Ana Kr\u0161ini\u0107 Lozica, Sonja Lebo\u0161, Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107, Bogdan \u017di\u017ei\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
25. 10. 2019. – 26. 10. 2019.<\/p>\n
<\/p>\n
Akademija dramske umjetnosti u Zagrebu – F22 (Frankopanska 22)<\/p>\n
<\/p>\n
PROGRAM:<\/p>\n
<\/p>\n
25.10. petak, 17-19 h<\/strong><\/p>\n Uvodna predavanja<\/p>\n Sonja Lebo\u0161 Ana Kr\u0161ini\u0107 Lozica <\/p>\n 26.10. subota, 10.30 -13 h<\/strong><\/p>\n Radionica analize filmova<\/p>\n <\/p>\n Na koji na\u010din se pro\u0161lost jasenova\u010dkog logora i 2. svjetskog rata uokviruje u filmskom vremenu? Kakvi se zna\u010denjski odnosi uspostavljaju izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti odnosno kakvi su re\u017eimi povijesnosti u filmovima o jasenova\u010dkom logoru? Kakav je dru\u0161tveni prostor filmskog prezenta? Iz koje pozicije se tuma\u010di pro\u0161lost? Koji su performativni aspekti filma? Kako danas govorimo o Jasenovcu? Ovo su samo neka pitanja na koje \u0107emo kroz radioni\u010dki format skicirati odgovore uz pomo\u0107 analize diskursa niza filmova posve\u0107enih jasenova\u010dkom logoru i traumama 2. svjetskog rata. Obra\u0111ivati \u0107e se filmovi zna\u010dajnih autora hrvatskog i jugoslavenskog filma poput Bogdana \u017di\u017ei\u0107a, Gojka Kastratovi\u0107a, Vladimira Tadeja, Vatroslava Mimice i drugih.<\/p>\n Voditeljice radionice: Ana Kr\u0161ini\u0107 Lozica i Sonja Lebo\u0161<\/p>\n <\/p>\n 26.10. subota, 13-14<\/strong><\/p>\n Tribina: Dokument, film, povijest<\/p>\n <\/p>\n Sudjeluju: Nata\u0161a Matau\u0161i\u0107 (Hrvatski povijesni muzej), Bogdan \u017di\u017ei\u0107 (autor filmova “Jasenovac”, 1966. i “Jasenova\u010dki memento”, 2015.), Dado \u0106osi\u0107, glumac (“Eichmann u Jerusalemu”, Zagreba\u010dko kazali\u0161te mladih, 2019.)<\/p>\n <\/p>\n Vi\u0161e informacija i biografije autora, sudionika i voditelja radionice na: www.uiii.hr<\/p>\n <\/p>\n Doga\u0111anje je besplatno i otvoreno za javnost, samo za radioni\u010dki format (koji je tako\u0111er besplatan) u subotu 26.10. od 10.30-13.00 molimo prijave na: udrugaiii@gmail.com do 24.10. u pono\u0107. Mjesta ima dovoljno, prijave su potrebne samo zato da znamo koliko pomo\u0107nog materijala da pripremimo.<\/p>\n <\/p>\n Koncept i organizacija:<\/p>\n Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istra\u017eivanja (UIII, Zagreb) u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti (ADU, Zagreb) i Centrom za kulturnu dekontaminaciju (CZKD, Beograd)<\/p>\n <\/p>\n Podr\u0161ka: Hrvatski audiovizualni centar (HAVC)<\/p>\n Rad UIII-a institucionalno podr\u017eava Zaklada Kultura nova.<\/p>\n <\/p>\n O autorima<\/strong><\/p>\n <\/p>\n ANA KR\u0160INI\u0106-LOZICA je diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (2008.), gdje je trenutno doktorandica na Poslijediplomskom studiju knji\u017eevnosti, filma, izvedbenih umjetnosti i kulture pod mentorstvom dr. sc. Renate Jambre\u0161i\u0107-Kirin. Od 2005. godine radi kao free-lance kustosica i likovna kriti\u010darka, a od 2010. do 2017. godine radi kao znanstvena asistentica u Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU. Za doktorsko istra\u017eivanje na temu (post)socijalisti\u010dke kulture sje\u0107anja u Hrvatskoj dobiva stipendiju Francuske vlade u sklopu koje provodi ak. god. 2014.