Kristina Pand\u017ea iz Centra za industrijsku ba\u0161tinu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci koji promi\u010de rije\u010dku industrijsku ba\u0161tinu\u00a0predstavit \u0107e tematiku\u00a0industrijske pro\u0161losti Rijeke i na portalu Historiografija.hr.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
Rije\u010dka industrijska ba\u0161tina ju\u010der \u2013 danas \u2013 sutra<\/strong><\/p>\n Kristina Pand\u017ea, kristina.pandza@uniri.hr<\/p>\n Centar za industrijsku ba\u0161tinu, Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci<\/p>\n <\/p>\n Imati priliku istra\u017eivati, \u017eivjeti industrijsku ba\u0161tinu u Rijeci privilegija je samo za neke. Pa iako na po\u010detku tog dugog putovanja, zadovoljstvo je svoj entuzijazam podijeliti sa zainteresiranima. Ostalo je puno arhivskih kutija za prekopati, starih novinskih stranica za prelistati, muzejskih eksponata pregledati i ugodnih razgovora obaviti. Centar za industrijsku ba\u0161tinu rije\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta<\/strong> okuplja nekoliko povjesni\u010dara i povjesni\u010dara umjetnosti koji su dosada\u0161nji istra\u017eiva\u010dki vijek posvetili temama rije\u010dke industrijske pro\u0161losti smatraju\u0107i ih neizmjerno va\u017enima za cjelokupnu rije\u010dku povijest uop\u0107e. Obra\u0107amo se razli\u010ditim publikama, od najmanjih do najstru\u010dnijih s idejom promicanja rije\u010dke industrijske ba\u0161tine, pa koristim i priliku putem portala Historiografija.hr<\/strong> ispri\u010dati neke od zanimljivih rije\u010dkih tvorni\u010dkih pri\u010da.<\/p>\n <\/p>\n Povijest (industrijske) proizvodnje u Rijeci<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Na rije\u010dkom su podru\u010dju prona\u0111eni ostaci koji svjedo\u010de o \u017eivotu jo\u0161 u vremenu Mousterienske, Aurignacienske i Gravittienske kulture. Ostaci pretpovijesnih gradina u okolici dana\u0161njeg grada dominiraju podru\u010djem u vremenu Liburna. U anti\u010dko vrijeme Rimljani sredi\u0161te \u017eivota pribli\u017eavaju moru, uz desni dio utoka Rje\u010dine u more, a na rimsku Tarsaticu podsje\u0107aju mnogi sa\u010duvani arheolo\u0161ki nalazi. Geografski polo\u017eaj padine i uskog obalnog pojasa, prirodna luka u Kvarnerskom zaljevu i mnogo izvora pitke vode ovaj su prostor \u010dinili zanimljivim i pogodnim za \u017eivot i va\u017enim za razvoj trgovine i luke.[1]<\/a><\/p>\n Grad s padom Rimskog Carstva ulazi u srednji vijek \u2013 Rijeka je tada utvr\u0111eni gradi\u0107 unutar zidina s nekoliko obrambenih kula podijeljen na dva dijela: u gornjem je srednjovjekovni ka\u0161tel i crkva Sv. Vida dok je donji dio pu\u010dko, trgova\u010dko i obrtni\u010dko naselje s ka\u0161telom, augustinskim samostanom te gradskim trgom i lo\u017eom.[2]<\/a> Grofovi Devinski, knezovi Kr\u010dki (Frankopani) te velika\u0161ka obitelj Walsee izmijenili su se u upravljanju ovim prostorima, koriste\u0107i smje\u0161taj grada u razvoju trgova\u010dkih puteva. Obitelj Walsee potaknula je razvoj trgovine \u017eeljezom, ko\u017eom i drvom, uljem, \u017eitom i vinom.