{"id":16592,"date":"2019-10-04T18:36:46","date_gmt":"2019-10-04T18:36:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16592"},"modified":"2019-10-04T18:43:55","modified_gmt":"2019-10-04T18:43:55","slug":"predstavljena-arhivska-grada-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-u-sarajevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16592","title":{"rendered":"Predstavljena \u201dArhivska gra\u0111a za historiju srednjovjekovne Bosne\u201c u Sarajevu"},"content":{"rendered":"

U trotomnom djelu autora Esada Kurtovi\u0107a nalaze se ispisi iz knjiga kancelarije Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku u razdoblju od 1341. do 1526. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Sarajevo: Promovisano kapitalno djelo \u201dArhivska gra\u0111a za historiju srednjovjekovne Bosne\u201c<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U Sarajevu je odr\u017eana promocija kapitalnog djela \u201cArhivska gra\u0111a za historiju srednjovjekovne Bosne\u201c (I-III) autora Esada Kurtovi\u0107a, u izdanju Instituta za historiju UNSA i Historijskog arhiva Sarajevo, a sastoji se od dokumenata zna\u010dajnih za politi\u010dku, privrednu i kulturnu historiju BiH, javlja Anadolu Agency (AA).<\/p>\n

 <\/p>\n

Projekt je plod saradnje Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Historijskog arhiva Sarajevo i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a rije\u010d je o ispisima iz knjiga kancelarije Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku u periodu od 1341. do 1526. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010di su Institut za historiju UNSA i Historijski arhiv Sarajevo.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sedad Be\u0161lija, v.d. direktora Instituta za historiju UNSA, kazao je kako je rije\u010d o promociji kapitalnog djela.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cMi kao Institut za historiju, zajedno s Historijskim arhivom u Sarajevu, vidjeli smo priliku da, u godini u kojoj obilje\u017eavamo 60 godina rada Instituta, pozitivno odgovorimo na poziv profesora da se \u0161tampa ovo vrijedno djelo\u201c, rekao je Be\u0161lija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Be\u0161lija smatra kako \u0107e ovo djelo imati vi\u0161estruku korist za istra\u017eiva\u010de, \u0161iru publiku, sve one koje ne poznaju u rukopisu dokumente na latinskom jeziku.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201dOvo je djelo u tri toma. Jedno obimno djelo, koje tretira ne samo srednjovjekovnu bosansku historiju nego zalazi i u podru\u010dje osmanske Bosne, sve do 1526. godine tako da \u0107e biti na usluzi istra\u017eiva\u010dima da rade raznolike teme iz srednjovjekovne i osmanske historije\u201d, rekao je Be\u0161lija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Podsjetio je kako je autor na djelu radio dugi niz godina, a tom prilikom je i proveo dosta vremena u dubrova\u010dkom, ali i drugim arhivima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cDa bi se bilo stru\u010dnjak u ovoj oblasti i moglo se objaviti jedno ovakvo djelo, zaista su potrebne godine dugog rada, borakva u arhivima, stru\u010dna osposobljenost\u2026\u201d, rekao je Be\u0161lija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prema njegovim rije\u010dima, planirano je da promocija bude odr\u017eana i u Dubrovniku. Ne isklju\u010duje mogu\u0107nost da bude promocija \u0161irom BiH, ali i inostranstvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kazao je kako je ovo djelo va\u017eno na \u0161irem podru\u010dju jer tretira historiju ne samo Dubrova\u010dke Republike i BiH nego i drugih dr\u017eava u jugoisto\u010dnoj Evropi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Promotor Relja Seferovi\u0107, nau\u010dni saradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, kazao je kako je u pripremi ovog djela sudjelovao kao jedan od recenzenata.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201dOvo je djelo izuzetno zna\u010dajno kao zbirka arhivskih izvora za srednjovjekovnu povijest Bosne i Hercegovine, i to konkretno za odnose tzv. malih ljudi iz BiH sa Dubrov\u010danima u razdoblju od pribli\u017eno dva stolje\u0107a \u2013 izme\u0111u 1341. i 1526. godine\u201c, rekao je Seferovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prema njegovim rije\u010dima, francuski histori\u010dar Fernand Braudel uo\u010di Drugog svjetskog rata, borave\u0107i u Dubrovniku, uo\u010dio je povezanost cijelog Mediterana kao jednog \u017eivog organizma, a Kurtovi\u0107 je krenuo njegovim stopama.<\/p>\n

