{"id":16770,"date":"2019-10-16T10:45:06","date_gmt":"2019-10-16T10:45:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16770"},"modified":"2019-10-16T12:34:13","modified_gmt":"2019-10-16T12:34:13","slug":"filip-hamersak-prijedlog-uvodenja-jos-jednoga-spomendana-dana-ciklama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16770","title":{"rendered":"Filip Hamer\u0161ak: Prijedlog uvo\u0111enja jo\u0161 jednoga spomendana \u2013 Dana ciklama"},"content":{"rendered":"

\u201eU sklopu otvorene javne rasprave predla\u017eem uvo\u0111enje jo\u0161 jednoga spomendana, Dana ciklama. Taj dan bio bi namijenjen odavanju po\u010dasti odnosno sje\u0107anju na sve hrvatske poginule u onim ratovima i oru\u017eanim sukobima koji se ne obilje\u017eavaju nijednim drugim blagdanom ili spomendanom. (\u2026) Zbog osobite zanemarenosti I. svjetskoga rata, u kojem je u manje od pet godina izginulo vi\u0161e od 80 000 vojnika s dana\u0161njega podru\u010dja RH, predla\u017eem da se spomendan nazove prema cvijetu opjevanom upravo u svezi s I. svjetskim ratom u pjesmi Dragutina Domjani\u0107a Ciklame, krvave ciklame<\/em>, cvijetu koji bi se po svom zna\u010denju mogao prispodobiti npr. globalno ra\u0161irenom simbolu maka (poppy) iz britanske kulture sje\u0107anja.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

I tam, gde su najgor\u0161i boji,<\/p>\n

Gde nigdo se smrti ne stra\u0161i,<\/p>\n

I najvi\u0161e gde ih pogiba,<\/p>\n

Sigurno tam budeju na\u0161i.<\/p>\n

 <\/p>\n

U sklopu otvorene javne rasprave predla\u017eem uvo\u0111enje jo\u0161 jednoga spomendana, Dana ciklama. Taj dan bio bi namijenjen odavanju po\u010dasti odnosno sje\u0107anju na sve hrvatske poginule u onim ratovima i oru\u017eanim sukobima koji se ne obilje\u017eavaju nijednim drugim blagdanom ili spomendanom. Budu\u0107i da je prema trenuta\u010dnom stanju prakti\u010dki rije\u010d o golemom razdoblju od prvih stolje\u0107a hrvatske povijesti do I. svjetskoga rata, zajedni\u010dki temelj bio bi u dostojanstvenoj komemorativnosti, povezanoj ponajprije s tihim obilaskom i prigodnim ure\u0161avanjem negda\u0161njih bojnih polja, vojnih groblja i srodne spomeni\u010dke ba\u0161tine. Tuma\u010denja pojedinih povijesnih zbivanja, njihovih uzroka i vrijednosnoga zna\u010daja pritom se ne bi unaprijed normirala, ve\u0107 bi se ostavila otvorenima za konkretne manifestacije, pa i raznolika individualna promi\u0161ljanja, s obzirom na vremensku distancu \u2013 vjerovati je \u2013 prete\u017eno u op\u0107em duhu razumijevanja ili barem me\u0111usobne tolerancije. Zbog osobite zanemarenosti I. svjetskoga rata, u kojem je u manje od pet godina izginulo vi\u0161e od 80 000 vojnika s dana\u0161njega podru\u010dja RH, predla\u017eem da se spomendan nazove prema cvijetu opjevanom upravo u svezi s I. svjetskim ratom u pjesmi Dragutina Domjani\u0107a Ciklame, krvave ciklame<\/em>, cvijetu koji bi se po svom zna\u010denju mogao prispodobiti npr. globalno ra\u0161irenom simbolu maka (poppy) iz britanske kulture sje\u0107anja. Kao dan spomendana predla\u017eem prvu nedjelju prolje\u0107a na koju ne pada Uskrs. Nedjelju kao dan odmora i duhovnosti u europskom kulturnom krugu, prolje\u0107e kao doba bu\u0111enja prirode i nove nade, doba u kojem na razasutim boji\u0161tima i grobi\u0161tima i bez ljudskoga udjela ni\u010de i cvate poljsko cvije\u0107e, pa i \u2013 na\u0161e krvave ciklame.<\/p>\n

 <\/p>\n

Veliju, da negda je zdavna<\/p>\n

Tam grobje zapu\u0161\u0107eno bilo<\/p>\n

I vsega je preprut prerasla<\/p>\n

I cvetje ciklamah je skrilo.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Zagrebu, 14. listopada 2019.<\/p>\n

Dr. sc. Filip Hamer\u0161ak<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Preuzeto s poveznice dr\u017eavnoga portala E-savjetovanja:<\/p>\n

https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=12284<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Fogliano kraj Redipuglie, AU vojno groblje (autorov snimak)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u010crni\u010de kraj Ajdov\u0161\u010dine, AU vojno groblje, detalj spomenika (autorov snimak)<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mengore kraj Tolmina, natpis 4. bataljuna zagreba\u010dke 53. pukovnije (autorov snimak)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16771,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Fogliano-kraj-Redipuglie-AU-vojno-groblje.jpg?fit=2048%2C1419&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":16770,"position":0},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":16770,"position":1},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":16770,"position":2},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 “Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":16770,"position":3},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":16770,"position":4},"title":"“Polji\u010dica – Savez za Poljica”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":16770,"position":5},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16770"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16783,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16770\/revisions\/16783"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}