[3]<\/a> \u017deljezo se iz Kranjske i Gorenjske odnosilo preko Ljubljane, Postojne prema Trstu i Rijeci odakle se prevozilo prema Anconi dok se drvo sa frankopanskih posjeda preko Bakra dovozilo u Rijeku, prera\u0111ivalo te prodavalo u Veneciju. U gradu se razvija obrt, postolari i krznari, sto\u010darstvo, a otvaraju se i bolnica, drogerija, \u0161kola na talijanskom jeziku. Ipak, trgova\u010dki putevi premje\u0161teni su zbog osmanskih prodora prema zapadu \u010dime je usporen razvoj i trgovine i grada. U nermirnim ratnim godinama grad prelazi u ruke cara Friedricha, a nakon velikih bitki na Krbavskom i Moha\u010dkom polju, i Rijeka postaje dijelom dr\u017eave Habsbur\u0161ke krune.[4]<\/a><\/p>\n Stolje\u0107a ratovanja s Osmanlijama primicala su se kraju s po\u010detkom 18. stolje\u0107a te je u carstvu bilo va\u017eno razvijati ekonomiju, industriju, trgovinu i trgova\u010dke puteve \u010demu je pomogao proglas cara Karla VI. 1719. godine. Rijeka je tada postala slobodna luka, omogu\u0107eno je svim trgovcima da uplove u luku, trguju, mijenjaju uz neznatne namete.[5]<\/a> Dakako, to je utjecalo i na po\u010detke prve proizvodnje u Rijeci, brodogradnju i preradu ko\u017ee, proizvodnju svije\u0107a i u\u017eadi.<\/p>\n Vrijeme vladavine carice Marije Terezije vrijeme je i ubrzanog industrijskog rasta Rijeke, koji \u0107e, ovise\u0107i o politi\u010dkim i ratnim zbivanjima, s prekidima trajati do devedesetih godina 20. stolje\u0107a. Carica je uklju\u010dila grad u sustav Trgova\u010dke provincije, uz sve luke od Akvileje do Karlobaga.[6]<\/a> Industrija se \u0161iri koriste\u0107i bescarinski izvoz sirovina, ponajvi\u0161e novoosnovana Rafinerija \u0161e\u0107era. Za\u010detke industrije prati i i izgradnja cesta, Karolina<\/em>, koja je od 1728. godine povezivala Rijeku preko Bakra s Karlovcem.<\/p>\n Sna\u017ean gospodarski rast grada vezuje se uz potencijal zemljopisnog polo\u017eaja Rijeke, kada \u0107e postati uzavrela tema politi\u010dkih promjena. Rijeka je 1868. godine izdvojena iz sastava tada\u0161nje Banske Hrvatske i pripojena Ugarskoj \u010dime je kao posebno izdvojeno tijelo, corpus separatum<\/em>, postala vode\u0107a ma\u0111arska izvozno-uvozna luka. Kraj 19. stolje\u0107a vrijeme je izgradnje moderne luke, novih cestovnih pravaca i \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee koje prati izgradnja i razvoj industrijskih pogona i na zapadnom i na isto\u010dnom dijelu grada. Velid \u0110eki\u0107 u svojem radu nabrojao je samo dio proizvodnih pogona iz toga vremena, kao i njihovu posebnost. Tako isti\u010de da u zapadnoj industrijskoj zoni zapo\u010dinje s radom Tvornica torpeda Whitehead \u2013 prva u svijetu, Lju\u0161tionica ri\u017ee \u2013 kao jedan od najve\u0107ih objekata te vrste u svijetu, Tvornica duhana \u2013 najve\u0107a u Austro-Ugarskoj Monarhiji, gradska plinara \u2013 kao prva na jugoistoku Europe, dok je isto\u010dni dio na obalama Rje\u010dine mjesto prozvodnje papira \u2013 tvornica papira Smith & Meynier s prvim parnim strojem na europskom jugoistoku. Tu je i nekoliko ljevaonica metala, tvornica konopa, ko\u017eare, ledane, klaonica. Zbog toga \u0110eki\u0107 nagla\u0161ava da je rije\u010dka industrija u tim godinama po snazi jednaka polovici industrije cijele Hrvatske.[7]<\/a> Zapo\u010dinje ubrzana industrijalizacija grada, koju prate radovi na izgradnji tvorni\u010dkih pogona, migracije stru\u010dnih i znanstvenih radnika, dolazak zna\u010dajnih in\u017eenjera i industrijalaca u grad, razmjena znanja i ideja, izuma, prototipa, razli\u010ditih strojeva, na\u010dina rada, proizvoda.