\/15. na \u00c9cole des hautes \u00e9tudes en sciences sociales (EHESS) u Parizu pod vodstvom dr.sc. Erica Michauda. Bavi se temama koje se nalaze na presjeci\u0161tu arhitekture, vizualnih umjetnosti i knji\u017eevnosti, kroz prizmu odnosa pam\u0107enja, ideologije i kolektivnih identiteta u razdoblju od 2. svj. rata do danas.<\/p>\n <\/p>\n SONJA LEBO\u0160, autorica, urednica, kandidatkinja za doktoricu znanosti na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru (radni naslov: Grad na filmu, film u gradu), etnologinja i kult.antropologinja te hispanistica (FF u Zagrebu), ekspert za kulturni turizam (Sveu\u010dili\u0161te u Bolonji) i likovni pedagog (Freie Hochschule Stuttgart), studirala arhitekturu i scenografiju u Zagrebu i Pragu. Autorica projekta Mnemosyne, unutar kojeg je, izme\u0111u ostalog, predstavljena u Hrvatskoj i prva posthumna izlo\u017eba o Bogdanu Bogdanovi\u0107u.<\/p>\n <\/p>\n NATA\u0160A MATAU\u0160I\u0106, voditeljica Zbirke fotografija, filmova i negativa u Hrvatskom povijesnom muzeju. Prema vrsti materijala Zbirka je podijeljena na fotografije, filmove, negative, albume i dijapozitive.Zbirka sadr\u017ei reporta\u017enu ratnu fotografiju i to snimke fotografskih slu\u017ebi iz vremena Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (Foto ureda Dr\u017eavnog i promi\u010dbenog ureda kod Predsjedni\u010dtva vlade NDH, Hrvatske izvje\u0161tajne slu\u017ebe, Promi\u010dbe i fotografa u vojnim jedinicama), kao i fotografa u fotosekcijama Propagandnog odjela ZAVNOH-a (Zemaljskog antifa\u0161isti\u010dkog vije\u0107a narodnog oslobo\u0111enja Hrvatske), Oblasnog narodnooslobodila\u010dkog odbora Slavonije i Oblasnog narodnooslobodila\u010dkog odbora Dalmacije. Me\u0111u fotografima \u010dije se fotografije \u010duvaju u Zbirci svakako treba istaknuti Milenka Mitrakovi\u0107a, Gjuru Griesbacha, Mladena Gr\u010devi\u0107a, Edmunda St\u00f6gera, Ivana Softu, Dragutina Rajtari\u0107a, Milana Pavi\u0107a, Huge Fischer Ribari\u0107a, Elvire Kohn, Mladena Ivekovi\u0107a, Marijana Szaba, \u0110ure Vrkljana,Vladimira Bakari\u0107a\u2026Razdoblje socijalizma je zastupljeno s fotografijama obnove, izgradnje, radnih akcija, kongresa te fotografijama iz razdoblja planske privrede i tehnike. Osamostaljenje Republike Hrvatske i Domovinski rat dokumentira vi\u0161e od 3000 sakupljenih fotografija koje su snimili profesionalni fotoreporteri ali i fotografi amateri sudionici ratnih zbivanja.<\/p>\n <\/p>\n BOGDAN \u017dI\u017dI\u0106 hrvatski je reditelj i scenarist prete\u017eno kratkih i dokumentarnih filmova.Bogdan \u017di\u017ei\u0107 je ro\u0111en u Solinu, diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od najplodnijih hrvatskih autora kratkometra\u017enih dokumentarnih i igranih (pokatkad i eksperimentalno usmjerenih) filmova, \u010desto nagra\u0111ivanih na me\u0111unarodnim festivalima (Oberhausen, Leipzig, Krakov, Sofija, Trst, New York, Atlanta i dr.). Od 1960-64. radi kao dramaturg u Zagreb filmu, a kao re\u017eiser debitira dokumentarnim filmom Poplava (1964.) o poznatoj velikoj poplavi u Zagrebu.<\/p>\n Izbor iz filmografije:<\/p>\n Ku\u0107a (1975.)<\/p>\n Ne naginji se van (1977.)<\/p>\n Daj \u0161to da\u0161 (1979.)<\/p>\n Rani snijeg u M\u00fcnchenu (1984.)<\/p>\n Cijena \u017eivota (1994.)<\/p>\n
\nMNEMOSYNE :: O proizvodnji onog \u0161to je bilo<\/p>\n
\nREPREZENTACIJE JASENOVCA NA FILMU<\/p>\n