{"id":16592,"date":"2019-10-04T18:36:46","date_gmt":"2019-10-04T18:36:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16592"},"modified":"2019-10-04T18:43:55","modified_gmt":"2019-10-04T18:43:55","slug":"predstavljena-arhivska-grada-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-u-sarajevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16592","title":{"rendered":"Predstavljena \u201dArhivska gra\u0111a za historiju srednjovjekovne Bosne\u201c u Sarajevu"},"content":{"rendered":"<p>U trotomnom djelu autora Esada Kurtovi\u0107a nalaze se ispisi iz knjiga kancelarije Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku u razdoblju od 1341. do 1526. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Sarajevo: Promovisano kapitalno djelo \u201dArhivska gra\u0111a za historiju srednjovjekovne Bosne\u201c<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Sarajevu je odr\u017eana promocija kapitalnog djela \u201cArhivska gra\u0111a za historiju srednjovjekovne Bosne\u201c (I-III) autora Esada Kurtovi\u0107a, u izdanju Instituta za historiju UNSA i Historijskog arhiva Sarajevo, a sastoji se od dokumenata zna\u010dajnih za politi\u010dku, privrednu i kulturnu historiju BiH, javlja Anadolu Agency (AA).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Projekt je plod saradnje Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Historijskog arhiva Sarajevo i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a rije\u010d je o ispisima iz knjiga kancelarije Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku u periodu od 1341. do 1526. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izdava\u010di su Institut za historiju UNSA i Historijski arhiv Sarajevo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sedad Be\u0161lija, v.d. direktora Instituta za historiju UNSA, kazao je kako je rije\u010d o promociji kapitalnog djela.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cMi kao Institut za historiju, zajedno s Historijskim arhivom u Sarajevu, vidjeli smo priliku da, u godini u kojoj obilje\u017eavamo 60 godina rada Instituta, pozitivno odgovorimo na poziv profesora da se \u0161tampa ovo vrijedno djelo\u201c, rekao je Be\u0161lija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Be\u0161lija smatra kako \u0107e ovo djelo imati vi\u0161estruku korist za istra\u017eiva\u010de, \u0161iru publiku, sve one koje ne poznaju u rukopisu dokumente na latinskom jeziku.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201dOvo je djelo u tri toma. Jedno obimno djelo, koje tretira ne samo srednjovjekovnu bosansku historiju nego zalazi i u podru\u010dje osmanske Bosne, sve do 1526. godine tako da \u0107e biti na usluzi istra\u017eiva\u010dima da rade raznolike teme iz srednjovjekovne i osmanske historije\u201d, rekao je Be\u0161lija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Podsjetio je kako je autor na djelu radio dugi niz godina, a tom prilikom je i proveo dosta vremena u dubrova\u010dkom, ali i drugim arhivima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cDa bi se bilo stru\u010dnjak u ovoj oblasti i moglo se objaviti jedno ovakvo djelo, zaista su potrebne godine dugog rada, borakva u arhivima, stru\u010dna osposobljenost\u2026\u201d, rekao je Be\u0161lija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, planirano je da promocija bude odr\u017eana i u Dubrovniku. Ne isklju\u010duje mogu\u0107nost da bude promocija \u0161irom BiH, ali i inostranstvu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kazao je kako je ovo djelo va\u017eno na \u0161irem podru\u010dju jer tretira historiju ne samo Dubrova\u010dke Republike i BiH nego i drugih dr\u017eava u jugoisto\u010dnoj Evropi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Promotor Relja Seferovi\u0107, nau\u010dni saradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, kazao je kako je u pripremi ovog djela sudjelovao kao jedan od recenzenata.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201dOvo je djelo izuzetno zna\u010dajno kao zbirka arhivskih izvora za srednjovjekovnu povijest Bosne i Hercegovine, i to konkretno za odnose tzv. malih ljudi iz BiH sa Dubrov\u010danima u razdoblju od pribli\u017eno dva stolje\u0107a \u2013 izme\u0111u 1341. i 1526. godine\u201c, rekao je Seferovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prema njegovim rije\u010dima, francuski histori\u010dar Fernand Braudel uo\u010di Drugog svjetskog rata, borave\u0107i u Dubrovniku, uo\u010dio je povezanost cijelog Mediterana kao jednog \u017eivog organizma, a Kurtovi\u0107 je krenuo njegovim stopama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Smatra kako se kroz ovo djelo, kao kroz jednu prizmu, mo\u017ee sagledati \u010dvrste me\u0111usobne odnose i povezanost s aspekta dru\u0161tvene i privredne aktivnosti izme\u0111u srednjovjekovne Bosne i Hercegovine i Dubrovnika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201dZato je ova golema zbirka s vi\u0161e od 4.700 ispisa iz dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku izuzetan doprinos na\u0161em razumijevanju povijesnog procesa op\u0107enito\u201c, rekao je Seferovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autor Esad Kurtovi\u0107, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kazao je kako njegov rad te\u010de du\u017ee od 25 godina i ispisivanje gra\u0111e je uobi\u010dajeni dio njegovog posla.