U \u201cJutarnjem listu\u201d objavljen je razgovor Slavenke Drakuli\u0107 s povjesni\u010darkom Zs\u00f3fiom L\u00f3r\u00e1nd, autoricom knjige \u201cThe Feminist Challenge to the Socialist State in Yugoslavia\u201d (\u201cFeministi\u010dki izazov socijalisti\u010dkoj dr\u017eavi u Jugoslaviji\u201d), koja bi uskoro trebala biti objavljena i u prijevodu na hrvatski jezik.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
RAZGOVOR O FEMINIZMU Jedna od prvih feministica u biv\u0161oj dr\u017eavi razgovara s ma\u0111arskom znanstvenicom koja je napisala knjigu o feminizmu u Jugoslaviji <\/strong><\/p>\n Slavenka Drakuli\u0107<\/p>\n Jutarnji list<\/em><\/strong><\/p>\n 15.09.2019.<\/p>\n <\/p>\n Prije sedamdeset godina objavljena je jedna izuzetno zna\u010dajna knjiga, ne samo za \u017eene i herstory ili njezinu (\u017eensku) povijest, nego i za dru\u0161tvo uop\u0107e. Rije\u010d je o zaista kapitalnom djelu \u201cDrugi spol\u201d francuske filozofkinje, spisateljice i feministice Simone de Beauvoir<\/strong>. U njoj je artikulirala najva\u017enija pitanja za \u017eene, ali javnost je pamti uglavnom po tvrdnji koja je postala koliko op\u0107epoznata, toliko i kontroverzna: \u017eenom se ne ra\u0111a. \u017denom se postaje. U njoj de Beauvoir analizira kako se postaje \u017eenom, kako patrijarhalno dru\u0161tvo oblikuje rodnu ulogu \u017eenskog spola, prvi put razdvojiv\u0161i ta dva u Hrvatskoj \u010dak i danas problemati\u010dna pojma.<\/p>\n O zna\u010daju ove knjige kao i o pojavi feminizma osamdesetih i devedesetih u Jugoslaviji razgovaram sa Zs\u00f3fiom L\u00f3r\u00e1nd. Ona je, naime, stru\u010dnjakinja – nedavno je kod britanskog izdava\u010da Palgrave objavila knjigu pod naslovom \u201cFeministi\u010dki izazov socijalisti\u010dkoj dr\u017eavi u Jugoslaviji\u201d, a uskoro \u0107e je kod nas objaviti Fraktura, u sklopu male biblioteke doma\u0107ih autorica na temu feminizma. Zs\u00f3fia L\u00f3r\u00e1nd<\/strong> je ro\u0111ena 1979. u Budimpe\u0161ti, studirala je anglistiku, komparativnu knji\u017eevnost i politologiju, a doktorirala na CEU – Srednjoeuropskom sveu\u010dili\u0161tu, upravo na intelektualnoj povijesti feminizma u Jugoslaviji. Objavila je mno\u0161tvo tekstova, ali osim teorijom bavi se i feministi\u010dkom praksom. Naime, osam godina bila je volonterka na SOS telefonu organizacije NANE za pretu\u010dene \u017eene u Ma\u0111arskoj. Radila je i kao urednica izdava\u010dke serije Bora, koja je objavljivala knjige spisateljica iz biv\u0161e Jugoslavije. Trenuta\u010dno na Cambridgeu radi na povijesti feministi\u010dke politi\u010dke misli u centralnoj i isto\u010dnoj Europi,<\/p>\n Osnovno pitanje kojim se bavi u knjizi je kako su jugoslavenske feministice \u201cprevodile\u201d zapadne koncepte i ideje na svoj jezik, na verziju feminizma koja je bila primijenjena dru\u0161tvu u kojem su \u017eivjele. Pritom je zanimljivo da je ovaj feminizam kritizirao dr\u017eavu zbog neispunjenja obe\u0107anja emancipacije, ali – kako pi\u0161e L\u00f3r\u00e1nd – i sura\u0111ivao s njom, na primjer u vezi s nasiljem nad \u017eenama i u obitelji. Ovo je studija slu\u010daja najdulje postoje\u0107eg neofeminizma u isto\u010dnoj Europi koji je istovremeno bio i na\u010din otpora sistemu, krenuv\u0161i od faze osvje\u0161tavanja do aktivizma, od sedamdesetih do po\u010detka ratova. L\u00f3r\u00e1nd je napisala prijeko potrebnu herstory feminizma na ovim prostorima, knjigu koja nije samo va\u017ean prilog osvje\u0161tavanju vlastite \u017eenske povijesti, nego nam je itekako nu\u017ena u retrogradnoj \u017eenskoj sada\u0161njosti u svim postsocijalisti\u010dkim zemljama u kojima caruje nacionalizam.<\/p>\n Zanimljivo da je ovu knjigu napisala jedna strankinja. Kako je do\u0161lo do toga?<\/strong><\/p>\n – Zanimalo me \u0161to se dogodilo s feminizmom u vrijeme socijalizma na\u0161em dijelu svijeta. Kad sam otkrila da je postojala feministi\u010dka kritika socijalizma na takvoj teorijskoj razini i s tolikim aktivnostima (umjetnost, knji\u017eevnost, politi\u010dki aktivizam), po\u017eeljela sam saznati \u0161to vi\u0161e. Da bih mogla istra\u017eivati, nau\u010dila sam i jezik. Bilo mi je zapanjuju\u0107e da su se \u017eene sa sveu\u010dili\u0161ta pridru\u017eile osnivanju SOS telefona i da se to radilo jo\u0161 u vrijeme socijalizma. Ni\u0161ta takvo nije postojalo u srednjoj i isto\u010dnoj Europi.<\/p>\n <\/p>\n (…)<\/p>\n <\/p>\n Cijeli razgovor dostupan je na poveznici:<\/em><\/strong><\/p>\n <\/p>\n