{"id":16833,"date":"2019-10-19T09:12:20","date_gmt":"2019-10-19T09:12:20","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16833"},"modified":"2019-10-19T09:12:20","modified_gmt":"2019-10-19T09:12:20","slug":"predstavljanje-knjige-karela-capeka-razgovori-s-t-g-masarykom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16833","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige Karela \u010capeka &#8216;Razgovori s T. G. Masarykom&#8217;"},"content":{"rendered":"<p>Predstavljanje knjige Karela \u010capeka &#8216;Razgovori s T. G. Masarykom&#8217;, u prijevodu Dubravke Doroti\u0107 Sesar, odr\u017eat \u0107e se u utorak, 22. listopada 2019. u 18 sati u \u010ce\u0161kom narodnom domu u Zagrebu (Pavla \u0160ubi\u0107a 20). O knjizi \u0107e govoriti: prof. emer. Dubravka Doroti\u0107 Sesar, prevoditeljica, Josip Panduri\u0107, glavni urednik Disputa i Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8216;Razgovori s T. G. Masarykom&#8217; (<em>Hovory s T. G. Masarykem<\/em>) kojima je autor \u010de\u0161ki knji\u017eevnik Karel \u010capek zna\u010dajno je i po svojoj kompoziciji originalno djelo \u010de\u0161ke knji\u017eevnosti i politi\u010dke publicistike posve\u0107eno Tom\u00e1\u0161u Masaryku (1850.\u20131937.), \u010de\u0161kom politi\u010daru, filozofu i sociologu, osniva\u010du i prvom predsjedniku \u010cehoslova\u010dke, njegovom \u017eivotu te politi\u010dkim, svjetonazorskim i filozofskim stavovima. Djelo na poseban na\u010din spaja dva \u010de\u0161ka velikana i istomi\u0161ljenika, politi\u010dara Masaryka i knji\u017eevnika \u010capeka koji je njihove vi\u0161egodi\u0161nje razgovore uobli\u010dio u tekst pisan u prvom licu koji je Masaryk autorizirao i dopunio svojim primjedbama i obja\u0161njenjima. Prvi dio <em>Razgovora<\/em> objavljen je 1928., drugi dio 1931., a tre\u0107i dio 1935. Knjiga je na hrvatskom jeziku prvi put objavljena 1938., u prijevodu Bo\u0161ka Vra\u010darevi\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvi dio knjige nosi naziv <em>Mladost<\/em>, drugi <em>\u017divot i rad<\/em>, tre\u0107i <em>Mi\u0161ljenje i \u017eivot<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U prvom dijelu opisano je Masarykovo djetinjstvo u ju\u017enoj Moravskoj, \u0161kolovanje u Brnu i Be\u010du, brak s Amerikankom Charlotte Garrigue i Masarykov dolazak u Prag na mjesto profesora Karlovog sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U drugom dijelu knjige Masaryk pripovijeda o svom pogledu na svijet i uklju\u010denju u javni \u017eivot kao profesora i politi\u010dara, aktivnostima oko uspostave \u010de\u0161ko-slova\u010dke dr\u017eave u doba Prvog svjetskog rata te o izboru za predsjednika \u010cehoslova\u010dke 1918.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Tre\u0107i dio sastavljen je u obliku intervjua izme\u0111u \u010capeka i Masaryka, s pitanjima i odgovorima u kojima Masaryk iznosi svoje politi\u010dke, svjetonazorske i filozofske stavove, koji se mogu na\u0107i i u prva dva dijela knjige zbog \u010destih digresija. Teme o kojima Masaryk govori su uz ostale: spoznaja, istina, mit, iracionalizam, racionalizam, metafizika, vjera, tolerancija, politi\u010dka teorija i praksa, povijest, demokracija, domoljublje te problemi malih naroda.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pritom Masaryk isti\u010de svoje duboke i iskrene demokratske i humanisti\u010dke nazore koje po njegovom mi\u0161ljenju treba dosljedno prakticirati u svim segmentima \u017eivota, posebno u politici s ciljem izgradnje mira u svijetu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na kraju knjige kao svojevrsni pogovor nalazi se tekst pod naslovom <em>\u0160utnje s T. G. Masarykom<\/em> gdje se obja\u0161njava kako su nastajali <em>Razgovori s T. G. Masarykom<\/em>.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Hrvatsko izdanje knjige <em>Razgovori s T. G. Masarykom<\/em> zajedni\u010dki su u listopadu 2019. objavili Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo i izdava\u010dka ku\u0107a Disput uz financijsku potporu Grada Zagreba. Kao poseban dodatak, hrvatsko izdanje sadr\u017ei predgovor koji je napisala Masarykova praunuka Charlotta Kotik, pogovor kojem je autor predsjednik Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva, povjesni\u010dar i bohemist Marijan Lipovac, kao i rje\u010dnik manje poznatih rije\u010di, sintagmi, izreka, citata i naziva te popis manje poznatih povijesnih osoba, institucija i publikacija navedenih u knjizi. U knjizi se nalaze i fotografije iz \u017eivota Tom\u00e1\u0161a Garriguea Masaryka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Knjigu <em>Razgovori s T. G. Masarykom<\/em> na hrvatski je prevela vode\u0107a hrvatska bohemistica prof. emer. Dubravka Doroti\u0107 Sesar.