{"id":16411,"date":"2019-09-23T16:23:11","date_gmt":"2019-09-23T16:23:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16411"},"modified":"2019-09-23T16:23:11","modified_gmt":"2019-09-23T16:23:11","slug":"gregor-von-rezzori-memoari-jednog-antisemita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16411","title":{"rendered":"Gregor von Rezzori, \u201cMemoari jednog antisemita\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Nakladnik Gymnasium objavio je 2019. godine u prijevodu Gordane-Dane Grozdani\u0107 roman u pet pri\u010da \u201cMemoari jednog antisemita\u201c. Rezzorijev kontroverzni roman <strong><em>Memoari jednog antisemita<\/em><\/strong> je liri\u010dna, duhovita, ponekad blago ironi\u010dna, ponekad duboko uznemiruju\u0107a, autobiografski obojena pripovijest o emotivnom, intelektualnom i politi\u010dkom (ne)odrastanju i (ne)sazrijevanju kozmopolitskog, povr\u0161nog i apoliti\u010dnog aristokrata u razdoblju izme\u0111u dva svjetska rata. Iz neodre\u0111ene vremenske distance od nekoliko desetlje\u0107a, pripovjeda\u010d \u2013 potomak austrougarske plemi\u0107ke obitelji s krajnjih granica propalog Carstva \u2013 vra\u0107a se u svoju pro\u0161lost: od djetinjstva u Bukovini, preko adolescentskih godina u Bukure\u0161tu i rane mladosti u Be\u010du, do poslijeratnog zrelog doba u razorenoj, pora\u017eenoj, postnacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj. Kroz to prostorno i vremensko lutanje po Europi kao crvena nit provla\u010di se njegov ambivalentan odnos prema \u017didovima koje susre\u0107e i s kojima se neminovno zbli\u017eava na svakoj etapi svoga puta. Nje\u017ena prijateljstva, erotske pustolovine i ljubavne pri\u010de na narativno briljantan na\u010din osciliraju izme\u0111u neodoljive privla\u010dnosti i duboke odbojnosti. Virtuoznost Rezzorijeva pripovijedanja upravo je u tome da i \u010ditatelj tako do\u017eivljava ovog \u201eantisemita\u201c: istodobno ga neodoljivo privla\u010di i duboko odbija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gregor von Rezzori<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gregor von Rezzori ro\u0111en je 1914. godine u \u010cernovcima, tada\u0161njem glavnom gradu austrougarske pokrajine Bukovine. Tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a studirao je arhitekturu, medicinu i umjetnost u Be\u010du. Nakon Drugoga svjetskog rata \u017eivio je u Njema\u010dkoj, a potom u Italiji. Bavio se novinarstvom, glumom i pisanjem filmskih scenarija, primjerice u filmovima Louisa Mallea i Volkera Schl\u00f6ndorffa. Zbirka pri\u010da Maghrebinische Geschichten (1953.) donijela mu je prvi me\u0111unarodni uspjeh. Slijede \u010detiri i pol desetlje\u0107a plodne spisateljske karijere koja obuhva\u0107a zbirke eseja i pri\u010da, putopise, reporta\u017ee i romane, me\u0111u kojima su najva\u017eniji Ein Hermelin in Tschernopol (1958.; Hermelin u \u010cernopolu, Zagreb, 1961.), Der Tod meines Bruders Abel (1976.) i Memoiren eines Antisemiten (1979.). U njima Rezzori majstorski kombinira pripovjeda\u010dku autopsiju Austro-Ugarske Monarhije s preciznom dijagnozom kulturnih i politi\u010dkih previranja koja su u me\u0111uratnom razdoblju zahvatila taj dio Europe. Djela su mu prevedena na brojne jezike. Rezzori je umro 1998. godine na svom imanju u blizini Firence.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/suvremena-knjizevnost\/23364-memoari-jednog-antisemita.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/suvremena-knjizevnost\/23364-memoari-jednog-antisemita.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz medija:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.jergovic.com\/subotnja-matineja\/pitome-gradanske-obitelji-iz-cijih-se-tihih-ceznji-radao-antisemitizam\/\">https:\/\/www.jergovic.com\/subotnja-matineja\/pitome-gradanske-obitelji-iz-cijih-se-tihih-ceznji-radao-antisemitizam\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16412,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-16411","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Gregor.png?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52121,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52121","url_meta":{"origin":16411,"position":0},"title":"Francesca Albanese, \u201eKad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Kad svet spava: Pri\u010de, re\u010di i rane Palestine Autor: Fran\u010deska Albaneze Prevod: Gordana Suboti\u0107 \u201eDokle \u0107emo sti\u0107i dok svet kao da spava \u010dvrstim snom i zatvara o\u010di pred tom ranom velikom kao ceo jedan narod, tom ranom za koju niko ne \u017eeli da se pobrine, ni da je le\u010di ni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Kad-svet-spava.jpg?fit=600%2C887&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":16411,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":16411,"position":2},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":16411,"position":3},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, &#8220;\u017digice&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":16411,"position":4},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54367,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54367","url_meta":{"origin":16411,"position":5},"title":"O usponima i padovima vladara na OLJK-u u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Tko je bio ljubljen, tko brisan, a \u010diji spomenik ru\u0161en samo su neka pitanja za ljetno dru\u017eenje u Muzeju Slavonije. Nestat mogu vladari i dr\u017eave, ali ostat \u0107e uspomena jo\u0161 je jedno dru\u017eenje uz razgovor koje organizira Muzej Slavonije. Odr\u017eat \u0107e se 2. srpnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16411"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16411\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16413,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16411\/revisions\/16413"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}