{"id":16550,"date":"2019-10-01T16:28:05","date_gmt":"2019-10-01T16:28:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16550"},"modified":"2019-10-01T16:29:54","modified_gmt":"2019-10-01T16:29:54","slug":"eduard-hercigonja-tropismena-i-trojezicna-kultura-hrvatskoga-srednjovjekovlja-1994-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16550","title":{"rendered":"Eduard Hercigonja, “Tropismena i trojezi\u010dna kultura hrvatskoga srednjovjekovlja” (1994-2019)"},"content":{"rendered":"

\u201cSvojevrstan prezir prema \u201enadvladanim\u201c konceptima nacionalne kulture, kojemu smo u razli\u010ditim ina\u010dicama sve \u010de\u0161\u0107e svjedoci i \u017ertve, sudara se s druge strane s iznova ustalim poku\u0161ajima inzistiranja prema pravocrtnom, monofonom i jednodimenzionalnom tuma\u010denju nacionalne knji\u017eevnosti i kulturnog identiteta, inzistiranju na isklju\u010divosti, utemeljenu na prevladanoj ideji nacionalne uzvi\u0161enosti, \u201ekrvlju i tlom\u201c odre\u0111ene i razgrani\u010dene. Nekriti\u010dki bijeg od razumijevanja i prihva\u0107anja (ju\u017eno)slavenskog okru\u017eja, od \u0107irilometodskoga narativa, zazor od primjerenog razumijevanja odnosa srednjoju\u017enoslavenskih standardnih jezika \u2013 time i hrvatskoga \u2013 prema \u0161tokavskoj govornoj osnovici, upravo strah od neprijepornosti da se, na primjer, velik dio ju\u017enoslavenskoga \u0107irili\u010dkoga korpusa ne mo\u017ee razrezati po nacionalnom klju\u010du, ali da to nipo\u0161to ne umanjuje njegovu va\u017enost u hrvatskome knji\u017eevnom korpusu, sve su to orijentacijske to\u010dke onih koji u Hercigonjinoj knjizi vide ugrozu.\u201d (Mateo \u017dagar)<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Vijenac<\/em>, 667 – 26. rujna 2019.<\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/667\/r\/jezikoslovlje\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Uz 90. ro\u0111endan akademika Eduarda Hercigonje, 20. kolovoza<\/p>\n

Profesore, sretna Vam devedeseta!<\/strong><\/p>\n

Pi\u0161e STJEPAN DAMJANOVI\u0106<\/p>\n

Prihvatimo li podjelu koja znanstvenike dijeli na one koji idu utrtim stazama i grade na ure\u0111enim gradili\u0161tima i na one koji probijaju nove putove, Hercigonja nedvojbeno pripada drugima<\/p>\n

Jedan od najistaknutijih hrvatskih filologa na\u0161ega vremena akademik Eduard Hercigonja 20. kolovoza ove godine napunio je 90 godina. Siguran sam da bi svatko upu\u0107en u hrvatsku filologiju na\u0161ega vremena me\u0111u osobe koje su ostvarile vrijedno i poticajno filolo\u0161ko djelo ubrojio i akademika Eduarda Hercigonju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/667\/profesore-sretna-vam-devedeseta-29463\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

O 90. ro\u0111endanu akademika Eduarda Hercigonje<\/p>\n

Arhitekt nacionalne filologije<\/strong><\/p>\n

Pi\u0161e MATEO \u017dAGAR<\/p>\n

Osmisliv\u0161i hrvatsku srednjovjekovnu knji\u017eevnost (u osnovi kroz prizmu op\u0107enite \u201epismenosti\u201c) zacrtao je i arhitekturu cijele nacionalne filologije, te sasvim sigurno i kompletno poimanje hrvatske kulture<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