<\/p>\n S krajem Prvog svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske Monarhije za Rijeku po\u010dinje \u010detrdesetak burnih i politi\u010dki promjenjivih godina. Uprava nad rije\u010dkim podru\u010djem \u010desto \u0107e se mijenjati \u0161to \u0107e se odraziti i na industrijsku proizvodnju i stanje u gradu. Ponajvi\u0161e \u0107e se negativno odraziti postavljanje granice na Rje\u010dini koja je grad od 1924. godine do kraja Drugog svjetskog rata dijelila na talijansku Rijeku i hrvatski (jugoslavenski) Su\u0161ak.[8]<\/a> Rije\u010dki \u0107e dio stagnirati u razvoju, za razliku od Su\u0161aka koji \u0107e \u017eivjeti svoje svijetle godine. Sve \u0107e prekinuti rat, ratna razaranja i bombardiranja, do oslobo\u0111enja grada 3. svibnja 1945. godine.<\/p>\n Poratne godine su godine obnove i novoosnovane dr\u017eave i Rijeke, koje \u0107e biti samo za\u010detak industrijskog zamaha. Nakon Prvog petogodi\u0161njeg plana rije\u010dka se industrija ponovno uspravno postavlja na noge, tvorni\u010dki strojevi rade, radnika je svakim danom sve vi\u0161e, otvaraju se strukovne \u0161kole, organizira slobodno vrijeme za radnike. Broj stanovnika u Rijeci sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a gotovo je dvostruk u odnosu na broj stanovnika 1948. godine.[9]<\/a> Razvija se radni\u010dka stanogradnja, radni\u010dko samoupravljanje kao model organiziranja rada u tvornicama. Tvornica \u201eTorpedo\u201c, Tvornica \u201eRikard Ben\u010di\u0107\u201c, \u201eRije\u010dka industrija odje\u0107e\u201c, Brodogradili\u0161te \u201e3. maj\u201c, Brodogradili\u0161te \u201eViktor Lenac\u201c, \u201eTvornica papira\u201c, Tvornica \u201eVulkan\u201c, \u201eTvornica konopa\u201c, Tvornica \u201eRade Kon\u010dar\u201c samo su po\u010detak niza koji danas, nakon privatizacijskih godina, sadr\u017ei samo pokoju proizvodnju od nabrojanih. Nekada va\u017ean industrijski grad, Rijeka je postala grad industrijskih ostataka.<\/p>\n <\/p>\n Istra\u017eivanje i za\u0161tita industrijske ba\u0161tine<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Rije\u010dka je industrijska ba\u0161tina postala predmetom bavljenja i istra\u017eivanja u nekada va\u017enom industrijskom gradu. Za\u010deci se\u017eu u 2003. godinu kada je skupina entuzijasta i zaljubljenika u industrijsku ba\u0161tnu osnovala Udrugu za za\u0161titu i promicanje industrijske ba\u0161tine, Pro Torpedo. Djelovanje udruge pokrenulo je promi\u0161ljanje o industrijskoj ba\u0161tini u gradu te njezinu valorizaciju, ponajvi\u0161e razli\u010ditim predavanjima i akcijama te bijenalnim me\u0111unarodnim konferencijama o industrijskoj ba\u0161tini koje se organiziraju po\u010dev\u0161i od 2003. godinom.[10]<\/a> Udruga je postavila \u010dvrsti temelj za postavljanje Rijeke na kartu gradova s va\u017enom industrijskom pro\u0161lo\u0161\u0107u, istra\u017euju\u0107i arhitektonske, povijesnoumjetni\u010dke, maritimne, tehni\u010dke i povijesne aspekte industrijske pro\u0161losti u Rijeci.<\/p>\n Na rad udruge nastavlja se rad Centra za industrijsku ba\u0161tinu koji je kao znanstveno-istra\u017eiva\u010dki centar osnovan 2013. godine pri Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci.