{"id":17027,"date":"2019-10-26T14:10:23","date_gmt":"2019-10-26T14:10:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17027"},"modified":"2019-10-26T14:13:33","modified_gmt":"2019-10-26T14:13:33","slug":"francois-dosse-istorija-strukturalizma-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17027","title":{"rendered":"Fran\u00e7ois Dosse, \u201eIstorija strukturalizma II\u201c"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Karpos objavio je 2019. godine II. svezak srpskog izdanja knjige francuskog intelektualnog povjesni\u010dara i povjesni\u010dara ideja Fran\u00e7oisa Dossea \u201eHistoire du structuralisme\u201c u kojoj se ukazuje izme\u0111u ostalog i na utjecaj strukturalizma na francuske povjesni\u010dare oko \u010dasopisa \u201eAnnales\u201c Georgesa Dubyja, Emmanuela Le Roy Laduriea, Jacquesa Le Goffa i druge.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

ISTORIJA STRUKTURALIZMA II<\/strong><\/p>\n

2. Napolje sa znakom, 1967. do danas<\/strong><\/p>\n

Fransoa Dos<\/p>\n

 <\/p>\n

Prevod sa francuskog: Olja Petroni\u0107<\/p>\n

Broj strana: 608<\/p>\n

Godina izdanja: 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

Slavni period strukturalizma koji svoj vrhunac do\u017eivljava polovinom 60-ih godina 20. veka, period majstora-mislilaca, izgradio je novu viziju sveta, novi pogled na razo\u010daranu modernost, privileguju\u0107i istovremeno nesvesni karakter dru\u0161tvenih fenomena i znak umesto zna\u010denja. U prvom tomu Istorije strukturalizma, Fransoa Dos prati i opisuje, po\u010dev od Levi-Strosa i Romana Jakobsona, do Mi\u0161ela Fukoa, Luja Altisera, \u017dor\u017ea Dimezila i Rolana Barta, preko \u017daka Lakana ili \u017daka Deride, brojna teoretska, institucionalna i egzistencijalna pitanja koja su obele\u017eila slavnu i naizgled homogenu epohu strukturalizma.<\/p>\n

 <\/p>\n

Drugi tom Istorije strukturalizma je posve\u0107en drugom periodu, periodu opadanja od 1967, odnosno dekonstrukcije i razbijanja strukturalisti\u010dkog jedinstva, pojave pukotina i kritika strukturalisti\u010dke paradigme i metoda, \u0161to \u0107e dovesti do toga da \u0107e se gotovo svi majstori-mislioci iz prvog perioda, osim Levi-Strosa, odricati strukturalizma. Me\u0111utim, ma kako sna\u017ena bila ta distanciranja, zamajac iz prvog perioda je bio toliko sna\u017ean da se njegov uticaj ose\u0107ao decenijama unapred i plodno uticao na \u010ditavu jednu generaciju mislilaca u Francuskoj, bilo da jer re\u010d o istori\u010darima (\u017dor\u017e Dibi, Emanuel Le Roa Ladiri, Pol Ven, Le Gof itd.), bilo da su oni geografi, lingvisti, ekonomisti, knji\u017eevni teoreti\u010dari, filozofi, sociolozi\u2026 Iako se 70-ih godina na scenu vra\u0107a \u201esubjekt\u201c, ili \u201eistorijski doga\u0111aj\u201c, upravo u toj deceniji strukturalizam dobija institucionalno priznanje i njegov program biva u mnogim disciplinama, delom ili posve, usvojen. O \u201esubjektu\u201c ili \u201eistori\u010dnosti\u201c se ne mo\u017ee vi\u0161e misliti a da se ne uzme u obzir strukturalisti\u010dka lekcija. Strukturalizam \u0107e zauvek promeniti na\u010din pristupa mnogim problemima s kojima se dru\u0161tvene i humanisti\u010dke nauke susre\u0107u.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pi\u0161u\u0107i o toj intelektualnoj i krajnje multidisciplinarnoj epopeji, jednoj od najva\u017enijih evropskih intelektualnih epopeja druge polovine 20. veka, Fransoa Dos je razgovorao sa preko sto njenih direktnih ili indirektnih aktera, kako bi \u0161to \u017eivlje i pouzdanije rekonstruisao njen put. Rezultat je jedan izuzetno bogat istorijski pregled, koji je relevantan i interesantan kako za istori\u010dare, antropologe, sociologe, filozofe, tako i za lingviste i knji\u017eevne teoti\u010dare i sve one koji imaju interesovanje za humanisti\u010dke nauke.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

