{"id":16411,"date":"2019-09-23T16:23:11","date_gmt":"2019-09-23T16:23:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16411"},"modified":"2019-09-23T16:23:11","modified_gmt":"2019-09-23T16:23:11","slug":"gregor-von-rezzori-memoari-jednog-antisemita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16411","title":{"rendered":"Gregor von Rezzori, \u201cMemoari jednog antisemita\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Nakladnik Gymnasium objavio je 2019. godine u prijevodu Gordane-Dane Grozdani\u0107 roman u pet pri\u010da \u201cMemoari jednog antisemita\u201c. Rezzorijev kontroverzni roman <strong><em>Memoari jednog antisemita<\/em><\/strong> je liri\u010dna, duhovita, ponekad blago ironi\u010dna, ponekad duboko uznemiruju\u0107a, autobiografski obojena pripovijest o emotivnom, intelektualnom i politi\u010dkom (ne)odrastanju i (ne)sazrijevanju kozmopolitskog, povr\u0161nog i apoliti\u010dnog aristokrata u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata. Iz neodre\u0111ene vremenske distance od nekoliko desetlje\u0107a, pripovjeda\u010d \u2013 potomak austrougarske plemi\u0107ke obitelji s krajnjih granica propalog Carstva \u2013 vra\u0107a se u svoju pro\u0161lost: od djetinjstva u Bukovini, preko adolescentskih godina u Bukure\u0161tu i rane mladosti u Be\u010du, do poslijeratnog zrelog doba u razorenoj, pora\u017eenoj, postnacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj. Kroz to prostorno i vremensko lutanje po Europi kao crvena nit provla\u010di se njegov ambivalentan odnos prema \u017didovima koje susre\u0107e i s kojima se neminovno zbli\u017eava na svakoj etapi svoga puta. Nje\u017ena prijateljstva, erotske pustolovine i ljubavne pri\u010de na narativno briljantan na\u010din osciliraju izme\u0111u neodoljive privla\u010dnosti i duboke odbojnosti. Virtuoznost Rezzorijeva pripovijedanja upravo je u tome da i \u010ditatelj tako do\u017eivljava ovog \u201eantisemita\u201c: istodobno ga neodoljivo privla\u010di i duboko odbija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gregor von Rezzori<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gregor von Rezzori ro\u0111en je 1914. godine u \u010cernovcima, tada\u0161njem glavnom gradu austrougarske pokrajine Bukovine. Tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a studirao je arhitekturu, medicinu i umjetnost u Be\u010du. Nakon Drugoga svjetskog rata \u017eivio je u Njema\u010dkoj, a potom u Italiji. Bavio se novinarstvom, glumom i pisanjem filmskih scenarija, primjerice u filmovima Louisa Mallea i Volkera Schl\u00f6ndorffa. Zbirka pri\u010da Maghrebinische Geschichten (1953.) donijela mu je prvi me\u0111unarodni uspjeh. Slijede \u010detiri i pol desetlje\u0107a plodne spisateljske karijere koja obuhva\u0107a zbirke eseja i pri\u010da, putopise, reporta\u017ee i romane, me\u0111u kojima su najva\u017eniji Ein Hermelin in Tschernopol (1958.; Hermelin u \u010cernopolu, Zagreb, 1961.), Der Tod meines Bruders Abel (1976.) i Memoiren eines Antisemiten (1979.). U njima Rezzori majstorski kombinira pripovjeda\u010dku autopsiju Austro-Ugarske Monarhije s preciznom dijagnozom kulturnih i politi\u010dkih previranja koja su u me\u0111uratnom razdoblju zahvatila taj dio Europe. Djela su mu prevedena na brojne jezike. Rezzori je umro 1998. godine na svom imanju u blizini Firence.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/suvremena-knjizevnost\/23364-memoari-jednog-antisemita.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/suvremena-knjizevnost\/23364-memoari-jednog-antisemita.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz medija:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jergovic.com\/subotnja-matineja\/pitome-gradanske-obitelji-iz-cijih-se-tihih-ceznji-radao-antisemitizam\/\">https:\/\/www.jergovic.com\/subotnja-matineja\/pitome-gradanske-obitelji-iz-cijih-se-tihih-ceznji-radao-antisemitizam\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16412,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-16411","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Gregor.png?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":16411,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":16411,"position":1},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":16411,"position":2},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":16411,"position":3},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":16411,"position":4},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":16411,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16411"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16413,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16411\/revisions\/16413"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}