[11]<\/a> Centar je ustrojbena jedinica Sveu\u010dili\u0161ta koja ostvaruje programe znanstveno-istra\u017eiva\u010dke i visokostru\u010dne aktivnosti provedbom projekata u domeni kulturne ba\u0161tine. Svoj rad temelji na nekoliko segmenata djelovanja me\u0111u kojima se posebno isti\u010du istra\u017eiva\u010dki, edukacijski i turisti\u010dki. Istra\u017eiva\u010dki se temelji na sustavnom istra\u017eivanju i dokumentiranju industrijske ba\u0161tine, uspostavljanju dijaloga s institucijama va\u017enima za za\u0161titu industrijske ba\u0161tine, izradi i provedbi projekata u okviru nacionalnog i me\u0111unarodnog sustava za\u0161tite industrijske ba\u0161tine, organizaciji tribina, rasprava i stru\u010dnih i znanstvenih doga\u0111anja vezanih uz teme koje se doti\u010du industrijske arheologije i kulturnih dobara. Edukacija je usmjerena na programe, radionice i stru\u010dne obilaske prilago\u0111ene osnovnim, srednjim \u0161kolama i odraslima te na edukativne programe za turisti\u010dke vodi\u010de. Veliki je dio posve\u0107en i istra\u017eivanju modela i mogu\u0107nosti iskori\u0161tavanja industrijske ba\u0161tine u turisti\u010dke svrhe te davanje prijedloga za njezinu intepretaciju, revitalizaciju i prenamjenu.<\/p>\n U proteklih \u0161est godina Centar je proveo i sudjelovao u nekoliko projekata dokumentiranja i digitalizacije kulturne i industrijske ba\u0161tine. Projekti su to kojima se na temelju povijesnog istra\u017eivanja izra\u0111uju digitalne platforme, web-stranice i mobilne aplikacije koje \u0161irem krugu ljudi informacije \u010dine dostupnima.[12]<\/a> Svoj rad nastavlja provode\u0107i aktivnosti Sveu\u010dili\u0161ta u projektu \u201eTuristi\u010dka valorizacija reprezentativnih spomenika rije\u010dke industrijske ba\u0161tine\u201c unutar komponente Znanost i edukacija.[13]<\/a> Aktivnosti uklju\u010duju istra\u017eivanje povijesti motornog broda Galeb te na temelju istra\u017eivanja izradu edukativnih radnih bilje\u017enica za osnovno\u0161kolski i srednjo\u0161kolski uzrast kao i obuku turisti\u010dkih vodi\u010da o industrijskoj pro\u0161losti grada i njezino uklju\u010divanje u turisti\u010dku ponudu.<\/p>\n <\/p>\n Potencijali industrijske ba\u0161tine<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u201eKulturna ba\u0161tina, kulturno naslje\u0111e, materijalna i nematerijalna, zajedni\u010dko je bogatstvo \u010dovje\u010danstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena za\u0161tita jedan je od va\u017enih \u010dimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Kulturnu ba\u0161tinu \u010dine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetni\u010dkoga, povijesnoga, paleontolo\u0161koga, arheolo\u0161koga, antropolo\u0161kog i znanstvenog zna\u010denja.\u201c[14]<\/a> Definiciju pojma industrijske ba\u0161tine<\/em> donio je 2003. godine TICCIH, The International Committee for the Conservation of the Industrial Heritage<\/em>. \u201eIndustrijska ba\u0161tina sastoji se od ostataka industrijske kulture koji su povijesne, tehnolo\u0161ke, dru\u0161tvene, arhitektonske ili znanstvene vrijednosti. Ovi ostaci sastoje se o zgrada i strojeva, radionica, mlinova i tvornica, rudnika i nalazi\u0161ta za preradu i rafiniranje, skladi\u0161ta i trgovina, mjesta na kojima se energija generira, prenosi i koristi, prijevoz i sva njena infrastruktura\u201c.