SADR\u017dAJ<\/p>\n

 <\/p>\n

Zahvalnice<\/p>\n

Predgovor<\/p>\n

 <\/p>\n

    \n
  1. PRVE NAPRSLINE<\/li>\n<\/ol>\n

     <\/p>\n

      \n
    1. \u010comskizam: nova granica?<\/li>\n
    2. Derida ili ultrastrukturalizam<\/li>\n
    3. Deridijanska istorizacija i njeno precrtavanje<\/li>\n
    4. Benvenist: francuski izuzetak<\/li>\n
    5. Kada je Kristeva rodila drugog Barta<\/li>\n
    6. Novi vetar me\u0111u dirkemovcima: Pjer Burdje<\/li>\n
    7. Godine 1967\u20131968: izdava\u0161tvo klju\u010da<\/li>\n
    8. Strukturalizam i\/ili marksizam<\/li>\n
    9. Medijski uspeh, vatra koja se hrani kritikama<\/li>\n<\/ol>\n

       <\/p>\n

        \n
      1. MAJ \u201968 I STRUKTURALIZAM, ILITI NESPORAZUM<\/li>\n<\/ol>\n

         <\/p>\n

          \n
        1. Nanter-ludilo<\/li>\n
        2. Osveta \u017dan-Pola Sartra<\/li>\n
        3. Lakan: \u201eStrukture su iza\u0161le na ulicu\u201c<\/li>\n
        4. Institucionalizacija: osvajanje univerziteta<\/li>\n
        5. Vensen-strukturalisti\u010dki<\/li>\n
        6. \u010casopizam i dalje cveta<\/li>\n
        7. Altiserovski raster se name\u0107e<\/li>\n
        8. Altiserovski raster implodira<\/li>\n<\/ol>\n

           <\/p>\n

          III. STRUKTURALIZAM IZME\u0110U<\/p>\n

          SCIJENTIZMA, ESTETIKE I ISTORIJE<\/p>\n

           <\/p>\n

            \n
          1. Opsena formalizacije<\/li>\n
          2. Od burnog \u017ealjenja za knji\u017eevno\u0161\u0107u do zadovoljstva u tekstu<\/li>\n
          3. Filozofija i struktura: figura Drugog<\/li>\n
          4. Istorija i struktura: pomirenje<\/li>\n
          5. Fuko i dekonstrukcija istorije (1)<\/li>\n<\/ol>\n

            Arheologija znanja<\/p>\n

              \n
            1. Fuko i dekonstrukcija istorije (2)<\/li>\n<\/ol>\n

              Nadzirati i ka\u017enjavati<\/p>\n

                \n
              1. Fuko i dekonstrukcija istorije (2)<\/li>\n<\/ol>\n

                Nadzirati i ka\u017enjavati<\/p>\n

                  \n
                1. Zlatno doba nove istorije<\/li>\n<\/ol>\n

                   <\/p>\n

                    \n
                  1. OPADANjE STRUKTURALISTI\u010cKE PARADIGME<\/li>\n<\/ol>\n

