{"id":17018,"date":"2019-10-26T13:00:37","date_gmt":"2019-10-26T13:00:37","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17018"},"modified":"2019-10-26T13:00:37","modified_gmt":"2019-10-26T13:00:37","slug":"vox-feminae-zaboravljena-povijest-seksualnih-zlocina-u-drugom-svjetskom-ratu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17018","title":{"rendered":"Vox Feminae: Zaboravljena povijest seksualnih zlo\u010dina u Drugom svjetskom ratu"},"content":{"rendered":"<p>Wendy Jo Gertjejanssen ameri\u010dka je povjesni\u010darka iz Minnesote koja je 2004. godine doktorirala s temom <strong><em>\u017drtve, heroine, pre\u017eivjele \u2013 seksualno nasilje na isto\u010dnom frontu tijekom Drugog svjetskog rata<\/em><\/strong> (<em>Victims, Heroes, Survivors: Sexual Violence on the Eastern Front During World War II<\/em>). Prilikom navedenog istra\u017eivanja radila je s gra\u0111om dostupnom u arhivima u SAD-u, Njema\u010dkoj, Latviji i Estoniji. Uz to, za potrebe disertacije razgovarala je s vi\u0161e od 30 \u017eena s podru\u010dja Ukrajine \u010dija \u017eivotna iskustva predstavljaju va\u017ean izvor za potpunije razumijevanje problema seksualnih zlo\u010dina tijekom ratnih zbivanja na istoku europskog kontinenta 1940-ih godina. Iako je po zavr\u0161etku teksta od gotovo 400 stranica privremeno odustala od historiografije, objasniv\u0161i to traumom koju je do\u017eivjela zalaze\u0107i sve dublje u temu vlastitog istra\u017eivanja, u posljednjih se nekoliko godina ponovno vratila akademskom radu, u \u010dijem se fokusu nalazi rodna i socijalna historija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Mo\u017eete li elaborirati ekonomsku uvjetovanost \u0161irenja prostitucije u isto\u010dnoj Europi tijekom rata? Koja je bila posljedica ove pojave?<\/strong><\/p>\n<p>Tijekom rata ljude je mu\u010dila nesta\u0161ica hrane, lijekova i drugih potrep\u0161tina. Nijemci su Slavene percipirali kao <em>Untermenschen, <\/em>stoga su ih planirali izgladnjeti i naseliti njihova isto\u010dna podru\u010dja. Pritom su ljudi gladovali ne samo zbog uobi\u010dajenih ratnih uvjeta, ve\u0107 su im Nijemci konfiscirali hranu koju bi prona\u0161li. S dolaskom vojnika \u017eeljnih seksa, koji su imali prehrambene potrep\u0161tine poput \u010dokolade ili alkohola, pro\u0161irila se prostitucija.<\/p>\n<p>Posljedice su bile mnogostruke. Njema\u010dka je vojska po\u010dela privoditi \u017eene, prisiljavaju\u0107i ih na medicinske preglede kako bi se utvrdilo jesu li zara\u017eene spolno prenosivim bolestima. Naime, ove su se bolesti \u0161irile i me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom, kao i me\u0111u njema\u010dkim trupama. U kona\u010dnici, to je dovelo do Himmlerovog inzistiranja na uspostavi bordela, \u010dak i ako su \u017eene bile <em>Untermenschen<\/em>. \u0160irenje prostitucije vjerojatno je omogu\u0107ilo nekima da prehrane svoje obitelji, a u nekim je slu\u010dajevima mo\u017eda \u010dak i zavr\u0161ilo s romanti\u010dnim vezama. S druge strane, brojne su \u017eene do\u017eivljavale goleme traume budu\u0107i da su, uz pru\u017eanje seksualnih usluga potpunim strancima, ozlje\u0111ivane od strane sadista.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Navodite da su Nijemci tijekom Drugog svjetskog rata razvili \u201era\u0161ireni sustav seksualnog ropstva\u201c. O \u010demu je to\u010dno rije\u010d?<\/strong><\/p>\n<p>Njema\u010dko je vodstvo uo\u010dilo opasnosti od spolno prenosivih bolesti koje su prijetile njihovoj vojsci, kao i \u010dinjenicu da su mu\u0161karci, o\u017eenjeni ili slobodni, stupali u seksualne odnose s lokalnim \u017eenama koje bi upoznali na ulicama, javnim ku\u0107ama ili negdje drugdje. Bez antibiotika za sifilis i gonoreju, vojnici su obolijevali te, u kona\u010dnici, nisu mogli vr\u0161iti du\u017enost zbog rizi\u010dnih seksualnih praksi. Kako bi sa\u010duvali zdravlje vlastite vojske, uspostavili su bordele u koncentracijskim logorima, kao i diljem teritorija koji su okupirali. Sanitarni \u010dinovnici ondje su zahtijevali strogu higijensku rutinu prije sno\u0161aja, radnice su morale biti \u010diste, pri \u010demu su ih doktori redovito pregledavali. Prostitutke su uglavnom bile izgladnjele \u017eene s vrlo malo mogu\u0107nosti za pre\u017eivljavanje. Tako\u0111er, Nijemci su oru\u017ejem prisiljavali djevoj\u010dice i \u017eene na rad u bordelima gdje bi spavale s vi\u0161e od trideset mu\u0161karaca dnevno.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Cijeli razgovor dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/voxfeminae.net\/pravednost\/zaboravljena-povijest-seksualnih-zlocina-u-drugom-svjetskom-ratu\/\">https:\/\/voxfeminae.net\/pravednost\/zaboravljena-povijest-seksualnih-zlocina-u-drugom-svjetskom-ratu\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Wox Feminae<\/em><\/p>\n<p><strong>Zaboravljena povijest seksualnih zlo\u010dina u Drugom svjetskom ratu<\/strong><\/p>\n<p>24.10.2019.<\/p>\n<p>Luka Peji\u0107<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17019,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-17018","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Wendy-Jo-Gertjejanssen.jpg?fit=1000%2C750&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":17018,"position":0},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":17018,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":17018,"position":2},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":17018,"position":3},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":17018,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":17018,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17018"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17018\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17020,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17018\/revisions\/17020"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17019"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}