{"id":16770,"date":"2019-10-16T10:45:06","date_gmt":"2019-10-16T10:45:06","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16770"},"modified":"2019-10-16T12:34:13","modified_gmt":"2019-10-16T12:34:13","slug":"filip-hamersak-prijedlog-uvodenja-jos-jednoga-spomendana-dana-ciklama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16770","title":{"rendered":"Filip Hamer\u0161ak: Prijedlog uvo\u0111enja jo\u0161 jednoga spomendana \u2013 Dana ciklama"},"content":{"rendered":"

\u201eU sklopu otvorene javne rasprave predla\u017eem uvo\u0111enje jo\u0161 jednoga spomendana, Dana ciklama. Taj dan bio bi namijenjen odavanju po\u010dasti odnosno sje\u0107anju na sve hrvatske poginule u onim ratovima i oru\u017eanim sukobima koji se ne obilje\u017eavaju nijednim drugim blagdanom ili spomendanom. (\u2026) Zbog osobite zanemarenosti I. svjetskoga rata, u kojem je u manje od pet godina izginulo vi\u0161e od 80 000 vojnika s dana\u0161njega podru\u010dja RH, predla\u017eem da se spomendan nazove prema cvijetu opjevanom upravo u svezi s I. svjetskim ratom u pjesmi Dragutina Domjani\u0107a Ciklame, krvave ciklame<\/em>, cvijetu koji bi se po svom zna\u010denju mogao prispodobiti npr. globalno ra\u0161irenom simbolu maka (poppy) iz britanske kulture sje\u0107anja.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

I tam, gde su najgor\u0161i boji,<\/p>\n

Gde nigdo se smrti ne stra\u0161i,<\/p>\n

I najvi\u0161e gde ih pogiba,<\/p>\n

Sigurno tam budeju na\u0161i.<\/p>\n

 <\/p>\n

U sklopu otvorene javne rasprave predla\u017eem uvo\u0111enje jo\u0161 jednoga spomendana, Dana ciklama. Taj dan bio bi namijenjen odavanju po\u010dasti odnosno sje\u0107anju na sve hrvatske poginule u onim ratovima i oru\u017eanim sukobima koji se ne obilje\u017eavaju nijednim drugim blagdanom ili spomendanom. Budu\u0107i da je prema trenuta\u010dnom stanju prakti\u010dki rije\u010d o golemom razdoblju od prvih stolje\u0107a hrvatske povijesti do I. svjetskoga rata, zajedni\u010dki temelj bio bi u dostojanstvenoj komemorativnosti, povezanoj ponajprije s tihim obilaskom i prigodnim ure\u0161avanjem negda\u0161njih bojnih polja, vojnih groblja i srodne spomeni\u010dke ba\u0161tine. Tuma\u010denja pojedinih povijesnih zbivanja, njihovih uzroka i vrijednosnoga zna\u010daja pritom se ne bi unaprijed normirala, ve\u0107 bi se ostavila otvorenima za konkretne manifestacije, pa i raznolika individualna promi\u0161ljanja, s obzirom na vremensku distancu \u2013 vjerovati je \u2013 prete\u017eno u op\u0107em duhu razumijevanja ili barem me\u0111usobne tolerancije. Zbog osobite zanemarenosti I. svjetskoga rata, u kojem je u manje od pet godina izginulo vi\u0161e od 80 000 vojnika s dana\u0161njega podru\u010dja RH, predla\u017eem da se spomendan nazove prema cvijetu opjevanom upravo u svezi s I. svjetskim ratom u pjesmi Dragutina Domjani\u0107a Ciklame, krvave ciklame<\/em>, cvijetu koji bi se po svom zna\u010denju mogao prispodobiti npr. globalno ra\u0161irenom simbolu maka (poppy) iz britanske kulture sje\u0107anja. Kao dan spomendana predla\u017eem prvu nedjelju prolje\u0107a na koju ne pada Uskrs. Nedjelju kao dan odmora i duhovnosti u europskom kulturnom krugu, prolje\u0107e kao doba bu\u0111enja prirode i nove nade, doba u kojem na razasutim boji\u0161tima i grobi\u0161tima i bez ljudskoga udjela ni\u010de i cvate poljsko cvije\u0107e, pa i \u2013 na\u0161e krvave ciklame.<\/p>\n

 <\/p>\n

Veliju, da negda je zdavna<\/p>\n

Tam grobje zapu\u0161\u0107eno bilo<\/p>\n

I vsega je preprut prerasla<\/p>\n

I cvetje ciklamah je skrilo.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Zagrebu, 14. listopada 2019.<\/p>\n

Dr. sc. Filip Hamer\u0161ak<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Preuzeto s poveznice dr\u017eavnoga portala E-savjetovanja:<\/p>\n

https:\/\/esavjetovanja.gov.hr\/ECon\/MainScreen?entityId=12284<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Fogliano kraj Redipuglie, AU vojno groblje (autorov snimak)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\u010crni\u010de kraj Ajdov\u0161\u010dine, AU vojno groblje, detalj spomenika (autorov snimak)<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Mengore kraj Tolmina, natpis 4. bataljuna zagreba\u010dke 53. pukovnije (autorov snimak)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16771,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Fogliano-kraj-Redipuglie-AU-vojno-groblje.jpg?fit=2048%2C1419&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":16770,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":16770,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":16770,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":16770,"position":3},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":16770,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":16770,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16770"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16783,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16770\/revisions\/16783"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}