                     <\/p>\n

                      \n
                    1. Izgubljene iluzije I. Efekat Gulag<\/li>\n
                    2. Izgubljene iluzije II. Iscrpljeni scijentizam<\/li>\n
                    3. Izgubljene iluzije III. povratak etike<\/li>\n
                    4. Od reprodukcije do regulacije<\/li>\n
                    5. Srednji put: habitus<\/li>\n
                    6. Gost koji sti\u017ee u poslednji \u010das:<\/li>\n<\/ol>\n

                      geografija se budi za epistemologiju<\/p>\n

                        \n
                      1. Povratak potisnutog: subjekt<\/li>\n
                      2. Mi\u0161el Fuko: od biomo\u0107i do estetike sopstva<\/li>\n
                      3. Autonomni subjekt<\/li>\n
                      4. Povratak istori\u010dnosti<\/li>\n
                      5. Izumiranje majstora-mislilaca<\/li>\n
                      6. Kriza univerzalisti\u010dkih modela i povla\u010denje disciplina<\/li>\n
                      7. Strukturni naturalizam<\/li>\n
                      8. Prilago\u0111avanje programa<\/li>\n<\/ol>\n

                         <\/p>\n

                          \n
                        1. VREME, PROSTOR, DIJALOGIKA<\/li>\n<\/ol>\n

                           <\/p>\n

                            \n
                          1. Klio u izgnanstvu<\/li>\n
                          2. Jedna topo-logika<\/li>\n
                          3. Prilog dijalogici<\/li>\n<\/ol>\n

                             <\/p>\n

                            Aneks: spisak vo\u0111enih razgovora<\/p>\n

                            Indeks imena<\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Fransoa Dos<\/strong> (Fran\u00e7ois Dosse, 1950\u2013) je francuski filozof istori\u010dar ideja. Nakon doktorata s temom o \u0161koli Anala, posvetio se istra\u017eivanju francuske intelektualne istorije. Napisao je, izme\u0111u ostalog, vi\u0161e obimnih biografija: biografiju Pola Rikera (Paul Ric\u0153ur. Les sens d\u2019une vie, 1997), Deleza i Gatarija (Gilles Deleuze et F\u00e9lix Guattari, biographie crois\u00e9e, 2007), a pre dve godine se pojavila i njegova biografija Kastorijadisa (Castoriadis. Une vie). Profesor je intelektualne istorije na Institut Universitaire de Formation des Ma\u00eetres u Parizu. Istorija strukturalizma I-II je ubrzo nakon objavljivanja u Francuskoj prevedena na nema\u010dki, engleski, italijanski, \u0161panski, portugalski, ali i na kineski, japanski i korejski jezik. Pro\u0161le godine je kod Galimara objavio dvotomnu Sagu o francuskim intelektualcima, od 1944. do 1989. godine.<\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Izvor: https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/istorija-strukturalizma-ii-2\/<\/a><\/p>\n

                             <\/p>\n

                            —<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            ISTORIJA STRUKTURALIZMA<\/strong><\/p>\n

                            1. Polje znaka 1945 \u2013 1966<\/strong><\/p>\n

                            Fransoa Dos<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Prevod: Olja Petroni\u0107<\/p>\n