Koncept nacionalne filologije, u koji dokraja vjeruje i koji cijelim svojim opusom potkrepljuje, propituju\u0107i modalitete knji\u017eevnosti oblikovane na \u201erubovima dviju Europa\u201c, uz mogu\u0107nost konceptualiziranja na temelju iznimne raznolikosti (geografske, jezi\u010dne, politi\u010dke, etni\u010dke…), uskladio je Hercigonja u potpunosti s filolo\u0161kim modernitetom 20. stolje\u0107a. Upravo u svojoj Tropismenoj i trojezi\u010dnoj kulturi hrvatskoga srednjovjekovlja <\/em><\/strong>(1994, 2006), kojoj ove godine pratimo 25. godi\u0161njicu prvotiska, jasno je afirmirao vrijednost raznolikosti umjesto uniformnosti, bogatstva regionalnosti umjesto centralizma, \u0161irine demokrati\u010dnosti pisarske i \u010ditala\u010dke kulture uz visoke dosege elitizma, funkcionalne vi\u0161ejezi\u010dnosti i vi\u0161epismovnosti, mnogolike orijentacije prema uzorima iz razli\u010ditih europskih kulturnih zona, dinamike prostora namjesto isklju\u010divosti uzvi\u0161ene nacionalne koncepcije 19. stolje\u0107a, inkluzivnosti ili preklapanja umjesto isklju\u010divosti, kulturolo\u0161ke \u0161irine naspram povremene filolo\u0161ke autisti\u010dnosti, filolo\u0161koga intenziteta i odgovornosti umjesto kulturolo\u0161ke povr\u0161nosti i pau\u0161alnosti. Tako osmisliv\u0161i hrvatsku srednjovjekovnu knji\u017eevnost (u osnovi kroz prizmu op\u0107enite \u201epismenosti\u201c) zacrtao je i arhitekturu cijele nacionalne filologije, te sasvim sigurno i kompletno poimanje hrvatske kulture.<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

Svojevrstan prezir prema \u201enadvladanim\u201c konceptima nacionalne kulture, kojemu smo u razli\u010ditim ina\u010dicama sve \u010de\u0161\u0107e svjedoci i \u017ertve, sudara se s druge strane s iznova ustalim poku\u0161ajima inzistiranja prema pravocrtnom, monofonom i jednodimenzionalnom tuma\u010denju nacionalne knji\u017eevnosti i kulturnog identiteta, inzistiranju na isklju\u010divosti, utemeljenu na prevladanoj ideji nacionalne uzvi\u0161enosti, \u201ekrvlju i tlom\u201c odre\u0111ene i razgrani\u010dene. Nekriti\u010dki bijeg od razumijevanja i prihva\u0107anja (ju\u017eno)slavenskog okru\u017eja, od \u0107irilometodskoga narativa, zazor od primjerenog razumijevanja odnosa srednjoju\u017enoslavenskih standardnih jezika \u2013 time i hrvatskoga \u2013 prema \u0161tokavskoj govornoj osnovici, upravo strah od neprijepornosti da se, na primjer, velik dio ju\u017enoslavenskoga \u0107irili\u010dkoga korpusa ne mo\u017ee razrezati po nacionalnom klju\u010du, ali da to nipo\u0161to ne umanjuje njegovu va\u017enost u hrvatskome knji\u017eevnom korpusu, sve su to orijentacijske to\u010dke onih koji u Hercigonjinoj knjizi vide ugrozu.<\/p>\n

 <\/p>\n

(\u2026)<\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/vijenac\/667\/arhitekt-nacionalne-filologije-29464\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Eduard Hercigonja<\/p>\n

Tropismena i trojezi\u010dna kultura hrvatskoga srednjovjekovlja<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

KAZALO<\/p>\n

 <\/p>\n

PREDGOVOR<\/p>\n

OD 9-12. STOLJE\u0106A<\/p>\n

Po\u010deci pismenosti<\/p>\n

Latinska epigrafika<\/p>\n

Prvi spomenici slavenske pismenosti. Najstarija glagoljska epigrafika<\/p>\n

Latinska diplomati\u010dka gra\u0111a<\/p>\n

Latinska liturgijska knjiga, Biblija, teologija, enciklopedistika<\/p>\n

Glagolji\u010dki liturgijski tekstovi<\/p>\n

 <\/p>\n

OD 12. DO KRAJA 14. STOLJE\u0106A<\/p>\n

Glagoljica. Op\u0107e zna\u010dajke razvoja glagolja\u0161ke knjige u ovom razdoblju<\/p>\n

