{"id":16550,"date":"2019-10-01T16:28:05","date_gmt":"2019-10-01T16:28:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16550"},"modified":"2019-10-01T16:29:54","modified_gmt":"2019-10-01T16:29:54","slug":"eduard-hercigonja-tropismena-i-trojezicna-kultura-hrvatskoga-srednjovjekovlja-1994-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16550","title":{"rendered":"Eduard Hercigonja, “Tropismena i trojezi\u010dna kultura hrvatskoga srednjovjekovlja” (1994-2019)"},"content":{"rendered":"

\u201cSvojevrstan prezir prema \u201enadvladanim\u201c konceptima nacionalne kulture, kojemu smo u razli\u010ditim ina\u010dicama sve \u010de\u0161\u0107e svjedoci i \u017ertve, sudara se s druge strane s iznova ustalim poku\u0161ajima inzistiranja prema pravocrtnom, monofonom i jednodimenzionalnom tuma\u010denju nacionalne knji\u017eevnosti i kulturnog identiteta, inzistiranju na isklju\u010divosti, utemeljenu na prevladanoj ideji nacionalne uzvi\u0161enosti, \u201ekrvlju i tlom\u201c odre\u0111ene i razgrani\u010dene. Nekriti\u010dki bijeg od razumijevanja i prihva\u0107anja (ju\u017eno)slavenskog okru\u017eja, od \u0107irilometodskoga narativa, zazor od primjerenog razumijevanja odnosa srednjoju\u017enoslavenskih standardnih jezika \u2013 time i hrvatskoga \u2013 prema \u0161tokavskoj govornoj osnovici, upravo strah od neprijepornosti da se, na primjer, velik dio ju\u017enoslavenskoga \u0107irili\u010dkoga korpusa ne mo\u017ee razrezati po nacionalnom klju\u010du, ali da to nipo\u0161to ne umanjuje njegovu va\u017enost u hrvatskome knji\u017eevnom korpusu, sve su to orijentacijske to\u010dke onih koji u Hercigonjinoj knjizi vide ugrozu.\u201d (Mateo \u017dagar)<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Vijenac<\/em>, 667 – 26. rujna 2019.<\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/667\/r\/jezikoslovlje\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Uz 90. ro\u0111endan akademika Eduarda Hercigonje, 20. kolovoza<\/p>\n

Profesore, sretna Vam devedeseta!<\/strong><\/p>\n

Pi\u0161e STJEPAN DAMJANOVI\u0106<\/p>\n

Prihvatimo li podjelu koja znanstvenike dijeli na one koji idu utrtim stazama i grade na ure\u0111enim gradili\u0161tima i na one koji probijaju nove putove, Hercigonja nedvojbeno pripada drugima<\/p>\n

Jedan od najistaknutijih hrvatskih filologa na\u0161ega vremena akademik Eduard Hercigonja 20. kolovoza ove godine napunio je 90 godina. Siguran sam da bi svatko upu\u0107en u hrvatsku filologiju na\u0161ega vremena me\u0111u osobe koje su ostvarile vrijedno i poticajno filolo\u0161ko djelo ubrojio i akademika Eduarda Hercigonju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/667\/profesore-sretna-vam-devedeseta-29463\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

O 90. ro\u0111endanu akademika Eduarda Hercigonje<\/p>\n

Arhitekt nacionalne filologije<\/strong><\/p>\n

Pi\u0161e MATEO \u017dAGAR<\/p>\n

Osmisliv\u0161i hrvatsku srednjovjekovnu knji\u017eevnost (u osnovi kroz prizmu op\u0107enite \u201epismenosti\u201c) zacrtao je i arhitekturu cijele nacionalne filologije, te sasvim sigurno i kompletno poimanje hrvatske kulture<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

