{"id":16565,"date":"2019-10-02T14:29:50","date_gmt":"2019-10-02T14:29:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16565"},"modified":"2019-10-02T14:29:50","modified_gmt":"2019-10-02T14:29:50","slug":"retropolis-presjecista-socijalnog-planiranja-i-socijalne-medicine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16565","title":{"rendered":"Retropolis: Presjeci\u0161ta socijalnog planiranja i socijalne medicine"},"content":{"rendered":"

Obilazak \u0160kole narodnog zdravlja ‘Andrija \u0160tampar’ u Zagrebu (Ulica J.D. Rockefellera 4) uz predavanja prof.dr.sc. Ankice Sente Mari\u0107 i dr.sc. Tamare Bja\u017ei\u0107 Klarin i projekcije filmova iz arhiva \u0160kole odr\u017eat \u0107e se 5. listopada 2019. od 10.45 do 13 sati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prije 100 godina, 1919. godine, dr. Andrija \u0160tampar prihvatio je radno mjesto na\u010delnika Higijenskog odjeljenja Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine SHS. Njegovom zaslugom ta dr\u017eava je u samo pet godina osnovala 250 socijalnih medicinskih ustanova. \u0160tamparova sanitarna politika u Zagrebu je u tih pet godina omogu\u0107ila djelovanje Epidemiolo\u0161kog zavoda, Zavoda za socijalnu medicinu i higijensku propagandu, \u0160kole za sestre pomo\u0107nice, Dispanzera za TBC, Dr\u017eavne ambulante za lije\u010denje veneri\u010dnih bolesti, \u0160kolske poliklinike, Dr\u017eavnog dispanzera za njegu dojen\u010dadi, pro\u0161iren je Pasteurov zavod i osnovane zdravstvene stanice u \u0160estinama, Ka\u0161ini i Pu\u0161\u0107oj Bistri sa sestrom higijeni\u010darkom. Uz to, gradska op\u0107ina otvorila je Gradski ambulatorij za malu djecu, za \u0161kolsku djecu, za veneri\u010dne bolesti kao i modernu gradsku rasku\u017enicu. Na kraju tog petogodi\u0161njeg razdoblja \u0160tampar je ispisao i 10 postulata socijalne medicine, od kojih izdvajamo: 1) Va\u017enije je obavje\u0161tavanje naroda od zakona; 2) Ljekar ne smije biti ekonomski zavisan od bolesnika, jer ga ekonomska zavisnost spre\u010dava u njegovim glavnim zadacima; 3) U pitanju narodnog zdravlja ne mo\u017ee se \u010diniti razlika izme\u0111u ekonomski jakih i slabih; 4) Glavno mjesto ljekarskog djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdje ljudi \u017eive, a ne laboratorije i ordinacije. Zagreba\u010dka \u0160kola narodnog zdravlja osnovana je 4. rujna 1926. godine, a 1927. godine useljava se u zgradu koju koristi i danas.<\/p>\n

 <\/p>\n

Obilazak zgrade \u0160kole narodnog zdravlja koja nosi \u0160tamparovo ime, kao i historiografska predavanja o presjeci\u0161tima na\u010dela socijalne medicine i novog prostornog planiranja koje nastaje u Zagrebu u to vrijeme, uz projekcije filmova iz arhiva \u0160kole, organizira se u svrhu poticanja propitivanja naslje\u0111a Andrije \u0160tampara u zdravstvenim politikama u RH danas i njihovoj sprezi s trendom manipuliranja prostorom kao resursom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Obilazak \u0160kole narodnog zdravlja dio je projekta RETROPOLIS Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istra\u017eivanja (UIII), a organizira se u suradnji sa \u0160kolom narodnog zdravlja “Andrija \u0160tampar” Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Podr\u0161ka: Grad Zagreb \u2013 Ured za kulturu<\/p>\n

 <\/p>\n

Rad UIII-a institucionalno podr\u017eava Zaklada Kultura nova.<\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161e na: http:\/\/uiii.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16566,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16565","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/retropolis2.jpg?fit=405%2C567&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":16565,"position":0},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":16565,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":16565,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":16565,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":16565,"position":4},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":16565,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16565","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16565"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16565\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16567,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16565\/revisions\/16567"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16565"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16565"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16565"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}