelektualne istorije posleratne Evrope, \u010diji je on mo\u017eda poslednji veliki duhovni pokret. Knjiga je prevedena na mnoge evropske jezike, a na srpskom jeziku se pojavljuje u prevodu Olje Petroni\u0107.<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Fransoa Dos<\/strong> (Fran\u00e7ois Dosse, 1950\u2013) je francuski filozof i istori\u010dar ideja. Nakon doktorata s temom o \u0161koli Anala, posvetio se istra\u017eivanju francuske intelektualne istorije. Napisao je, izme\u0111u ostalog, vi\u0161e obimnih biografija: biografiju Pola Rikera (Paul Ric\u0153ur. Les sens d\u2019une vie, 1997), Deleza i Gatarija (Gilles Deleuze et F\u00e9lix Guattari, biographie crois\u00e9e, 2007), a pre dve godine se pojavila i njegova biografija Kastorijadisa (Castoriadis. Une vie). Profesor je intelektualne istorije na Institut Universitaire de Formation des Ma\u00eetres u Parizu. Istorija strukturalizma I-II je ubrzo nakon objavljivanja u Francuskoj prevedena na nema\u010dki, engleski, italijanski, \u0161panski, portugalski, ali i na kineski, japanski i korejski jezik.<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Izvor: https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/supplementa\/istorija-strukturalizma\/<\/a><\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17028,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17027","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/istorija_strukturalizma.jpg?fit=200%2C282&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":17027,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":17027,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":17027,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":17027,"position":3},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":17027,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":17027,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17027","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17027"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17027\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17032,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17027\/revisions\/17032"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17028"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17027"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17027"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17027"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}