{"id":16393,"date":"2019-09-18T11:03:16","date_gmt":"2019-09-18T11:03:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16393"},"modified":"2019-09-18T11:03:16","modified_gmt":"2019-09-18T11:03:16","slug":"wolfram-eilenberger-doba-carobnjaka-veliko-desetljece-filozofije-1919-1929","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16393","title":{"rendered":"Wolfram Eilenberger, \u201cDoba \u010darobnjaka. Veliko desetlje\u0107e filozofije 1919.\u20131929.\u201d"},"content":{"rendered":"

\u201cDoba \u010darobnjaka<\/em> Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz velikog desetlje\u0107a filozofije (1919.\u20131929.), na razme\u0111i u\u017eivanja u \u017eivotu i gospodarske krize, pora\u0107a i nadolaze\u0107eg nacionalsocijalizma. Uspona Martina Heideggera nalik na komet i njegove ljubavi prema studentici Hannah Arendt. Posrnu\u0107a i zanosa Waltera Benjamina, koji je zbog lude ljubavi prema latvijskoj anarhistici na Capriju i sam postao revolucionar.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Wolfram Eilenberger<\/p>\n

Doba \u010darobnjaka <\/em><\/strong><\/p>\n

Veliko desetlje\u0107e filozofije 1919.\u20131929.<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: njema\u010dki<\/p>\n

Prijevod: Ines Me\u0161trovi\u0107<\/p>\n

Broj stranica: 400<\/p>\n

Datum izdanja: rujan 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika: Zeit der Zauberer: das gro\u00dfe Jahrzehnt der Philosophie 1919. – 1929.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi<\/p>\n

Doba \u010darobnjaka<\/em> Wolframa Eilenbergera izvanredni je prikaz velikog desetlje\u0107a filozofije (1919.\u20131929.), na razme\u0111i u\u017eivanja u \u017eivotu i gospodarske krize, pora\u0107a i nadolaze\u0107eg nacionalsocijalizma. Uspona Martina Heideggera nalik na komet i njegove ljubavi prema studentici Hannah Arendt. Posrnu\u0107a i zanosa Waltera Benjamina, koji je zbog lude ljubavi prema latvijskoj anarhistici na Capriju i sam postao revolucionar. Genija i sina milijardera Ludwiga Wittgensteina, koji, nakon \u0161to je potpuno osiroma\u0161io, radi kao u\u010ditelj u pu\u010dkoj \u0161koli u donjoaustrijskoj provinciji dok ga u Cambridgeu slave kao “boga filozofije”. I naposljetku Ernsta Cassirera, koji je jo\u0161 u godinama prije nego \u0161to je emigrirao iz Njema\u010dke u gra\u0111anskim \u010detvrtima Hamburga osjetio nadolaze\u0107i antisemitizam na vlastitoj ko\u017ei. U \u017eivotnome putu i revolucionarnome mi\u0161ljenju ove \u010detvorice iznimnih filozofa, smatra Wolfram Eilenberger, nalazimo i temelje iskona na\u0161eg dana\u0161njeg svijeta. Zahvaljuju\u0107i autorovu velikom pripovijedala\u010dkom umije\u0107u, Doba \u010darobnjaka<\/em>, ta retrospektiva dvadesetih godina, podjednako inspirira kao \u0161to i opominje, ali prije svega pravi je u\u017eitak za \u010ditatelje koje povla\u010di u taj svijet.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Eilenberger pripovijeda stru\u010dno i podrobno, napeto i u\u010deno o ‘velikom desetlje\u0107u filozofije’ izme\u0111u 1919. i 1929., dekadi kada se odlu\u010divalo o tome ho\u0107e li sudbina Europe krenuti putem demokracije ili diktature, uslijed \u010dega i svjetska povijest takore\u0107i zadr\u017eava dah.”<\/p>\n

Roman Leich, Der Spiegel<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Ova zorno, domi\u0161ljato i lijepim pripovijedala\u010dkim stilom napisana knjiga opisuje razdoblje izme\u0111u 1919. i 1929., kada su Heidegger, Wittgenstein, Benjamin i Cassirer postali filozofi od svjetske va\u017enosti. Premda me\u0111u njima nije bilo previ\u0161e doticaja, imali su brojne dodirne to\u010dke. Zajedno, kao \u0161to nam Eilenberger upe\u010datljivo pokazuje, tvore nevjerojatnu duhovnu konstelaciju i predstavljaju \u010detiri \u017eivotne koncepcije i \u010detiri odgovora na pitanje: \u0161to je \u010dovjek? Iz toga proizlazi zvjezdana karta filozofije u jednom velikom trenutku, na koji pada sjena pro\u0161le i budu\u0107e katastrofe.” R\u00fcdiger Safranski<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/doba-carobnjaka.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16394,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-16393","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/doba_carobnjaka.jpg?fit=403%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":16393,"position":0},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":16393,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":16393,"position":2},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":16393,"position":3},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":16393,"position":4},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53867,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53867","url_meta":{"origin":16393,"position":5},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eQuaderni\u201c (36\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za povijesna istra\u017eivanja u Rovinju izdalo je \u010dasopis \u201eQuaderni\u201c, u \u010dasopisu se objavljuju \u010dlanci i eseji posve\u0107eni analizi razli\u010ditih aspekata istarske, rije\u010dke i dalmatinske povijesti suvremenog doba, u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26095","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16393","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16393"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16393\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16395,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16393\/revisions\/16395"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16394"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16393"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16393"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16393"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}