Koncept nacionalne filologije, u koji dokraja vjeruje i koji cijelim svojim opusom potkrepljuje, propituju\u0107i modalitete knji\u017eevnosti oblikovane na \u201erubovima dviju Europa\u201c, uz mogu\u0107nost konceptualiziranja na temelju iznimne raznolikosti (geografske, jezi\u010dne, politi\u010dke, etni\u010dke…), uskladio je Hercigonja u potpunosti s filolo\u0161kim modernitetom 20. stolje\u0107a. Upravo u svojoj Tropismenoj i trojezi\u010dnoj kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja <\/em><\/strong>(1994, 2006), kojoj ove godine pratimo 25. godi\u0161njicu prvotiska, jasno je afirmirao vrijednost raznolikosti umjesto uniformnosti, bogatstva regionalnosti umjesto centralizma, \u0161irine demokrati\u010dnosti pisarske i \u010ditala\u010dke kulture uz visoke dosege elitizma, funkcionalne vi\u0161ejezi\u010dnosti i vi\u0161epismovnosti, mnogolike orijentacije prema uzorima iz razli\u010ditih europskih kulturnih zona, dinamike prostora namjesto isklju\u010divosti uzvi\u0161ene nacionalne koncepcije 19. stolje\u0107a, inkluzivnosti ili preklapanja umjesto isklju\u010divosti, kulturolo\u0161ke \u0161irine naspram povremene filolo\u0161ke autisti\u010dnosti, filolo\u0161koga intenziteta i odgovornosti umjesto kulturolo\u0161ke povr\u0161nosti i pau\u0161alnosti. Tako osmisliv\u0161i hrvatsku srednjovjekovnu knji\u017eevnost (u osnovi kroz prizmu op\u0107enite \u201epismenosti\u201c) zacrtao je i arhitekturu cijele nacionalne filologije, te sasvim sigurno i kompletno poimanje hrvatske kulture.<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

Svojevrstan prezir prema \u201enadvladanim\u201c konceptima nacionalne kulture, kojemu smo u razli\u010ditim ina\u010dicama sve \u010de\u0161\u0107e svjedoci i \u017ertve, sudara se s druge strane s iznova ustalim poku\u0161ajima inzistiranja prema pravocrtnom, monofonom i jednodimenzionalnom tuma\u010denju nacionalne knji\u017eevnosti i kulturnog identiteta, inzistiranju na isklju\u010divosti, utemeljenu na prevladanoj ideji nacionalne uzvi\u0161enosti, \u201ekrvlju i tlom\u201c odre\u0111ene i razgrani\u010dene. Nekriti\u010dki bijeg od razumijevanja i prihva\u0107anja (ju\u017eno)slavenskog okru\u017eja, od \u0107irilometodskoga narativa, zazor od primjerenog razumijevanja odnosa srednjoju\u017enoslavenskih standardnih jezika \u2013 time i hrvatskoga \u2013 prema \u0161tokavskoj govornoj osnovici, upravo strah od neprijepornosti da se, na primjer, velik dio ju\u017enoslavenskoga \u0107irili\u010dkoga korpusa ne mo\u017ee razrezati po nacionalnom klju\u010du, ali da to nipo\u0161to ne umanjuje njegovu va\u017enost u hrvatskome knji\u017eevnom korpusu, sve su to orijentacijske to\u010dke onih koji u Hercigonjinoj knjizi vide ugrozu.<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/667\/arhitekt-nacionalne-filologije-29464\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Eduard Hercigonja<\/p>\n

Tropismena i trojezi\u010dna kultura hrvatskoga srednjovjekovlja<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

KAZALO<\/p>\n

 <\/p>\n

PREDGOVOR<\/p>\n

OD 9-12. STOLJE\u0106A<\/p>\n

Po\u010deci pismenosti<\/p>\n

Latinska epigrafika<\/p>\n

Prvi spomenici slavenske pismenosti. Najstarija glagoljska epigrafika<\/p>\n

Latinska diplomati\u010dka gra\u0111a<\/p>\n

Latinska liturgijska knjiga, Biblija, teologija, enciklopedistika<\/p>\n

Glagolji\u010dki liturgijski tekstovi<\/p>\n

 <\/p>\n

OD 12. DO KRAJA 14. STOLJE\u0106A<\/p>\n

Glagoljica. Op\u0107e zna\u010dajke razvoja glagolja\u0161ke knjige u ovom razdoblju<\/p>\n

Biblijsko-liturgijski glagolji\u010dki tekstovi<\/p>\n

Glagolji\u010dka neliturgijska proza. Stihovi<\/p>\n

‘Acta croatica’ I.<\/p>\n

Glagolji\u010dki natpisi, grafiti i zapisi<\/p>\n

Glagoljica u Europi 14. stolje\u0107a<\/p>\n

Hrvatska \u0107irilica<\/p>\n

Latini\u010dki hrvatski tekstovi<\/p>\n

Latinska pismenost. Notarijat. Pravni tekstovi<\/p>\n

Dubrova\u010dka ‘slavenska kancelarija’. Pisari. Knji\u017eevno obrazovanje<\/p>\n

