{"id":17007,"date":"2019-10-26T09:16:57","date_gmt":"2019-10-26T09:16:57","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=17007"},"modified":"2020-03-12T17:13:49","modified_gmt":"2020-03-12T17:13:49","slug":"mark-mazower-hitlerovo-carstvo-nacisticka-vladavina-u-okupiranoj-evropi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=17007","title":{"rendered":"Mark Mazower, \u201eHitlerovo carstvo: nacisti\u010dka vladavina u okupiranoj Evropi\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Izdava\u010d Arhipelag iz Beograda objavio je 2019. godine srpsko izdanje knjige Marka Mazowera \u201eHitlerovo carstvo: nacisti\u010dka vladavina u okupiranoj Evropi\u201c (672 str.) u kojoj se govori i o njema\u010dkom napadu na Jugoslaviju i svakodnevnom \u017eivotu u okupiranoj Europi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Mark Mazover<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Hitlerovo carstvo: nacisti\u010dka vladavina u okupiranoj Evropi<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Beograd: Arhipelag, 2019.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kapitalno delo moderne istoriografije.<\/p>\n<p>Knjiga jednog od klju\u010dnih savremenih istori\u010dara o nacisti\u010dkoj vladavini u okupiranoj Evropi.<\/p>\n<p>Kako je Hitler do\u0161ao na vlast, kako je u\u010dvrstio svoj poredak u Nema\u010dkoj i kako je potom zavladao u najve\u0107em delu Evrope?<\/p>\n<p>Kako je do\u0161lo do nema\u010dkog napada na Jugoslaviju?<\/p>\n<p>\u0160ta je odlu\u010dilo ishod Drugog svetskog rata?<\/p>\n<p>Kako je osmi\u0161ljen i sproveden Holokaust?<\/p>\n<p>Kako je izgledao svakodnevni \u017eivot u okupiranoj Evropi?<\/p>\n<p>Za\u0161to je Hitler bio opsednut Istokom?<\/p>\n<p>Novi izvori, nova tuma\u010denja, briljantna istorijska pri\u010da o dobu koje je promenilo sudbinu Evrope i sveta.<\/p>\n<p>Jedinstvena istoriografska sinteza.<\/p>\n<p>Knjiga sa kojom se bolje razume istorija Evrope i sveta u XX veku, ali i izvori mnogih savremenih problema.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Mark Mazover <\/strong>jedan je od najzna\u010dajnijih i najuticajnijih savreme\u00adnih svetskih istori\u010dara.<\/p>\n<p>Mark Mazover je profesor istorije na Kolumbijskom univerzitetu (SAD), a profesor po pozivu je na Birkbek koled\u017eu Londonskog univerziteta, na Univerzitetu Saseks i na Prinston\u00adskom univerzitetu.<\/p>\n<p>Mazover je osniva\u010d i direktor III: novog Instituta za ideje i imaginaciju na Kolumbijskom univerzitetu.<\/p>\n<p>Mazover pi\u0161e redovnu kolumnu o savremenim me\u0111unarodnim pitanjima u Fajnen\u0161el Tajmsu.<\/p>\n<p>Oblasti stru\u010dnog interesovanja: istorija XX veka, moderna istorija Evrope, Balkan u XX veku, istorija moderne Gr\u010dke, istorija me\u0111unarodnih odnosa u XX veku, istorija nacizma, ideolo\u0161ki kontekst moderne istorije.<\/p>\n<p>Najva\u017enije objavljene knjige: Hitlerova Gr\u010dka iznutra: Iskustva okupacije 1941-1945, Mra\u010dni kontinent: Ev\u00adro\u00adpa u dvadesetom veku, Balkan: kratka istorija, Posle rata: Obnova porodice, nacije i dr\u017eave u Gr\u010dkoj 1943-1960, Solun: Grad duhova: Hri\u0161\u0107ani, muslimani i Jevreji 1430-1950, Hitlerovo car\u00adstvo: Nacisti\u010dka vladavina u okupiranoj Evropi, Upravljanje svetom: istorija ideja, Ono \u0161to niste rekli: ruska pro\u0161lost i putovanje ku\u0107i.<\/p>\n<p>Knjige Marka Mazovera prevedene su na sve ve\u0107e svetske jezike.<\/p>\n<p>Mazover je dobitnik niza najva\u017enijih svetskih nagrada za istoriografiju: nagrada \u201eSti\u00adven Ransiman\u201c, nagrada \u201eDaf Kuper\u201c, Volfsonova nagrada za istoriografiju, Longmanova na\u00adgra\u00adda za najbolju istoriografsku knjigu godine.<\/p>\n<p>Za knjigu Hitlerovo car\u00adstvo: Nacisti\u010dka vladavina u okupiranoj Evropi Mazover je dobio nagradu Los An\u0111eles Tajmsa za najbolju istoriografsku knjigu godine.<\/p>\n<p>\u017divi u Njujorku.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/hitlerovo-carstvo\/\">http:\/\/www.arhipelag.rs\/knjige\/hitlerovo-carstvo\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Odjeci:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/nisu-svi-kolaboracionisti-isti-najgori-su-ion-antonescu-i-ante-pavelic\/10061380\/\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/nisu-svi-kolaboracionisti-isti-najgori-su-ion-antonescu-i-ante-pavelic\/10061380\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":17008,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-17007","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Mark-Mazover-Hitlerovo-carstvo.jpg?fit=184%2C280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":17007,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":17007,"position":1},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":17007,"position":2},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":17007,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":17007,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":17007,"position":5},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17007","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17007"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17007\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19595,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17007\/revisions\/19595"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17008"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17007"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17007"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17007"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}