[15]<\/a> Industrijsku ba\u0161tinu potpuno mo\u017eemo obuhvatiti govorimo li i o materijalnim i nematerijalnim aspektima. Materijalna nam arhitektonska ba\u0161tina svjedo\u010di o pro\u0161lim vremenima, urbaniziranju grada i po\u010decima njegovih dana\u0161njih vizura, no prostori su to iz kojih se buka svakojakih strojeva, ma\u0161ina<\/em>, alata \u0161irila gradskim ulicama. Upravo se tim motivima znanstvenoistra\u017eiva\u010dka aktivnost do sada najvi\u0161e bavila, \u010desto ostavljaju\u0107i po strani nematerijalne dijelove pro\u0161lih vremena, radnike, rad, uvjete rada, stara zanimanja. Dosada\u0161nja su dostignu\u0107a prvenstveno u istra\u017eivanju arhitektonskih svjedoka vremena, graditeljske ba\u0161tine, nedovoljno isti\u010du\u0107i povijesne, sociolo\u0161ke, etnolo\u0161ke i antropolo\u0161ke teme koje samo mogu upotpuniti sliku o industrijskoj Rijeci. Stoga si stavljamo u zadatak posvetiti se svjedocima i akterima pro\u0161lih vremena \u2013 radnicima rije\u010dkih tvornica koji nam \u017eele posvjedo\u010diti. <\/a>Bilje\u017ee\u0107i sje\u0107anja radnika dajemo priliku i subjektivnim osvrtima na pro\u017eivljena vremena i upotpunjujemo ono \u0161to do sada znamo.<\/p>\n Potencijal le\u017ei i u revitalizaciji industrijske ba\u0161tine grada.[16]<\/a> Obnova i revitalizacija ba\u0161tinskih objekata, naj\u010de\u0161\u0107e nepokretne ba\u0161tine, za\u0161ti\u0107ene od strane Ministarstva kulture ili ne, idu u vrlo razli\u010ditim smjerovima. Hrvatska je donekle prepoznala potencijal prenamjene kulturne i industrijske ba\u0161tine, i bilo lokalnim financijama, europskim novcem putem projekata ili privatnim investicijama revitaliziraju se zapu\u0161teni objekti.[17]<\/a> Kada se osvrnemo na revitalizaciju zapu\u0161tene industrijske, ne postoji podatak o uspje\u0161nosti ili bilo kojoj statisti\u010dkoj provjeri, iako je zamah u radovima na razli\u010ditim objektima vidljiv. Gradovi kao Zagreb, Labin, Rijeka i Sisak, ali i drugi, s obzirom na industrijsku pro\u0161lost, obiluju objektima koji, nakon prestanka djelovanja, ostaju prazni i prepu\u0161teni vremenu. Rije\u010dki je urbanisti\u010dki razvoj usko vezan uz industrijsku pro\u0161lost, veliki broj razli\u010ditih tvorni\u010dkih zgrada gra\u0111eno je u samim po\u010decima u 18. stolje\u0107u na rubnim dijelovima grada, a daljnjim razvojem i \u0161irenjem gradskih granica, tvornice su postale sastavnim dijelom gradskog sredi\u0161ta oko kojih su se gradile prometnice i gra\u0111evine razli\u010ditih namjena. Isto\u010dna i zapadna industrijska zona sada su zone napu\u0161tenih tvorni\u010dkih hala, skladi\u0161ta i praznih pogonskih zgrada.<\/p>\n Prostor kompleksa Tvornice Rikard Ben\u010di\u0107 sastoji se od nekoliko preostalih objekata industrijske namjene koji ve\u0107 dugi niz godina \u010dekaju obnovu: Pala\u010da \u0160e\u0107erane, T-objekt, H-objekt te Ciglena ku\u0107a.[18]<\/a> Muzej moderne i suvremene umjetnosti preselio je dio H-objekta rujnu 2017. godine \u010dime je zavr\u0161ena tek prva faza projekta.[19]<\/a> T-objekt rekonstrukcijom mijenja namjenu u prostor gradske knji\u017enice, a unutar kompleksa obnavlja se i Pala\u010da \u0160e\u0107erane, administrativna zgrada iz druge polovice 18. stolje\u0107a koju \u0107e od sredine 2020. godine koristiti Muzej grada Rijeke.[20]<\/a> U projekte prenamjene potrebno je navesti i projekt Forget Heritage<\/em> koji je potaknuo obnovu i prenamjenu podruma i prizemlja zgrade koja je izgra\u0111ena kao prvi dje\u010dji vrti\u0107 u Rijeci.[21]<\/a> Dje\u010dji vrti\u0107 sestara milosrdnica izgra\u0111en je 1916. prema projektu rije\u010dkog arhitekta Luigija Luppisa, no od druge polovice 20. stolje\u0107a prostor je imao poslovnu namjenu.[22]<\/a> Ovakvim projektom revitalizirala su se dva prostora, podrumski za potrebe reuse-centra, dok je prizemlje preure\u0111eno kao RiHub, inovativni kulturni centar projekta Rijeka 2020, Europske prijestolnice kulture.