{"id":16367,"date":"2019-09-17T17:03:19","date_gmt":"2019-09-17T17:03:19","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16367"},"modified":"2019-09-17T17:03:19","modified_gmt":"2019-09-17T17:03:19","slug":"lana-parshina-jean-christophe-brisard-hitlerova-smrt-u-tajnim-dosjeima-kgb-a-zagreb-tim-press-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16367","title":{"rendered":"Lana Parshina, Jean-Christophe Brisard, \u201eHitlerova smrt u tajnim dosjeima KGB-a\u201c (Zagreb: TIM press, 2019)"},"content":{"rendered":"

Poput nekog mitolo\u0161kog \u010dudovi\u0161ta i uznemiruju\u0107e utvare, Hitler poti\u010de mnoge fantazije. Jo\u0161 od pada Berlina, 2. svibnja 1945., jedno pitanje prevladava: Je li mrtav ili je pobjegao? Prema svjedo\u010denjima pre\u017eivjelih iz njegova bunkera, ubio se 30. travnja 1945. Zatim je spaljen, kako se nitko ne bi domogao njegova trupla. No upravo je nepostojanje njegova trupla pokrenulo nezaustavljivi niz glasina o tome da je \u017eiv.
\nLeonid Leonov, omiljeni autor sovjetskog re\u017eima, 8. svibnja 1945. objavio je vatreni tekst u Pravdi<\/em>: \u201eZatra\u017eit \u0107emo materijalni dokaz da se kaplar-strateg nije pretvorio u vukodlaka. Male bebe u cijelom svijetu mogu mirno spavati u svojim kolijevkama. F\u00fchrerov le\u0161 \u2018u prirodnoj veli\u010dini\u2019 jedino je \u0161to Sovjetska armija i njezini zapadni saveznici \u017eele vidjeti.\u201c Smjer je zadan. Sve dok taj najva\u017eniji dokaz \u201eu prirodnoj veli\u010dini\u201c bude nedostajao, Hitlerova utvara opsjedat \u0107e ljudske duhove. Svjedo\u010danstva u kojima se tvrdi da je vi\u0111en bit \u0107e sve brojnija, a uporna \u0161utnja sovjetskih vlasti samo \u0107e ih pro\u0161iriti i pokrenuti misterij o Hitleru.
\nSedam desetlje\u0107a nakon pada Berlina, autori knjige su u arhivima FSB-a poku\u0161ali razrije\u0161iti taj misterij i suvremenim znanstvenim metodama uz pomo\u0107 stru\u010dnjaka provjeriti autenti\u010dnost dokumenata i Hitlerovih posmrtnih ostataka.<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon vi\u0161emjese\u010dnih beskona\u010dnih pregovora, opetovanih zahtjeva upu\u0107enih elektroni\u010dkom po\u0161tom, pismima, telefonom, faksom i izravno tvrdokornim du\u017enosnicima, evo nas napokon pred tim posmrtnim ostatkom. Pred vr\u0161kom lubanje, ovako na prvi pogled, pred \u010detvrtinom njezina stra\u017enjeg lijevog dijela (dvije tjemene kosti i dio zatiljne, preciznije). Predmetom tolike pohlepe povjesni\u010dara i novinara iz cijeloga svijeta.<\/em>
\nPripada li Hitleru, kao \u0161to smatraju ruske vlasti? Ili \u017eeni od \u010detrdesetak godina, kako je to nedavno ustvrdio jedan ameri\u010dki znanstvenik? Postaviti to pitanje zna\u010di govoriti o politici, dovesti slu\u017ebeni stav Kremlja u sumnju. Istraga o Hitleru nije bezazlena. Pri\u010da o lubanji u Rusiji je jak simbol, simbol patnje tijekom Drugoga svjetskog rata, simbol otpora i pobjede. Otkako je lubanja predstavljena javnosti, njezina se autenti\u010dnost redovito dovodi u pitanje. Time se Rusima oduzima djeli\u0107 slavne pro\u0161losti Sovjetskoga Saveza. Lubanja je Hitlerova. Bezuvjetno. Barem za Ruse.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Jean-Christophe Brisard (1971.) francuski je novinar i redatelj. Diplomirao je povijest i geopolitiku, specijaliziraju\u0107i se za zone konflikta i diktature. Autor je knjiga Enfants de dictateurs<\/em>, koju je napisao u suradnji s Claudeom Qu\u00e9telom, i La mort d\u2019Hitler<\/em>, koja je nastala u suradnji s Lanom Parshinom.
\nGodine 2011. dobio je nagradu Audiovizualnog kluba u Parizu (Club AudioVisuel de Paris) za dokumentarni film o Sjevernoj Koreji.<\/p>\n

Lana (Svetlana) Parshina (1978.) novinarka je i redateljica dokumentarnih filmova. Ro\u0111ena je u Moskvi, gdje se i \u0161kolovala. Poslovnu je karijeru zapo\u010dela kao visokoobrazovana prevoditeljica s ruskog, engleskog i njema\u010dkog jezika, a radila je i kao slobodna novinarka te savjetnica za odnose s javno\u0161\u0107u.
\nUpravljanje kriznim situacijama zamijenila je radom na projektima u filmskoj industriji. Od njezinih radova isti\u010du se Svetlana about Svetlana<\/em>, dokumentarni film o Staljinovoj k\u0107eri Svetlani Alilujevoj iz 2008., i The Singer Who Fell<\/em> iz 2016. Lana Parshina \u017eivi u New Yorku.<\/p>\n

 <\/p>\n

ISBN:<\/strong> 9789538075629<\/p>\n

Dimenzije:<\/strong> 142×205 mm<\/p>\n

Broj stranica:<\/strong> 328<\/p>\n

Uvez:<\/strong> meki<\/p>\n

Godina izdanja:<\/strong> 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika:<\/strong> La mort d’Hitler dans les dossiers secrets du KGB<\/p>\n

Jezik izvornika:<\/strong> francuski<\/p>\n

Prijevod:<\/strong> Dubravka Celebrini<\/p>\n

 <\/p>\n

Prelistaj uzorak:<\/p>\n

https:\/\/tim-press.hr\/site\/assets\/files\/4098\/hitlerova_smrt_teaser.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/hitlerova-smrt\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16368,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-16367","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/hitlerova_smrt.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":16367,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":16367,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":16367,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":16367,"position":3},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":16367,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":16367,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16367","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16367"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16367\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16369,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16367\/revisions\/16369"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16368"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16367"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16367"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16367"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}