                            Broj strana: 540<\/p>\n

                            Godina izdanja: 2016.<\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n

                            \u201ePeriod u kojem \u0107e procvetati strukturalisti\u010dka aktivnost jeste period spektakularnog razvoja dru\u0161tvenih nauka, a naro\u010dito svih novih izdanaka koji poku\u0161avaju da na\u0111u mesto pod suncem na jednom ve\u0107 dobrano ispunjenom terenu. No, te nove dru\u0161tvene nauke su u potrazi za legitimitetom. Da bi ga dobile, one \u0107e stvoriti sebi identitet zasnovan na prekidu, i poku\u0161ati da pridobiju intelektualnu publiku koja postaje sve ve\u0107a tih 50-ih i 60-ih godina, a ne bi li zaobi\u0161le tradicionalne uspostavljene pozicije. Strukturalisti\u010dki prekid, koji \u0107e se ovde predo\u010diti kao nau\u010dna revolucija, privla\u010de\u0107i pod svoj barjak mnogobrojna disciplinarna polja, traga za intenzivnom socijalizacijom kako bi dobio partiju. [\u2026] Nada u nau\u010dni preporod dru\u0161tvenih nauka je u strukturnoj lingvistici prona\u0161la metodu, zajedni\u010dki jezik kadar da nametne promenu. Lingvistika se tada pojavila kao model za \u010ditav niz nauka kojima nedostaje formalizacija. Malo-pomalo se ra\u0161irila prema antropologiji, knji\u017eevnoj kritici, psihoanalizi, pa \u010dak i istoriji, a dubinski je obnovila modus filozofskog ispitivanja. [\u2026] Levi-Stros je prvi formulisao taj ujediniteljski program humanisti\u010dkih nauka, odmah nakon rata. Pod direktnim uticajem Romana Jakobsona, Levi-Stros dodeljuje povla\u0161\u0107eno mesto lingvisti\u010dkom modelu u svom antropolo\u0161kom pristupu i nadahnjuje se prirodnim i egzaktnim naukama kako bi iz njih izvukao odre\u0111en broj logi\u010dko-matemati\u010dkih modela ili operativnih tehnika za izgradnju svoje antropologije. Njegova ambicija je da izbri\u0161e granicu izme\u0111u prirodnih i humanisti\u010dkih nauka zahvaljuju\u0107i nau\u010dnoj strogosti.\u201c<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            U \u201eIstoriji strukturalizma I. Polje znaka 1945\u20131966\u201c, Fransoa Dos prati uspon strukturalisti\u010dkog pohoda do njegovog zenita u drugoj polovini 1960-ih godina. On osvetljava \u0161iri istorijski kontekst u kojem se razvijao taj fenomen, izla\u017ee i obja\u0161njava misaona polazi\u0161ta njegovih glavnih predstavnika (po\u010dev od Ferdinanda de Sosira), mapira teorijske linije nasle\u0111ivanja i mete njegovih napada, opisuje intelektualni pejza\u017e posleratne Francuske odakle je \u201estrukturalisti\u010dki bljesak\u201c \u0161irio svoj uticaj u Evropi. Zbog neupitne va\u017enosti strukturalizma i velikog ugleda njegovih glavnih aktera (Levi-Strosa, Lakana, Fukoa, Altisera, Kristeve, Barta, Todorova itd.), ova istorija je u isti mah i nezaobilazno poglavlje intelektualne istorije posleratne Evrope, \u010diji je on mo\u017eda poslednji veliki duhovni pokret. Knjiga je prevedena na mnoge evropske jezike, a na srpskom jeziku se pojavljuje u prevodu Olje Petroni\u0107.<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Fransoa Dos<\/strong> (Fran\u00e7ois Dosse, 1950\u2013) je francuski filozof i istori\u010dar ideja. Nakon doktorata s temom o \u0161koli Anala, posvetio se istra\u017eivanju francuske intelektualne istorije. Napisao je, izme\u0111u ostalog, vi\u0161e obimnih biografija: biografiju Pola Rikera (Paul Ric\u0153ur. Les sens d\u2019une vie, 1997), Deleza i Gatarija (Gilles Deleuze et F\u00e9lix Guattari, biographie crois\u00e9e, 2007), a pre dve godine se pojavila i njegova biografija Kastorijadisa (Castoriadis. Une vie). Profesor je intelektualne istorije na Institut Universitaire de Formation des Ma\u00eetres u Parizu. Istorija strukturalizma I-II je ubrzo nakon objavljivanja u Francuskoj prevedena na nema\u010dki, engleski, italijanski, \u0161panski, portugalski, ali i na kineski, japanski i korejski jezik.<\/p>\n

                             <\/p>\n

                            Izvor: https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/supplementa\/istorija-strukturalizma\/<\/a><\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n

                             <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17028,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17027","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/istorija_strukturalizma.jpg?fit=200%2C282&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":17027,"position":0},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":17027,"position":1},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":17027,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52979,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52979","url_meta":{"origin":17027,"position":3},"title":"\u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, “Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\" koja \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. Knjiga \"Razvitak gospodarstva Trogira i njegove okolice do 1914. godine\", \u010diji je autor povjesni\u010dar dr. sc. \u0160ime Tome Peri\u010di\u0107, predstavlja temeljitu znanstvenu analizu ekonomskih prilika trogirskog kraja od kraja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pericic.jpg?fit=420%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":17027,"position":4},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":17027,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17027","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17027"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17027\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17032,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17027\/revisions\/17032"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17028"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17027"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17027"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17027"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}