{"id":16680,"date":"2019-10-10T20:43:43","date_gmt":"2019-10-10T20:43:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16680"},"modified":"2019-10-10T20:43:43","modified_gmt":"2019-10-10T20:43:43","slug":"objavljen-katalog-stecci-i-drugi-kasnosrednjovjekovni-nadgrobni-spomenici-zapadnoga-dubrovackog-podrucja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16680","title":{"rendered":"Objavljen katalog “Ste\u0107ci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrova\u010dkog podru\u010dja”"},"content":{"rendered":"

\u201cSte\u0107ci i drugi kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrova\u010dkog podru\u010dja\u201c autora dr. sc. Domagoja Perki\u0107a novo je vrijedno izdanje Dubrova\u010dkih muzeja. Katalog je posve\u0107en Zdenku \u017deravici, preminulom kustosu Arheolo\u0161kog muzeja Dubrova\u010dkih muzeja, koji je vodio projekte obrade kasnosrednjovjekovnih kamenih nadgrobnjaka na podru\u010dju \u017dupe dubrova\u010dke i Konavala.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kasnosrednjovjekovni nadgrobni spomenici zapadnoga dubrova\u010dkog podru\u010dja do ove studije nisu bili obra\u0111eni iako je rije\u010d o izrazito vrijednom prostoru, s brojnim lokalitetima. Rije\u010d je o prostoru od Omble i Rijeke dubrova\u010dke na istoku do Imotice i Bistrine na zapadu te od Elafita na jugu do granice s Bosnom i Hercegovinom na sjeveru.<\/p>\n

 <\/p>\n

Studijom je obuhva\u0107en vremenski okvir od 13. do 15. stolje\u0107a, a doneseni su osnovni podaci o ste\u0107cima i drugim kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima. Analizirani su oblici i motivi, dat je topografski pregled lokaliteta te je katalo\u0161ki obra\u0111eno 296 najzna\u010dajnijih primjeraka.<\/p>\n

 <\/p>\n

Od 73 lokaliteta, 39 ih je isklju\u010divo sa ste\u0107cima, dok su preostali predstavljeni nalazima kasnosrednjovjekovnih nadgrobnih plo\u010da i u\u010delaka, odnosno kasnosrednjovjekovnih kamenoloma. Spomenuti su i lokaliteti gdje su navodno nekada bili ste\u0107ci, no tijekom vremena su nestali, uglavnom zbog raznih obnova i rekonstrukcija grobalja uokolo crkava.<\/p>\n

 <\/p>\n

Studija pokazuje kako ste\u0107ke uglavnom nalazimo na prostoru koji dolazi u okrilje Dubrova\u010dke Republike nakon 1399. godine te da ih gotovo nema na povijesnom prostoru Astareje. S druge strane, na prostorima koji predstavljaju prvotni prostor Republike ili su u ranijim razdobljima dospjeli pod njezinu vlast, u pravilu nalazimo nadgrobne plo\u010de i u\u010delke.<\/p>\n

 <\/p>\n

Perki\u0107 je ovom studijom nedvojbeno utvrdio da je doma\u0107e plemstvo nastavilo prakticirati obi\u010daj pokapanja pod ste\u0107cima i nakon 1399., odnosno tijekom cijeloga 15. stolje\u0107a, iako su postojale stroge zabrane koje su uklju\u010divale i oduzimanje plemi\u0107kog statusa. Posebnost \u0161ireg dubrova\u010dkog prostora, kao i prostora u njegovoj neposrednoj blizini, jest \u010dinjenica da se 90 posto lokaliteta sa ste\u0107cima nalazi uokolo crkava iako se izbor i u\u010destalost pojedinih motiva podudaraju s onima u povijesnim podru\u010djima Zahumlja i Travunije.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u0160to su ste\u0107ci?<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ste\u0107ci su jedinstveni kameni nadgrobni spomenici kasnoga srednjeg vijeka zapadnog Balkana. Obi\u010dno ozna\u010duju jedan, ali katkad i vi\u0161e grobova. Nalazimo ih na podru\u010dju dana\u0161nje Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije, Crne Gore, Kosova, te sredi\u0161nje i ju\u017ene Hrvatske. Pretpostavlja se da ih je do danas sa\u010duvano oko 70.000 na oko 3300 lokaliteta.<\/p>\n

 <\/p>\n

U Hrvatskoj je najgu\u0161\u0107a koncentracija ste\u0107aka na podru\u010dju Dalmatinske zagore, \u0161irem podru\u010dju Neretvanske doline i dubrova\u010dkom podru\u010dju. Na podru\u010dju Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije evidentirano je 115 lokaliteta, s ukupno 1428 ste\u0107aka. Od toga je 48 lokaliteta na podru\u010dju hrvatskog dijela Donjeg Poneretvlja, 29 lokaliteta u Dubrova\u010dkom primorju, 10 lokaliteta na administrativnom prostoru grada Dubrovnika, 4 su lokaliteta u \u017dupi dubrova\u010dkoj te 24 lokaliteta u Konavlima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Srednjovjekovne nadgrobne plo\u010de<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Nadgrobne plo\u010de javljaju se isklju\u010divo u sklopu grobalja uz crkve ili samostane, kako u urbanim tako i ruralnim sredinama, po cijelom dalmatinskom priobalnom dijelu i otocima, za razliku od ste\u0107aka koji su u pravilu u ruralnim krajevima. Vrlo su \u010desto bile ukra\u0161avane motivima koje nalazimo i na ste\u0107cima: \u0161tit i ma\u010d, luk i strijela, rozete, polumjesec, pa su \u010desto i poistovje\u0107ivane sa ste\u0107cima u obliku plo\u010da. Me\u0111utim, za razliku od ste\u0107aka, one nemaju rubne ukrase, znatno su finije obrade i stilski dora\u0111enijih motiva, a obi\u010dno su i tanje. Razlika se ogleda i u \u010dinjenici \u0161to se nadgrobne plo\u010de u svojim varijacijama nastavljaju upotrebljavati nakon ste\u0107aka, kroz gotovo cijeli novi vijek.<\/p>\n

 <\/p>\n

Nadgrobni u\u010delci<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Nadgrobni u\u010delci su kamene plo\u010de vertikalno polo\u017eene iznad pokojnikove glave, jednim dijelom ukopane u zemlju, a ve\u0107im dijelom iznad zemlje, u svrhu ozna\u010divanja mjesta groba. U tom smislu imaju sli\u010dnu funkciju kao i ve\u0107ina nadgrobnih spomenika od antike do danas. Takvi u\u010delci katkad su jednostavne plo\u010de bez ukrasa, a dio njih na sebi ima prikaz kri\u017ea. Nadgrobni u\u010delci s reljefnim prikazom kri\u017ea naj\u010de\u0161\u0107e se javljaju na nekada\u0161njem podru\u010dju Dubrova\u010dke Republike, a vrlo rijetko i na ostalom dijelu priobalja i unutra\u0161njosti. Stoga se opravdano mo\u017ee pretpostaviti njihovo ishodi\u0161te na dubrova\u010dkom podru\u010dju. Vremenski se smje\u0161taju u razdoblje gotike, od 14. do 15. stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.mdc.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/radio.hrt.hr\/radio-dubrovnik\/clanak\/objavljen-katalog-stecci-i-drugi-kasnosrednjovjekovni-nadgrobni-spomenici\/210217\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16681,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-16680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/stecci.jpg?fit=800%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":16680,"position":0},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":16680,"position":1},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":16680,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":16680,"position":3},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":16680,"position":4},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":16680,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16680","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16680"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16680\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16682,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16680\/revisions\/16682"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16680"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}