{"id":16411,"date":"2019-09-23T16:23:11","date_gmt":"2019-09-23T16:23:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16411"},"modified":"2019-09-23T16:23:11","modified_gmt":"2019-09-23T16:23:11","slug":"gregor-von-rezzori-memoari-jednog-antisemita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16411","title":{"rendered":"Gregor von Rezzori, \u201cMemoari jednog antisemita\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Nakladnik Gymnasium objavio je 2019. godine u prijevodu Gordane-Dane Grozdani\u0107 roman u pet pri\u010da \u201cMemoari jednog antisemita\u201c. Rezzorijev kontroverzni roman <strong><em>Memoari jednog antisemita<\/em><\/strong> je liri\u010dna, duhovita, ponekad blago ironi\u010dna, ponekad duboko uznemiruju\u0107a, autobiografski obojena pripovijest o emotivnom, intelektualnom i politi\u010dkom (ne)odrastanju i (ne)sazrijevanju kozmopolitskog, povr\u0161nog i apoliti\u010dnog aristokrata u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata. Iz neodre\u0111ene vremenske distance od nekoliko desetlje\u0107a, pripovjeda\u010d \u2013 potomak austrougarske plemi\u0107ke obitelji s krajnjih granica propalog Carstva \u2013 vra\u0107a se u svoju pro\u0161lost: od djetinjstva u Bukovini, preko adolescentskih godina u Bukure\u0161tu i rane mladosti u Be\u010du, do poslijeratnog zrelog doba u razorenoj, pora\u017eenoj, postnacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj. Kroz to prostorno i vremensko lutanje po Europi kao crvena nit provla\u010di se njegov ambivalentan odnos prema \u017didovima koje susre\u0107e i s kojima se neminovno zbli\u017eava na svakoj etapi svoga puta. Nje\u017ena prijateljstva, erotske pustolovine i ljubavne pri\u010de na narativno briljantan na\u010din osciliraju izme\u0111u neodoljive privla\u010dnosti i duboke odbojnosti. Virtuoznost Rezzorijeva pripovijedanja upravo je u tome da i \u010ditatelj tako do\u017eivljava ovog \u201eantisemita\u201c: istodobno ga neodoljivo privla\u010di i duboko odbija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gregor von Rezzori<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gregor von Rezzori ro\u0111en je 1914. godine u \u010cernovcima, tada\u0161njem glavnom gradu austrougarske pokrajine Bukovine. Tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a studirao je arhitekturu, medicinu i umjetnost u Be\u010du. Nakon Drugoga svjetskog rata \u017eivio je u Njema\u010dkoj, a potom u Italiji. Bavio se novinarstvom, glumom i pisanjem filmskih scenarija, primjerice u filmovima Louisa Mallea i Volkera Schl\u00f6ndorffa. Zbirka pri\u010da Maghrebinische Geschichten (1953.) donijela mu je prvi me\u0111unarodni uspjeh. Slijede \u010detiri i pol desetlje\u0107a plodne spisateljske karijere koja obuhva\u0107a zbirke eseja i pri\u010da, putopise, reporta\u017ee i romane, me\u0111u kojima su najva\u017eniji Ein Hermelin in Tschernopol (1958.; Hermelin u \u010cernopolu, Zagreb, 1961.), Der Tod meines Bruders Abel (1976.) i Memoiren eines Antisemiten (1979.). U njima Rezzori majstorski kombinira pripovjeda\u010dku autopsiju Austro-Ugarske Monarhije s preciznom dijagnozom kulturnih i politi\u010dkih previranja koja su u me\u0111uratnom razdoblju zahvatila taj dio Europe. Djela su mu prevedena na brojne jezike. Rezzori je umro 1998. godine na svom imanju u blizini Firence.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/suvremena-knjizevnost\/23364-memoari-jednog-antisemita.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/suvremena-knjizevnost\/23364-memoari-jednog-antisemita.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz medija:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jergovic.com\/subotnja-matineja\/pitome-gradanske-obitelji-iz-cijih-se-tihih-ceznji-radao-antisemitizam\/\">https:\/\/www.jergovic.com\/subotnja-matineja\/pitome-gradanske-obitelji-iz-cijih-se-tihih-ceznji-radao-antisemitizam\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16412,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-16411","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Gregor.png?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55219,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55219","url_meta":{"origin":16411,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba Franjo Josip I. u Muzeju Slavonije Izlo\u017eba o Franji Josipu I. ne govori samo o jednom od najdugovje\u010dnijih vladara u povijesti nego i o (nametanom) mentalitetu jednog naroda. Izlo\u017eba Franjo Josip I. \u2013 vladar jednog vremena putuje Slavonijom autora Mihaela Su\u010di\u0107a otvara se 10. rujna 2026. godine s po\u010detkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Franjo-Josip-u-MSO.jpg?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":16411,"position":1},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":16411,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":16411,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55928,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55928","url_meta":{"origin":16411,"position":4},"title":"\u201e\u010casna pionirska\u201c \u2013 Boris Ra\u0161eta &amp; Goran Gavranovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Kolektivna sje\u0107anja na nekada\u0161nju Jugoslaviju i danas predstavljaju va\u017ean dio dru\u0161tvene i kulturne ba\u0161tine prostora jugoisto\u010dne Europe. Knjiga \u201e\u010casna pionirska \u2013 tragovi jednog vremena\u201c Borisa Ra\u0161ete i Gorana Gavranovi\u0107a donosi pregled fenomena, osoba, doga\u0111aja i predmeta koji su obilje\u017eili svakodnevni \u017eivot, popularnu kulturu i dru\u0161tvene procese druge polovice 20. stolje\u0107a.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55847,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55847","url_meta":{"origin":16411,"position":5},"title":"Otvaranje Dana srpske kulture 2026. \u2013 Izlo\u017eba \u201cPetar Dobrovi\u0107 \u2013 Obzori\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko kulturno Dru\u0161tvo \u201cProsvjeta\u201d vas sa zadovoljstvom poziva na otvorenje izlo\u017ebe\u00a0\u201ePetar Dobrovi\u0107 \u2013 Obzori\u201d, kojom slu\u017ebeno zapo\u010dinju ovogodi\u0161nji\u00a0Dani srpske kulture. Izlo\u017eba je posve\u0107ena stvarala\u0161tvu Petra Dobrovi\u0107a, jednog od istaknutih predstavnika srpskog slikarstva prve polovice 20. stolje\u0107a. Njegovo slikarstvo, prepoznatljivo po sna\u017enom koloritu i izra\u017eajnosti, zauzima va\u017eno mjesto u povijesti moderne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Petar-Dobrovic-Obzori.jpeg?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16411"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16413,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16411\/revisions\/16413"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}