Statuti. Prvi sa\u010duvani zapisnik hrvatskoga sabora. Kartulari. Matrikule<\/p>\n

Historija<\/p>\n

Fabulama proza<\/p>\n

Prirodnoznanstveni spisi. Medicinski traktati<\/p>\n

Teologija<\/p>\n

Liturgijski rukopisi<\/p>\n

Legenda aurea<\/p>\n

Natpisi<\/p>\n

Pismenost i knji\u017eevnost<\/p>\n

 <\/p>\n

OD PO\u010cETKA 15. STOLJE\u0106A DO BROZI\u0106EVA BREVIJARA (1561)<\/p>\n

Latinska tradicija<\/p>\n

Glagolji\u010dka liturgijska knjiga<\/p>\n

Izvorni, glagolji\u010dki i latini\u010dki, pjesni\u010dki i dramski tekstovi<\/p>\n

Glagolja\u0161ki zbornici<\/p>\n

Hrvatski latini\u010dki prozni spisi i pjesni\u010dke zbirke<\/p>\n

‘Acta croatica’ II.<\/p>\n

Bilje\u0161ke, zapisi, grafiti<\/p>\n

Napuci za lije\u010denje, magijski zapisi, zaklinjanja, amuleti<\/p>\n

Pisma<\/p>\n

Hrvatski natpisi<\/p>\n

Mije\u0161anje pisama i jezika u istom tekstu<\/p>\n

Tisak<\/p>\n

 <\/p>\n

KAZALO IMENA<\/p>\n

TABLE<\/p>\n

BILJE\u0160KA O PISCU<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/tropismena-i-trojezicna-kultura-hrvatskoga-srednjovjekovlja-87\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Eduard Hercigonja<\/strong><\/p>\n

Filolog, kroatist i povjesni\u010dar knji\u017eevnosti. Sveu\u010dili\u0161ni profesor u miru i redoviti \u010dlan HAZU. Ro\u0111en 1929. u Zagrebu. Autor nekolicine temeljnih djela o hrvatskoj srednjevjekovnoj knji\u017eevnosti i kulturi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16554,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16550","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/tropismena-i-trojezicna-kultura.jpg?fit=533%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":51471,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51471","url_meta":{"origin":16550,"position":0},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (1)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. velja\u010de 2026.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemi\u010dke reakcije na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa. \u017deljko Su\u0161ek \u201eBo\u017ee, samo da ne bude Nadila\u017eenje nacionalne paradigme: nova knjiga podnaslova: od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, urednici Branimir Jankovi\u0107 i Nikola Toma\u0161egovi\u0107, nastavnici na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":16550,"position":1},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova – projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":16550,"position":2},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":45459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=45459","url_meta":{"origin":16550,"position":3},"title":"Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. o\u017eujka 2025.","format":false,"excerpt":"Zbornik radova koji su uredili Branimir Jankovi\u0107 i Nikola Toma\u0161egovi\u0107 predstavlja nove pristupe u studijima nacija i nacionalizma koji preispituju prevladavaju\u0107a mi\u0161ljenja o etni\u010dkim i nacionalnim identifikacijama. Nasuprot tome, radovi zagovaraju koncepte poput nacionalne ravnodu\u0161nosti i ukazuju na svepro\u017eimni odnos emocija i nacionalizma, kao i sveprisutni svakodnevni nacionalizam. Zbornik donosi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54456,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54456","url_meta":{"origin":16550,"position":4},"title":"Promocija knjige “Dotr\u0161\u010dina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija knjige Dotr\u0161\u010dina odr\u017eat \u0107e se utorak, 7. 7. 2026. u 19 sati u dvorani KIC-a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najva\u017eniji je zagreba\u010dki memorijalni prostor, mjesto najve\u0107eg masovnog zlo\u010dina u povijesti glavnoga grada, najva\u017enija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od namasovnijih strati\u0161ta II. svjetskog rata u Hrvatskoj.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":16550,"position":5},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16550"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16552,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16550\/revisions\/16552"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16554"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}