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HCD-Razgovori-s-TGM-pozivnica.pdf\">HCD-Razgovori s TGM-pozivnica<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Karel \u010capek<\/p>\n<p><strong>RAZGOVORI S T. G. MASARYKOM<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/disput.hr\/shop\/razgovori-s-t-g-masarykom\/\">http:\/\/disput.hr\/shop\/razgovori-s-t-g-masarykom\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16835,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16833","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Razgovori.jpg?fit=414%2C601&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55599,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55599","url_meta":{"origin":16833,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige \u201eStanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a\u201c akademika An\u0111elka Akrapa u \u010cakovcu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U petak, 9. listopada 2026. godine, Ogranak Matice hrvatske u \u010cakovcu s po\u010detkom u 18:00 sati u dvorani na adresi Park Rudolfa Kropeka 2 u \u010cakovcu uprili\u010dit \u0107e sve\u010dano predstavljanje knjige \u201eStanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a\u201c akademika An\u0111elka Akrapa, objavljene u izdanju Matice hrvatske 2025. godine. Ovo kapitalno djelo prvo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Pozivnica-Andelko-Akrap.webp?fit=1200%2C845&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54318,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54318","url_meta":{"origin":16833,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u2013 Ladislav Fodroci, \u201eEpistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Kri\u017eevcima i Zavod za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU-a Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije pozivaju\u00a0 na predstavljanje knjige Ladislava Fodrocija, Epistola o starini i nekada\u0161njoj mo\u0107i grada Kri\u017eevaca. U predstavljanju sudjeluju: Tomislav Galovi\u0107,\u00a0autor predgovora; Martina Valec-Rebi\u0107,\u00a0urednica; te moderatorica, Renata Husinec. Predstavljanje knjige odr\u017eava se u \u010detvrtak, 25. lipnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Fodroci-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55379,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55379","url_meta":{"origin":16833,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;SLOBODA JE ZA NAS SAN \u2013 O zato\u010deni\u0161tvu, stradanju i otporu&#8221; u Muzeju Jugoslavije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U Muzeju Jugoslavije u Beogradu otvorena je od 29.04. do 29.10.2026. izlo\u017eba \u201eSloboda je za nas san\u201d. Izlo\u017eba \"kroz predmete nastale u nacisti\u010dkim i fa\u0161isti\u010dkim logorima Drugog svetskog rata, osvetljava iskustva zato\u010deni\u0161tva, nasilja i otpora, a \u010dije su autorke kustoskinje Veselinka Kastratovi\u0107 Risti\u0107, Ana Pani\u0107 i Du\u0161ica Stojanovi\u0107.\" Op\u0161irnije o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55388,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55388","url_meta":{"origin":16833,"position":3},"title":"8. Dani Matije Petra Katan\u010di\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Valpovo \u2013 Memorijalni centar Matije Petra Katan\u010di\u0107a, 24.-26. rujna 2026. Matija Petar Katan\u010di\u0107 (1750-1825) najistaknutiji je hrvatski erudit s kraja 18. i po\u010detka 19. stolje\u0107a koji je svojim znanstvenim i stru\u010dnim radom pokrivao \u0161iroko polje tada\u0161njih humanisti\u010dkih znanosti. Grad Valpovo, Turisti\u010dka zajednica Grada Valpova i Hrvatski institut za povijest \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54656,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54656","url_meta":{"origin":16833,"position":4},"title":"Objavljen novi broj \u010dasopisa &#8220;Pro tempore&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa \u2013 Hr\u010dak objavljen je obljetni\u010dki 20. broj \u010dasopisa studenata povijesti Pro tempore za 2025. godinu (dostupno na poveznici: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/27045). Novi broj obra\u0111uje teme mitova i narativa te obuhva\u0107a sva povijesna razdoblja \u2013 od stare do suvremene povijesti. Povodom 20 godina rada na \u010casopisu,\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pro-tempore-20-scaled.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":16833,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a &#8220;U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa&#8221; u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16833","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16833"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16833\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16836,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16833\/revisions\/16836"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}