{"id":16714,"date":"2019-10-12T18:52:12","date_gmt":"2019-10-12T18:52:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16714"},"modified":"2019-10-12T18:52:12","modified_gmt":"2019-10-12T18:52:12","slug":"stanislaw-ignacy-witkiewicz-roman-nezasitnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16714","title":{"rendered":"Stanis\u0142aw Ignacy Witkiewicz, roman \u201cNezasitnost\u201d"},"content":{"rendered":"<p>U <em>Nezasitnosti <\/em>medij parodije trivijalni je roman \u201c\u017eute opasnosti\u201d: savr\u0161eno organizirana vojska tajnovitih kineskih komunista osvaja kontrarevolucionarnu Rusiju i sprema se na pokoravanje tek povr\u0161no komunizirane Zapadne Europe. Izme\u0111u njih nalazi se osamljena (me\u0111uratna) Poljska: neure\u0111ena i amorfna, poku\u0161ava se oduprijeti, ali pritom \u017eivi svoju grotesknu bit i \u2013 gubi. Kinesko more zalijeva poljski otok i poljski se vo\u0111a, kvartirmajstor Odrpankowicz, predaje \u2013 \u0161to ga ipak ne spa\u0161ava od krvave egzekucije. Usporedno s tom vizijom alternativne povijesti u kota\u010di\u0107ima dru\u0161tvenog procesa nalazi se i glavni junak Genezyp Kapen, koji prolazi kroz sentimentalnu edukaciju <em>\u00e0 rebours<\/em>: u ko\u0161maru seksualne inicijacije te politi\u010dkog i ratnog mete\u017ea do\u017eivljava psihi\u010dko rastrojstvo i njegov se ego mehanizira i automatizira. Witkacyjevom pripovjeda\u010dkom svijesti vladaju specifi\u010dni zakoni: skra\u0107ene i produ\u017eene perspektive, podvajanja i izmje\u0161tanja motri\u0161ta, ukratko \u2013 kaos (samo)spoznaje. Takav knji\u017eevni postupak dokazuje da je <em>Nezasitnost <\/em>izniman tekst u tradiciji ne samo modernisti\u010dkog nego i postmodernisti\u010dkog romana 20. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Nezasitnost <\/em>(Nienasycenie, 1930), najzna\u010dajniji je roman poljskog pisca Stanis\u0142awa Ignacyja Witkiewicza, poznatijeg pod pseudonimom Witkacy. Iako ga poznajemo kao iznimnog dramskog autora \u2013 prete\u010du egzistencijalizma, majstora dramske groteske i teatra apsurda \u2013 to je djelo u kojemu je pisac najpotpunije i najprovokativnije sintetizirao vlastite poglede na dru\u0161tvene procese i \u010dovjeka u njima. Prema njima, svijet se nalazi u silaznoj fazi: tzv. individualna kultura ustupa pred masovnom civilizacijom, a \u010dovjek, metafizi\u010dki potentna jedinka, ne mo\u017ee se suprotstaviti pretvaranju u \u201cdru\u0161tvenu \u017eivotinju\u201d. Witkacyjev subjekt mo\u017ee se stoga samo lomiti izme\u0111u pro\u0161losti, koja je tek staretinarnicom prefabriciranih formi, i budu\u0107nosti, koja se naslu\u0107uje u sveprisutnoj (nemetafizi\u010dkoj) dosadi koja ispunjava svijet.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izdava\u010d: Disput<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2019<\/p>\n<p>Broj stranica: 568<\/p>\n<p>S poljskoga preveo Dalibor Bla\u017eina<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/disput.hr\/shop\/nezasitnost\/\">http:\/\/disput.hr\/shop\/nezasitnost\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16715,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-16714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Nezasitnost.jpg?fit=500%2C720&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53651","url_meta":{"origin":16714,"position":0},"title":"Tribina &#8220;Tko bolje govori o pro\u0161losti: pisani izvori ili arheolo\u0161ki nalazi?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 18 sati, u velikoj dvorani zgrade \u00a0Doma Hrvatske mlade\u017ei (R. Bo\u0161kovi\u0107a 5, 23000 Zadar) odr\u017eati \u0107e se zadnja u okviru ovogodi\u0161njih tribina u organizaciji udruge studenata povijesti ISHA Zadar. Tribina je vezana uz \u010desto postavljeno pitanje \u201eTko bolje govori o pro\u0161losti?\u201c Svoja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52681,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681","url_meta":{"origin":16714,"position":1},"title":"XIII. Festival povijesti Kliofest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trinaesti Festival povijesti Kliofest odr\u017eava se od 5. do 8. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, kao i na nekoliko drugih lokacija u gradu. Cjelokupni program nalazi se u programskoj knji\u017eici u nastavku. Festival povijesti Kliofest - 2026 - ProgramPreuzmi","rel":"","context":"U &quot;Istaknuto&quot;","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":16714,"position":2},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53778,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53778","url_meta":{"origin":16714,"position":3},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eZbornik Jankovi\u0107\u201c (8\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je novi broj \u010dasopisa \u201eZbornik Jankovi\u0107\u201d (Vol. VIII No. 10,\u00a02025) koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak.\u00a0U ovom broju \u201eZbornika Jankovi\u0107\u201c nalazi se ukupno 14 znanstvenih radova i osam prikaza najnovijih publikacija. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26635","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Jankovic-2025.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Jankovic-2025.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Jankovic-2025.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Jankovic-2025.webp?fit=850%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53593,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53593","url_meta":{"origin":16714,"position":4},"title":"\u201eFontes: izvori za hrvatsku povijest\u201c (br. 31, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prosincu 2025. godine izdan je 31. broj \u010dasopisa \u201eFontes: izvori za hrvatsku povijest\u201c. U sredi\u0161tu broja nalazi se tematski blok posve\u0107en obilje\u017eavanju 1100. godi\u0161njice Hrvatskog Kraljevstva, a u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26538 https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Na%C5%A1a-izdanja\/Izdanja-po-podru%C4%8Djima\/%C4%8Casopisi\/Fontes","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":39630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39630","url_meta":{"origin":16714,"position":5},"title":"Veze su\u0111enja i povijesti (3): Carlo Ginzburg, \u201eThe Judge and the Historian\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2024.","format":false,"excerpt":"Iako povjesni\u010dar Carlo Ginzburg nije nimalo nepoznat hrvatskoj historiografiji, vrijedi u ovoj tematskoj prigodi uputiti na njegovu knjigu \u2013 u engleskom prijevodu - \u00a0\u201eThe Judge and the Historian: Marginal Notes on a Late-Twentieth-Century Miscarriage of Justice\u201c. U njoj Ginzburg preko problematike su\u0111enja vje\u0161ticama u 16. i 17. stolje\u0107u oponira njemu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Ginzburg.jpg?fit=464%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16714"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16714\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16716,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16714\/revisions\/16716"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16715"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}