{"id":16367,"date":"2019-09-17T17:03:19","date_gmt":"2019-09-17T17:03:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16367"},"modified":"2019-09-17T17:03:19","modified_gmt":"2019-09-17T17:03:19","slug":"lana-parshina-jean-christophe-brisard-hitlerova-smrt-u-tajnim-dosjeima-kgb-a-zagreb-tim-press-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16367","title":{"rendered":"Lana Parshina, Jean-Christophe Brisard, \u201eHitlerova smrt u tajnim dosjeima KGB-a\u201c (Zagreb: TIM press, 2019)"},"content":{"rendered":"<p>Poput nekog mitolo\u0161kog \u010dudovi\u0161ta i uznemiruju\u0107e utvare, Hitler poti\u010de mnoge fantazije. Jo\u0161 od pada Berlina, 2. svibnja 1945., jedno pitanje prevladava: Je li mrtav ili je pobjegao? Prema svjedo\u010denjima pre\u017eivjelih iz njegova bunkera, ubio se 30. travnja 1945. Zatim je spaljen, kako se nitko ne bi domogao njegova trupla. No upravo je nepostojanje njegova trupla pokrenulo nezaustavljivi niz glasina o tome da je \u017eiv.<br \/>\nLeonid Leonov, omiljeni autor sovjetskog re\u017eima, 8. svibnja 1945. objavio je vatreni tekst u <em>Pravdi<\/em>: \u201eZatra\u017eit \u0107emo materijalni dokaz da se kaplar-strateg nije pretvorio u vukodlaka. Male bebe u cijelom svijetu mogu mirno spavati u svojim kolijevkama. F\u00fchrerov le\u0161 \u2018u prirodnoj veli\u010dini\u2019 jedino je \u0161to Sovjetska armija i njezini zapadni saveznici \u017eele vidjeti.\u201c Smjer je zadan. Sve dok taj najva\u017eniji dokaz \u201eu prirodnoj veli\u010dini\u201c bude nedostajao, Hitlerova utvara opsjedat \u0107e ljudske duhove. Svjedo\u010danstva u kojima se tvrdi da je vi\u0111en bit \u0107e sve brojnija, a uporna \u0161utnja sovjetskih vlasti samo \u0107e ih pro\u0161iriti i pokrenuti misterij o Hitleru.<br \/>\nSedam desetlje\u0107a nakon pada Berlina, autori knjige su u arhivima FSB-a poku\u0161ali razrije\u0161iti taj misterij i suvremenim znanstvenim metodama uz pomo\u0107 stru\u010dnjaka provjeriti autenti\u010dnost dokumenata i Hitlerovih posmrtnih ostataka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><em>Nakon vi\u0161emjese\u010dnih beskona\u010dnih pregovora, opetovanih zahtjeva upu\u0107enih elektroni\u010dkom po\u0161tom, pismima, telefonom, faksom i izravno tvrdokornim du\u017enosnicima, evo nas napokon pred tim posmrtnim ostatkom. Pred vr\u0161kom lubanje, ovako na prvi pogled, pred \u010detvrtinom njezina stra\u017enjeg lijevog dijela (dvije tjemene kosti i dio zatiljne, preciznije). Predmetom tolike pohlepe povjesni\u010dara i novinara iz cijeloga svijeta.<\/em><em><br \/>\nPripada li Hitleru, kao \u0161to smatraju ruske vlasti? Ili \u017eeni od \u010detrdesetak godina, kako je to nedavno ustvrdio jedan ameri\u010dki znanstvenik? Postaviti to pitanje zna\u010di govoriti o politici, dovesti slu\u017ebeni stav Kremlja u sumnju. Istraga o Hitleru nije bezazlena. Pri\u010da o lubanji u Rusiji je jak simbol, simbol patnje tijekom Drugoga svjetskog rata, simbol otpora i pobjede. Otkako je lubanja predstavljena javnosti, njezina se autenti\u010dnost redovito dovodi u pitanje. Time se Rusima oduzima djeli\u0107 slavne pro\u0161losti Sovjetskoga Saveza. Lubanja je Hitlerova. Bezuvjetno. Barem za Ruse.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jean-Christophe Brisard (1971.) francuski je novinar i redatelj. Diplomirao je povijest i geopolitiku, specijaliziraju\u0107i se za zone konflikta i diktature. Autor je knjiga <em>Enfants de dictateurs<\/em>, koju je napisao u suradnji s Claudeom Qu\u00e9telom, i <em>La mort d\u2019Hitler<\/em>, koja je nastala u suradnji s Lanom Parshinom.<br \/>\nGodine 2011. dobio je nagradu Audiovizualnog kluba u Parizu (Club AudioVisuel de Paris) za dokumentarni film o Sjevernoj Koreji.