 <\/p>\n

Smatra kako se kroz ovo djelo, kao kroz jednu prizmu, mo\u017ee sagledati \u010dvrste me\u0111usobne odnose i povezanost s aspekta dru\u0161tvene i privredne aktivnosti izme\u0111u srednjovjekovne Bosne i Hercegovine i Dubrovnika.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201dZato je ova golema zbirka s vi\u0161e od 4.700 ispisa iz dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku izuzetan doprinos na\u0161em razumijevanju povijesnog procesa op\u0107enito\u201c, rekao je Seferovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor Esad Kurtovi\u0107, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kazao je kako njegov rad te\u010de du\u017ee od 25 godina i ispisivanje gra\u0111e je uobi\u010dajeni dio njegovog posla.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cSama finalizacija ovog trotomnog izdanja koje je posve\u0107eno seriji Diversa Cancellariae, trajalo je zadnjih nekoliko godina. Serija Diversa Cancellariae obuhvata, mo\u017eemo re\u0107i, i najvi\u0161e informacija za historiju srednjovjekovne Bosne u dr\u017eavnom arhivu u Dubrovniku. To su dokumenti zna\u010dajni za politi\u010dku, privrednu, a mo\u017eemo re\u0107i i kulturnu historiju BiH. Oko 5.000 dokumenata, koje danas prezentiramo, najve\u0107a je zbrika izvora za historiju srednjovjekovne Bosne, a kad malo pogledamo, i najve\u0107a je zbirka izvora za historiju BiH\u201c, rekao je Kurtovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kurtovi\u0107 je pojasnio kako to nije bio cilj, nego je izabrana serija ponudila toliko informacija o srednjovjekovnoj Bosni.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dodao je kako osnovni problemi s kojima se susretao tokom rada, proizilaze iz \u010dinjenice da su se spisi nalazili izvan Bosne i Hercegovine i povezano je sa skupim putovanjima i istra\u017eivanjima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201dOstalo su \u0161kolske brige, paleografija, latinski srednjovjekovnog tipa, italijanski srednjovjekovnog tipa i sve to prirediti za \u0161iru \u010ditala\u010dku i najvi\u0161e stru\u010dnu publiku\u201c, rekao je Kurtovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvori:<\/p>\n

https:\/\/www.aa.com.tr\/ba\/kultura-i-umjetnost\/sarajevo-promovisano-kapitalno-djelo-arhivska-gra%C4%91a-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-\/1587588<\/a><\/p>\n

https:\/\/iis.unsa.ba\/u-sarajevu-promovisano-kapitalno-djelo-arhivska-gradja-za-historiju-srednjovjekovne-bosne-esada-kurtovica\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16593,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Foto-Samir-Jordamovic-Anadolu-Agency.jpg?fit=801%2C486&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53930,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53930","url_meta":{"origin":16592,"position":0},"title":"Promocija knjige “Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu organizira promociju knjige Artists at War: Narratives, Visual Arts and the Siege of Sarajevo (Palgrave Macmillan, 2025) \u010dija je autorica Ewa Anna Kumelowski. Knjiga objedinjuje doktorsko istra\u017eivanje posve\u0107eno vizuelnim umjetnostima u periodu opsade Sarajeva (1992-1995). O knjizi \u0107e govoriti Xavier Bougarel, Ewa Anna Kumelowski,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Artists.jpg?fit=864%2C507&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":16592,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":16592,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika” u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":16592,"position":3},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a “Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.” u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":16592,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54340,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54340","url_meta":{"origin":16592,"position":5},"title":"Dr\u017eavni arhiv u Slavonskom Brodu: In Memoriam \u2013 mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon duge i te\u0161ke bolesti, u 73. godini \u017eivota, napustio nas je mr. sc. Ivan Medved (1954.-2026.), arhivist, povjesni\u010dar i zaslu\u017enik u kulturi. Tijekom svoga dugogodi\u0161njeg obna\u0161anja du\u017enosti ravnatelja Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu ostavio je neizbrisiv trag na podru\u010dju hrvatske arhivistike. Dao je tako\u0111er veliki obol u organizaciji brojnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ivan-Medved.jpg?fit=1024%2C516&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16592"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16598,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16592\/revisions\/16598"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16593"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}