[23]<\/a><\/p>\n Rijeka je grad industrijske pro\u0161losti, gotovo da i ne postoji zgrada u gradu koja nije povezana s nekim vidom industrije, proizvodnje, industrijskog kapitala. Istra\u017eiva\u010dkim projektima te projektima kojima se poti\u010de obnova i ponovno kori\u0161tenje tih objekata aktivno se pridonosi razvoju lokalne zajednice i \u010dini se mnogo pri valoriziranju njihovih povijesnih vrijednosti te ih je svakako va\u017eno navesti kada govorimo o potencijalima industrijske ba\u0161tine.[24]<\/a><\/p>\n <\/p>\n Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Graditeljsko naslje\u0111e svjedo\u010di nam o\u00a0razvoju grada 300 godina duge industrijske povijesti i nekada perifernim industrijskim zonama koje su danas dijelom strogoga centra. Dugu industrijsku povijest ostalo je nama istra\u017eiti, valorizirati i ispri\u010dati. Putem portala Historiografija.hr<\/strong> imamo priliku pisati o temama iz pro\u0161losti grada na Rje\u010dini, o tvorni\u010dkim halama, strojevima, in\u017eenjerima, radnicama i radnicima, radni\u010dkim stanovima, radni\u010dkim biltenima, o temama koje je mogu\u0107e na\u0107i u svakome gradu, o temama putem kojih nas povijest mo\u017ee povezati.<\/p>\n U nadi da \u0107e se i na drugim mjestima na\u0107i oni kojima je zadovoljstvo tra\u017eiti, \u010ditati i pisati o sli\u010dnim temama, pozivamo da pratite na\u0161 rad, ali i obnovu nekada\u0161njih prostora industrijske namjene na kojima se u Rijeci punom parom radi!<\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n [1]<\/a> Skupina autora, Povijest Rijeke<\/em>, Skupina op\u0107ine Rijeka i Izdava\u010dki centar Rijeka, Tipograf, Rijeka, 1988., str. 36-38.<\/p>\n [2]<\/a> \u017dic, Igor, Kratka povijest grada Rijeke<\/em>, Adami\u0107, Rijeka, 2006., str. 17.<\/p>\n [3]<\/a> Isto, str. 29.<\/p>\n [4]<\/a> Isto, str. 34.<\/p>\n [5]<\/a> Isto, str. 49.<\/p>\n [6]<\/a> Isto, str. 53.<\/p>\n [7]<\/a> \u0110eki\u0107, Velid, Rafinerija nafte Rijeka \u2013 europski pionir u preradi crnog zlata<\/em>, Povijest u nastavi, Vol VIII No. 15(1), 2010., str. 114.<\/p>\n [8]<\/a> Skupina autora, Povijest Rijeke<\/em>, Skupina op\u0107ine Rijeka i Izdava\u010dki centar Rijeka, Tipograf, Rijeka, 1988., str. 295.<\/p>\n [9]<\/a> Koren\u010di\u0107, Mirko, Naselja i stanovni\u0161tvo SR Hrvatske 1857 \u2013 1971<\/em>, Republi\u010dki zavod za statistiku SR Hrvatske, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnost, Zagreb, 1979., str. 91.<\/p>\n [10]<\/a> Udruga za za\u0161titu i promociju rije\u010dke industrijske ba\u0161tine Pro Torpedo, http:\/\/protorpedo-rijeka.hr\/wp\/aktivnosti-udruge\/konferencije\/<\/a>, <\/u>06.09.2019.<\/p>\n [11]<\/a> Centar za industrijsku ba\u0161tinu, http:\/\/cib.uniri.hr\/<\/a>, 06.09.2019.<\/p>\n [12]<\/a> Rije\u010dka ba\u0161tina, https:\/\/rijekaheritage.org\/<\/a>; Pri\u010da o Krku, http:\/\/history.grad-krk.hr\/<\/a>; Visit Krk, http:\/\/www.visitkrk.hr\/home\/<\/a>; Mapiranje industrijske ba\u0161tine Primorsko-goranske \u017eupanije.