{"id":16592,"date":"2019-10-04T18:36:46","date_gmt":"2019-10-04T18:36:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16592"},"modified":"2019-10-04T18:43:55","modified_gmt":"2019-10-04T18:43:55","slug":"predstavljena-arhivska-grada-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-u-sarajevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16592","title":{"rendered":"Predstavljena \u201dArhivska gra\u0111a za historiju srednjovjekovne Bosne\u201c u Sarajevu"},"content":{"rendered":"

U trotomnom djelu autora Esada Kurtovi\u0107a nalaze se ispisi iz knjiga kancelarije Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku u razdoblju od 1341. do 1526. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Sarajevo: Promovisano kapitalno djelo \u201dArhivska gra\u0111a za historiju srednjovjekovne Bosne\u201c<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U Sarajevu je odr\u017eana promocija kapitalnog djela \u201cArhivska gra\u0111a za historiju srednjovjekovne Bosne\u201c (I-III) autora Esada Kurtovi\u0107a, u izdanju Instituta za historiju UNSA i Historijskog arhiva Sarajevo, a sastoji se od dokumenata zna\u010dajnih za politi\u010dku, privrednu i kulturnu historiju BiH, javlja Anadolu Agency (AA).<\/p>\n

 <\/p>\n

Projekt je plod saradnje Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Historijskog arhiva Sarajevo i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a rije\u010d je o ispisima iz knjiga kancelarije Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku u periodu od 1341. do 1526. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010di su Institut za historiju UNSA i Historijski arhiv Sarajevo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sedad Be\u0161lija, v.d. direktora Instituta za historiju UNSA, kazao je kako je rije\u010d o promociji kapitalnog djela.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cMi kao Institut za historiju, zajedno s Historijskim arhivom u Sarajevu, vidjeli smo priliku da, u godini u kojoj obilje\u017eavamo 60 godina rada Instituta, pozitivno odgovorimo na poziv profesora da se \u0161tampa ovo vrijedno djelo\u201c, rekao je Be\u0161lija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Be\u0161lija smatra kako \u0107e ovo djelo imati vi\u0161estruku korist za istra\u017eiva\u010de, \u0161iru publiku, sve one koje ne poznaju u rukopisu dokumente na latinskom jeziku.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201dOvo je djelo u tri toma. Jedno obimno djelo, koje tretira ne samo srednjovjekovnu bosansku historiju nego zalazi i u podru\u010dje osmanske Bosne, sve do 1526. godine tako da \u0107e biti na usluzi istra\u017eiva\u010dima da rade raznolike teme iz srednjovjekovne i osmanske historije\u201d, rekao je Be\u0161lija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Podsjetio je kako je autor na djelu radio dugi niz godina, a tom prilikom je i proveo dosta vremena u dubrova\u010dkom, ali i drugim arhivima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cDa bi se bilo stru\u010dnjak u ovoj oblasti i moglo se objaviti jedno ovakvo djelo, zaista su potrebne godine dugog rada, borakva u arhivima, stru\u010dna osposobljenost\u2026\u201d, rekao je Be\u0161lija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prema njegovim rije\u010dima, planirano je da promocija bude odr\u017eana i u Dubrovniku. Ne isklju\u010duje mogu\u0107nost da bude promocija \u0161irom BiH, ali i inostranstvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kazao je kako je ovo djelo va\u017eno na \u0161irem podru\u010dju jer tretira historiju ne samo Dubrova\u010dke Republike i BiH nego i drugih dr\u017eava u jugoisto\u010dnoj Evropi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Promotor Relja Seferovi\u0107, nau\u010dni saradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, kazao je kako je u pripremi ovog djela sudjelovao kao jedan od recenzenata.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201dOvo je djelo izuzetno zna\u010dajno kao zbirka arhivskih izvora za srednjovjekovnu povijest Bosne i Hercegovine, i to konkretno za odnose tzv. malih ljudi iz BiH sa Dubrov\u010danima u razdoblju od pribli\u017eno dva stolje\u0107a \u2013 izme\u0111u 1341. i 1526. godine\u201c, rekao je Seferovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prema njegovim rije\u010dima, francuski histori\u010dar Fernand Braudel uo\u010di Drugog svjetskog rata, borave\u0107i u Dubrovniku, uo\u010dio je povezanost cijelog Mediterana kao jednog \u017eivog organizma, a Kurtovi\u0107 je krenuo njegovim stopama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Smatra kako se kroz ovo djelo, kao kroz jednu prizmu, mo\u017ee sagledati \u010dvrste me\u0111usobne odnose i povezanost s aspekta dru\u0161tvene i privredne aktivnosti izme\u0111u srednjovjekovne Bosne i Hercegovine i Dubrovnika.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201dZato je ova golema zbirka s vi\u0161e od 4.700 ispisa iz dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku izuzetan doprinos na\u0161em razumijevanju povijesnog procesa op\u0107enito\u201c, rekao je Seferovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor Esad Kurtovi\u0107, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kazao je kako njegov rad te\u010de du\u017ee od 25 godina i ispisivanje gra\u0111e je uobi\u010dajeni dio njegovog posla.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cSama finalizacija ovog trotomnog izdanja koje je posve\u0107eno seriji Diversa Cancellariae, trajalo je zadnjih nekoliko godina. Serija Diversa Cancellariae obuhvata, mo\u017eemo re\u0107i, i najvi\u0161e informacija za historiju srednjovjekovne Bosne u dr\u017eavnom arhivu u Dubrovniku. To su dokumenti zna\u010dajni za politi\u010dku, privrednu, a mo\u017eemo re\u0107i i kulturnu historiju BiH. Oko 5.000 dokumenata, koje danas prezentiramo, najve\u0107a je zbrika izvora za historiju srednjovjekovne Bosne, a kad malo pogledamo, i najve\u0107a je zbirka izvora za historiju BiH\u201c, rekao je Kurtovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kurtovi\u0107 je pojasnio kako to nije bio cilj, nego je izabrana serija ponudila toliko informacija o srednjovjekovnoj Bosni.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dodao je kako osnovni problemi s kojima se susretao tokom rada, proizilaze iz \u010dinjenice da su se spisi nalazili izvan Bosne i Hercegovine i povezano je sa skupim putovanjima i istra\u017eivanjima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201dOstalo su \u0161kolske brige, paleografija, latinski srednjovjekovnog tipa, italijanski srednjovjekovnog tipa i sve to prirediti za \u0161iru \u010ditala\u010dku i najvi\u0161e stru\u010dnu publiku\u201c, rekao je Kurtovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

https:\/\/www.aa.com.tr\/ba\/kultura-i-umjetnost\/sarajevo-promovisano-kapitalno-djelo-arhivska-gra%C4%91a-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-\/1587588<\/a><\/p>\n

https:\/\/iis.unsa.ba\/u-sarajevu-promovisano-kapitalno-djelo-arhivska-gradja-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-esada-kurtovica\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16593,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Foto-Samir-Jordamovic-Anadolu-Agency.jpg?fit=801%2C486&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":16592,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":16592,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":16592,"position":2},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":16592,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":16592,"position":4},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":16592,"position":5},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16592"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16598,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16592\/revisions\/16598"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}