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201cSama finalizacija ovog trotomnog izdanja koje je posve\u0107eno seriji Diversa Cancellariae, trajalo je zadnjih nekoliko godina. Serija Diversa Cancellariae obuhvata, mo\u017eemo re\u0107i, i najvi\u0161e informacija za historiju srednjovjekovne Bosne u dr\u017eavnom arhivu u Dubrovniku. To su dokumenti zna\u010dajni za politi\u010dku, privrednu, a mo\u017eemo re\u0107i i kulturnu historiju BiH. Oko 5.000 dokumenata, koje danas prezentiramo, najve\u0107a je zbrika izvora za historiju srednjovjekovne Bosne, a kad malo pogledamo, i najve\u0107a je zbirka izvora za historiju BiH\u201c, rekao je Kurtovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kurtovi\u0107 je pojasnio kako to nije bio cilj, nego je izabrana serija ponudila toliko informacija o srednjovjekovnoj Bosni.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dodao je kako osnovni problemi s kojima se susretao tokom rada, proizilaze iz \u010dinjenice da su se spisi nalazili izvan Bosne i Hercegovine i povezano je sa skupim putovanjima i istra\u017eivanjima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201dOstalo su \u0161kolske brige, paleografija, latinski srednjovjekovnog tipa, italijanski srednjovjekovnog tipa i sve to prirediti za \u0161iru \u010ditala\u010dku i najvi\u0161e stru\u010dnu publiku\u201c, rekao je Kurtovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvori:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.aa.com.tr\/ba\/kultura-i-umjetnost\/sarajevo-promovisano-kapitalno-djelo-arhivska-gra%C4%91a-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-\/1587588\">https:\/\/www.aa.com.tr\/ba\/kultura-i-umjetnost\/sarajevo-promovisano-kapitalno-djelo-arhivska-gra%C4%91a-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-\/1587588<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/iis.unsa.ba\/u-sarajevu-promovisano-kapitalno-djelo-arhivska-gradja-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-esada-kurtovica\/\">https:\/\/iis.unsa.ba\/u-sarajevu-promovisano-kapitalno-djelo-arhivska-gradja-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-esada-kurtovica\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16593,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Foto-Samir-Jordamovic-Anadolu-Agency.jpg?fit=801%2C486&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54646","url_meta":{"origin":16592,"position":0},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201ePRILOZI\u201c (br. 54, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu objavio je 54. broj \u010dasopisa \u201ePrilozi\u201c, koji je u cijelosti dostupan na stranici Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu. Op\u0161irnije: https:\/\/prilozi.iis.unsa.ba\/prilozi-br-54-2025\/ Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.ba\/casopisi\/bosna-i-hercegovina\/objavljen-je-br-54-casopisa-prilozi-instituta-za-historiju","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/prilozi-instituta-za-historiju-54.jpg?fit=450%2C665&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":16592,"position":1},"title":"Promocija knjige &#8220;Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54649,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54649","url_meta":{"origin":16592,"position":2},"title":"Objavljen je 24. broj \u010dasopisa &#8220;Historijska traganja&#8221; (2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za \u00a0historiju Univerziteta u Sarajevu objavio je 24. broj \u010dasopisa Historijska traganja. U ovom broju je objavljeno ukupno deset \u010dlanaka (od toga sedam u tematskom bloku Znanje pod nadzorom: ideologije, dru\u0161tvo i mo\u0107). Tu je i rubrika Gra\u0111a u kojoj su objavljena pisma \u0161to ih je Vejsil \u0106ur\u010di\u0107 pisao\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/historijska-traganja-24-2025.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54643,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54643","url_meta":{"origin":16592,"position":3},"title":"Objavljen 12. broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u010dasopisa Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu tematski je posve\u0107en 75. obljetnici osnivanja Odsjeka za historiju, najstarije visoko\u0161kolske institucije ove vrste u Bosni i Hercegovini. Za razliku od uobi\u010dajenih izdanja fokusiranih na u\u017ei kronolo\u0161ki okvir, ovaj broj okuplja radove alumnija Odsjeka s ciljem prikaza suvremenih istra\u017eiva\u010dkih dosega i institucionalnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/radovi-ff-2025.jpg?fit=550%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":26186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=26186","url_meta":{"origin":16592,"position":4},"title":"Kliofest 2021: Konferencija \u201cPROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. svibnja 2021.","format":false,"excerpt":"PROTIV historijskog revizionizma, ZA reviziju povijesnih spoznaja naslov je konferencije planirane ove godine u okviru festivala Kliofest (odr\u017eat \u0107e se 12. svibnja izme\u0111u 11 i 14 sati), u sklopu projekta Histoire pour la libert\u00e9, koji financira Europska komisija iz programa \u201eEuropa za gra\u0111ane\u201c. Njezina je temeljna ideja upravo poticanje rasprave\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/ZG-histoire.jpg?fit=1024%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":16592,"position":5},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16592"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16598,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16592\/revisions\/16598"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}