<\/p>\n [13]<\/a> Projekt koji financira Europski fond za regionalni razvoj iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija bavi se revitalizacijom dva reprezentativna za\u0161ti\u0107ena spomenika kulture \u2013 motornog broda Galeb i Pala\u010de \u0160e\u0107erane. Program uklju\u010duje kreiranje nove kulturno-turisti\u010dke rute, te znanstveno edukativne i promotivne aktivnosti koje promoviraju projekt i senzibiliziraju \u0161iru javnost za kulturnu ba\u0161tinu. Po zavr\u0161etku projekta, objekti \u0107e na ukupno 9524,9 m2 imati vi\u0161estruku kulturnu i komercijalnu namjenu: za stalne muzejske postave, povremene izlo\u017ebe, kreativne radionice, ljetno kino, tematske konferencije, smje\u0161tajne kapacitete i niz komercijalnih usluga vezanih izravno za kulturnu ba\u0161tinu. Na projektu sura\u0111uju Grad Rijeka te partneri, Turisti\u010dka zajednica grada Rijeke i Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci.<\/p>\n [14]<\/a> Kulturna ba\u0161tina, Ministarstvo kulture, https:\/\/www.min-kulture.hr\/default.aspx?id=6<\/a>, 13.9.2019.<\/p>\n [15]<\/a> Povelja o industrijskoj ba\u0161tini, The Nizhny Tagil Charter for the Industrial Heritage<\/em>, TICCIH, 2003., https:\/\/www.icomos.org\/18thapril\/2006\/nizhny-tagil-charter-e.pdf<\/a>, 13.09.2019.<\/p>\n [16]<\/a> Zna\u010denje termina revitalizacija odnosi se na o\u017eivljavanje, vra\u0107anje \u017eivota, \u017eivosti, prepora\u0111anje. Da bismo o\u010duvali vrijednosti naslije\u0111enoga, moramo osigurati vrijednost novoga u naslje\u0111u kako bi jednoga dana ono postalo novim naslje\u0111em.<\/p>\n [17]<\/a> Odnos budu\u0107ih namjena obnovljenih prostora razli\u010dit, dijelomi\u010dno otpada na kulturni, a djelomi\u010dno na turisti\u010dki sektor, dok je jedan dio prenamijenjen i obnovljen za ponovnu proizvodnju, edukaciju ili pak ne\u0161to tre\u0107e.<\/p>\n [18]<\/a> Kompleks nekada\u0161nje Tvornice Rikard Ben\u010di\u0107 sastojao se od nekoliko zgrada. Jedan dio ih je izgra\u0111en za potrebe Rafinerije \u0161e\u0107era u 18. i po\u010detkom 19. stolje\u0107a, a drugi je izgra\u0111en za potrebe Tvonice duhana koja je djelovala od druge polovice 19. stolje\u0107a do kraja Drugog svjetskog rata. Iste te objekte iza Drugog svjetskog koristit \u0107e Tvornica Rikard Ben\u010di\u0107.<\/p>\n [19]<\/a> Zgrada sada\u0161njeg muzeja nastala je u 18. stolje\u0107u i tijekom vremena do\u017eivjela je brojne rekonstrukcije i adaptacije. Koristila se za skladi\u0161tenje i proizvodnju \u0161e\u0107era, a kasnije duhana i na kraju proizvodnju strojeva.<\/p>\n [20]<\/a> Pala\u010da se isti\u010de kao objekt velike povijesne i umjetni\u010dke va\u017enosti, \u010dija izgradnja se ve\u017ee za po\u010detke industrijske pri\u010de u Rijeci. Sagra\u0111ena je kao upravna zgrada tvornice \u0161e\u0107era 1752. godine, na inicijativu tr\u0161\u0107ansko-rije\u010dke kompanije. Nakon po\u017eara 1785. zna\u010dajno je obnovljena i opremljena baroknim interijerima sa zidnim slikama i \u0161tukaturom te predstavlja najkvalitetniju baroknu pala\u010du na isto\u010dnoj jadranskoj obali. Nakon ga\u0161enja rafinerije, slu\u017eila je kao upravna zgrada tvornice duhana, a potom i tvornice motora Rikard Ben\u010di\u0107.<\/p>\n [21]<\/a> Cilj projekta je promicanje suradnje izme\u0111u gradova sredi\u0161nje Europe, te putem udru\u017eenja pru\u017eiti drugim gradovima preporuke o tome kako unaprijediti skriveni potencijal kulturne ba\u0161tine i tako utjecati na kvalitetu \u017eivota gra\u0111ana i vlasnika poduze\u0107a u kulturnim i kreativnim industrijama. Projektni partneri uz Grad Rijeku su iz Italije, Slovenije, Njema\u010dke, Poljske, Ma\u0111arske i \u010ce\u0161ke. Projekt doprinosi unaprje\u0111enju kapaciteta za odr\u017eivo kori\u0161tenje kulturne ba\u0161tine i resursa i to promicanjem potencijala kulturnih i kreativnih industrija u stvaranju bogatstva i radnih mjesta, promicanjem javno-privatne suradnje za upravljanje kulturno-povijesnim objektima.