<\/p>\n<p>Lana (Svetlana) Parshina (1978.) novinarka je i redateljica dokumentarnih filmova. Ro\u0111ena je u Moskvi, gdje se i \u0161kolovala. Poslovnu je karijeru zapo\u010dela kao visokoobrazovana prevoditeljica s ruskog, engleskog i njema\u010dkog jezika, a radila je i kao slobodna novinarka te savjetnica za odnose s javno\u0161\u0107u.<br \/>\nUpravljanje kriznim situacijama zamijenila je radom na projektima u filmskoj industriji. Od njezinih radova isti\u010du se <em>Svetlana about Svetlana<\/em>, dokumentarni film o Staljinovoj k\u0107eri Svetlani Alilujevoj iz 2008., i <em>The Singer Who Fell<\/em> iz 2016. Lana Parshina \u017eivi u New Yorku.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>ISBN:<\/strong> 9789538075629<\/p>\n<p><strong>Dimenzije:<\/strong> 142&#215;205 mm<\/p>\n<p><strong>Broj stranica:<\/strong> 328<\/p>\n<p><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/p>\n<p><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2019.<\/p>\n<p><strong>Naslov izvornika:<\/strong> La mort d&#8217;Hitler dans les dossiers secrets du KGB<\/p>\n<p><strong>Jezik izvornika:<\/strong> francuski<\/p>\n<p><strong>Prijevod:<\/strong> Dubravka Celebrini<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prelistaj uzorak:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/site\/assets\/files\/4098\/hitlerova_smrt_teaser.pdf\">https:\/\/tim-press.hr\/site\/assets\/files\/4098\/hitlerova_smrt_teaser.pdf<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz medija:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/hitlerova-smrt\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/hitlerova-smrt\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16368,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-16367","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/hitlerova_smrt.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":16367,"position":0},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53078,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53078","url_meta":{"origin":16367,"position":1},"title":"Filmski \u010detvrtak u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu &#8211; Vladimir Nazor: pjesnik \u017eivota i smrti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo izdanje Filmskog \u010detvrtka 14. svibnja 2026. u 18 h u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu (dvorana Katalozi) odaje po\u010dast velikom hrvatskom knji\u017eevniku Vladimiru Nazoru povodom 150. godi\u0161njice njegova ro\u0111enja (Postira na Bra\u010du, 30. svibnja 1876.). Reporta\u017ee \u017eurnala svjedo\u010de o njegovu politi\u010dkom radu i dru\u0161tvenom ugledu, a dokumentarni filmovi \u201ePjesnik \u017eivota\u201d (Obrad\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nazor.jpg?fit=700%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53074,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074","url_meta":{"origin":16367,"position":2},"title":"Predstavljanje zbornika znanstvenih radova &#8220;Romantizam Stanka Vraza&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza\u00a0(ur. Marina Protrka \u0160timec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje \u0107e se odr\u017eati 14. svibnja 2026. u\u00a018 sati u Booksi (Marti\u0107eva ul. 14d, Zagreb). O knjizi \u0107e govoriti: Jelena Vojvoda (POU Samobor) Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) Ana Tomljenovi\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":16367,"position":3},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":16367,"position":4},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":16367,"position":5},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16367"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16367\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16369,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16367\/revisions\/16369"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}