Biblijsko-liturgijski glagolji\u010dki tekstovi<\/p>\n

Glagolji\u010dka neliturgijska proza. Stihovi<\/p>\n

‘Acta croatica’ I.<\/p>\n

Glagolji\u010dki natpisi, grafiti i zapisi<\/p>\n

Glagoljica u Europi 14. stolje\u0107a<\/p>\n

Hrvatska \u0107irilica<\/p>\n

Latini\u010dki hrvatski tekstovi<\/p>\n

Latinska pismenost. Notarijat. Pravni tekstovi<\/p>\n

Dubrova\u010dka ‘slavenska kancelarija’. Pisari. Knji\u017eevno obrazovanje<\/p>\n

Statuti. Prvi sa\u010duvani zapisnik hrvatskoga sabora. Kartulari. Matrikule<\/p>\n

Historija<\/p>\n

Fabulama proza<\/p>\n

Prirodnoznanstveni spisi. Medicinski traktati<\/p>\n

Teologija<\/p>\n

Liturgijski rukopisi<\/p>\n

Legenda aurea<\/p>\n

Natpisi<\/p>\n

Pismenost i knji\u017eevnost<\/p>\n

 <\/p>\n

OD PO\u010cETKA 15. STOLJE\u0106A DO BROZI\u0106EVA BREVIJARA (1561)<\/p>\n

Latinska tradicija<\/p>\n

Glagolji\u010dka liturgijska knjiga<\/p>\n

Izvorni, glagolji\u010dki i latini\u010dki, pjesni\u010dki i dramski tekstovi<\/p>\n

Glagolja\u0161ki zbornici<\/p>\n

Hrvatski latini\u010dki prozni spisi i pjesni\u010dke zbirke<\/p>\n

‘Acta croatica’ II.<\/p>\n

Bilje\u0161ke, zapisi, grafiti<\/p>\n

Napuci za lije\u010denje, magijski zapisi, zaklinjanja, amuleti<\/p>\n

Pisma<\/p>\n

Hrvatski natpisi<\/p>\n

Mije\u0161anje pisama i jezika u istom tekstu<\/p>\n

Tisak<\/p>\n

 <\/p>\n

KAZALO IMENA<\/p>\n

TABLE<\/p>\n

BILJE\u0160KA O PISCU<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.matica.hr\/knjige\/tropismena-i-trojezicna-kultura-hrvatskoga-srednjovjekovlja-87\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Eduard Hercigonja<\/strong><\/p>\n

Filolog, kroatist i povjesni\u010dar knji\u017eevnosti. Sveu\u010dili\u0161ni profesor u miru i redoviti \u010dlan HAZU. Ro\u0111en 1929. u Zagrebu. Autor nekolicine temeljnih djela o hrvatskoj srednjevjekovnoj knji\u017eevnosti i kulturi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16554,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16550","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/tropismena-i-trojezicna-kultura.jpg?fit=533%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":16550,"position":0},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova – projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":16550,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":16550,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":16550,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53339,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53339","url_meta":{"origin":16550,"position":4},"title":"Me\u0111unarodna konferencija “7th International Conference of the Mediterranean Maritime History Network” u Zadru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 25. do 29. svibnja 2026. na Odjelu za povijest Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru odr\u017eava se 7. me\u0111unarodna konferencija Mediterranean Maritime History Network (MMHN) koja okuplja istra\u017eiva\u010de pomorske povijesti Mediterana. Na konferenciji sudjeluje preko 70 sudionika iz svijeta i Hrvatske koji \u0107e predstaviti svoja istra\u017eivanja koja imaju zajedni\u010dku dodirnu to\u010dku s\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-conf-ZD.jpg?fit=866%2C492&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":16550,"position":5},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16550"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16552,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16550\/revisions\/16552"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16554"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}