{"id":16795,"date":"2019-10-17T17:22:13","date_gmt":"2019-10-17T17:22:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16795"},"modified":"2019-10-17T17:22:13","modified_gmt":"2019-10-17T17:22:13","slug":"paul-veyne-kada-je-nas-svijet-postao-krscanski-312-394","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16795","title":{"rendered":"Paul Veyne, “Kada je na\u0161 svijet postao kr\u0161\u0107anski (312. – 394.)”"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d Mizantrop objavio je 2019. godine hrvatsko izdanje knjige istaknutog povjesni\u010dara i arheologa Paula Veynea “Kada je na\u0161 svijet postao kr\u0161\u0107anski (312. – 394.)” u prijevodu s francukog Olje Petroni\u0107. Dosad su prevedene njegove knjige “Jesu li Grci vjerovali u svoje mitove?” i “Palmira”.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Paul Veyne<\/p>\n

 <\/p>\n

Kada je na\u0161 svijet postao kr\u0161\u0107anski (312. – 394.)<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvorni naslov: Quand notre monde est devenu chr\u00e9tien (312-394)<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatski prijevod: Olja Petroni\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga Kada je na\u0161 svijet postao kr\u0161\u0107anski<\/em> (312.\u00a0 \u2013 394.) <\/em>sa\u017eeti je prikaz jednoga od najzna\u010dajnijih doga\u0111aja u povijesti Europe: progla\u0161enja kr\u0161\u0107anstva slu\u017ebenom religijom Rimskoga Carstva. U knjizi Veyne portretira cara Konstantina, osobu uvjerenu u svoju povijesnu misiju, ali tako\u0111er vje\u0161toga politi\u010dara, i prikazuje institucionalizaciju kr\u0161\u0107anstva, koje od male sekte postaje zna\u010dajna politi\u010dka sila. No nije rije\u010d o suhoparnom povijesnom pregledu, jer osim \u017eiva Veyneova jezika, u pozadini knjige neprestano se provla\u010de neka od klju\u010dnih pitanja dana\u0161nje Europe, poput pitanja odnosa religije i politike, postojanja slu\u017ebene nacionalne ideologije i u kona\u010dnici, pitanje je li europska civilizacija fundamentalno odre\u0111ena svojim kr\u0161\u0107anskim naslje\u0111em. Kada je na\u0161 svijet postao kr\u0161\u0107anski (312 \u2013 394)<\/em> uspijeva kroz povijesno istra\u017eivanje tematizirati relevantne probleme aktualnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Paul Veyne francuski je arheolog i povjesni\u010dar specijaliziran za razdoblje anti\u010dkoga Rima. Po\u010dasni je profesor na C\u00f2llege de France. Posebice se bavio anti\u010dkim sustavima vjerovanja, anti\u010dkom svakodnevicom i epistemologijom povijesti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/mizantrop.hr\/knjige\/kada-je-nas-svijet-postao-krscanski-312-394\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16796,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-16795","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/veyne.jpg?fit=240%2C380&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":16795,"position":0},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54442,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54442","url_meta":{"origin":16795,"position":1},"title":"Barbara Matej\u010di\u0107, “Ubijanje za fotografiju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Barbara Matej\u010di\u0107 provela je detaljno novinarsko istra\u017eivanje o slu\u010daju ubojstva civila s po\u010detka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, kada su dvojica fotoreportera u Br\u010dkom serijom fotografija dokumentirali egzekuciju dvojice civila. Fotografije su preko agencije Reuters obi\u0161le svijet, bile su dokazni materijal na su\u0111enjima u Haagu, fotograf je nagra\u0111en\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Matejcic.jpg?fit=360%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":16795,"position":2},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54825,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54825","url_meta":{"origin":16795,"position":3},"title":"Katalog izlo\u017ebe \u201eHrvatsko prolje\u0107e (1971. \u2013 2021.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Katalog izlo\u017ebe \u201eHrvatsko prolje\u0107e (1971. \u2013 2021.)\u201c autora Dinka \u010cuture, koja je odr\u017eana od 15. lipnja do 15. rujna 2021. u Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu, donosi presjek doga\u0111anja koji su zahvatili Hrvatsku kasnih \u0161ezdesetih i po\u010detkom sedamdesetih godina. Nazvan hrvatskim prolje\u0107em, pokret je nasilno ugu\u0161en, ali i postao\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":16795,"position":4},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":16795,"position":5},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16795"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16795\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16797,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16795\/revisions\/16797"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16796"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}