<\/p>\n [22]<\/a> Rije\u010dka ba\u0161tina, Dje\u010dji vrti\u0107 sestara milosrdnica, https:\/\/rijekaheritage.org\/hr\/kj\/djecjivrticsestaramilosrdnica<\/a>, 04.09.2019.<\/p>\n [23]<\/a> Prostor podruma namjenjen je re-use centru, kojim upravlja Udruga Molekula u svrhu provedbe pilot projekta, za razdoblje od 6 godina. Re-use centar, centar za ponovnu upotrebu je umjetni\u010dko-prera\u0111iva\u010dki centar koji obra\u0111uje ve\u0107 upotrijebljeni materijal kao \u0161to je odje\u0107a, namje\u0161taj, knjige i sl. te putem inovativnih i kreativnih na\u010dina stvara ekolo\u0161ke i funkcionalne proizvode za osobnu upotrebu i stanovanje. Grad Rijeka je u obnovu i prenamjenu tog prostora ulo\u017eio 4.351.734,63 kuna.<\/p>\n [24]<\/a> O sadr\u017eaju ovog poglavlja \u201ePotencijali industrijske ba\u0161tine\u201c ve\u0107 sam pisala u: Kristina Pand\u017ea, \u201eNovi prostor dobiven obnovom starog\u201c, Gra\u0111evinar<\/em> 71 (2019) 1, http:\/\/casopis-gradjevinar.hr\/assets\/Uploads\/JCE-71-2019-01-8-Bastina.pdf<\/a>, str. 68-74.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16600,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16599","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/CIB.jpg?fit=600%2C849&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":16599,"position":0},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":16599,"position":1},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":16599,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52887,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52887","url_meta":{"origin":16599,"position":3},"title":"Znanstveni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Planinarskom domu Kalnik (Planinarac) u petak 8. svibnja 2026. odr\u017eat \u0107e se znanstveno-stru\u010dni skup \u201eKalnik ju\u010der, danas, sutra\u201c, koji okuplja znanstvenike, stru\u010dnjake i razvojne dionike s ciljem predstavljanja najnovijih istra\u017eivanja o Kalniku te otvaranja pitanja njegove obnove, valorizacije i budu\u0107e uloge u regionalnom razvoju. Program skupa strukturiran je kroz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kalnik-skup-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":16599,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52809","url_meta":{"origin":16599,"position":5},"title":"Predavanje \u2013 Csaba Szab\u00f3, \u201eRecognizing a Mithraic Sanctuary\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za interdisciplinarno istra\u017eivanje stare povijesti poziva vas na predavanje \u201cRecognizing a Mithraic Sanctuary\u201c, koje \u0107e prof. dr. sc. Csaba Szab\u00f3\u00a0sa Sveu\u010dili\u0161ta u Segedinu u Ma\u0111arskoj odr\u017eati u srijedu 6. svibnja 2026. u 17 h, u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta.","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Csaba-Szabo-predavanje-Mithraic.jpg?fit=849%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16599","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16599"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16599\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16608,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16599\/revisions\/16608"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}