{"id":16345,"date":"2019-09-16T11:29:30","date_gmt":"2019-09-16T11:29:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16345"},"modified":"2019-09-16T11:29:30","modified_gmt":"2019-09-16T11:29:30","slug":"otvoreno-pismo-mladih-iz-trsta-gradanima-rijeke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16345","title":{"rendered":"Otvoreno pismo mladih iz Trsta gra\u0111anima Rijeke"},"content":{"rendered":"

\u201cZato mo\u017eemo samo osuditi i odbaciti politiku onih koji misle da mogu, u svrhu osvajanja politi\u010dkih poena, slaviti tragi\u010dna razdoblja u povijesti na\u0161ih zemalja, umjesto da ih se prisje\u0107aju i analiziraju ih s kriti\u010dkim duhom i du\u017enim po\u0161tovanjem. Upravo se to dogodilo promoviranjem doga\u0111aja prilikom stogodi\u0161njice takozvanog \u201epohoda na Rijeku\u201d odnosno okupacije va\u0161eg grada od strane trupa na \u010delu s Gabriele D\u2019Annunziom. Izlo\u017eba \u201eDisobbedisco\u201c [odbijam poslu\u0161nost] postavljena u Trstu, kao i postavljanje spomenika posve\u0107enog vo\u0111i tog pothvata \u2013 a koji su ko\u0161tali 382.000\u20ac javnog novca \u2013 isprva su nespretno opravdavani skrivanjem iza literarnih zasluga D\u2019Annunzia. Ta slaba\u0161na isprika je pala u trenutku kada je pro\u010delnica za obrazovanje Tr\u0161\u0107anske op\u0107ine Angela Brandi javno izjavila kako je otkrivanje spomenika vezano uz proslavu \u201etalijanskog grada Rijeke\u201c.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Gra\u0111anima\/kama Rijeke<\/em>
\nPogotovo na\u0161im vr\u0161njacima\/kinjama<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Mi smo mladi koji \u017eive ili smo \u017eivjeli u Trstu.<\/p>\n

Pi\u0161emo vam ovo otvoreno pismo prije svega kako bi zajedno s vama izrazili na\u0161e zaprepa\u0161tenje i ljutnju. Proteklih se mjeseci doga\u0111a kontinuirana eskalacija u rije\u010dima a i djelima onoga koji \u2013 nadamo se, \u0161to je kra\u0107e mogu\u0107e \u2013 upravlja na\u0161im gradom vra\u0107aju\u0107i nas u povijesno razdoblje kada su na\u0161i narodi bili upu\u0107eni na mr\u017enju jednih prema drugima. Etni\u010dka mr\u017enja i osvete me\u0111u narodima koji su prirodno isprepleteni te koji su stolje\u0107ima nastanjivali iste teritorije obilje\u017eili su veliki dio 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

Mi koji smo se rodili\/e prekasno da bismo iskusili\/e na vlastitoj ko\u017ei najgore stranice ove povijesti, ipak znamo koliko su boli, rana i osiroma\u0161enja na\u0161im zemljama donijeli ovi sukobi i ne \u017eelimo se iz bilo kojeg razloga vra\u0107ati natrag.
\nZato mo\u017eemo samo osuditi i odbaciti politiku onih koji misle da mogu, u svrhu osvajanja politi\u010dkih poena, slaviti tragi\u010dna razdoblja u povijesti na\u0161ih zemalja, umjesto da ih se prisje\u0107aju i analiziraju ih s kriti\u010dkim duhom i du\u017enim po\u0161tovanjem.
\nUpravo se to dogodilo promoviranjem doga\u0111aja prilikom stogodi\u0161njice takozvanog \u201epohoda na Rijeku\u201d odnosno okupacije va\u0161eg grada od strane trupa na \u010delu s Gabriele D\u2019Annunziom. Izlo\u017eba \u201eDisobbedisco\u201c [odbijam poslu\u0161nost] postavljena u Trstu, kao i postavljanje spomenika posve\u0107enog vo\u0111i tog pothvata \u2013 a koji su ko\u0161tali 382.000\u20ac javnog novca \u2013 isprva su nespretno opravdavani skrivanjem iza literarnih zasluga D\u2019Annunzia. Ta slaba\u0161na isprika je pala u trenutku kada je pro\u010delnica za obrazovanje Tr\u0161\u0107anske op\u0107ine Angela Brandi javno izjavila kako je otkrivanje spomenika vezano uz proslavu \u201etalijanskog grada Rijeke\u201c.<\/p>\n

Mi smo zaista uvjereni kako na\u0161i gradovi Trieste\/Trst\/Tries i Rijeka\/Fiume nisu samo talijanski ve\u0107 i slavenski, germanski, ma\u0111arski, levantinski itd. Oni se ne mogu povijesno vezivati isklju\u010divo s jednom nacionalno\u0161\u0107u jer su bili dom, sigurna luka, mjesto ekonomskog bogatstva, borbe za emancipaciju tolikog broja ljudi razli\u010ditih jezika, kultura, povijesti, religija, tradicije\u2026 Gledaju\u0107i prema budu\u0107nosti, a ne prema pro\u0161losti koju obje na\u0161e vladaju\u0107e politi\u010dke klase opsesivno forsiraju, vjerujemo da danas vi\u0161e nego ikad postoje mogu\u0107nosti za mirnim i produktivnim su\u017eivotom me\u0111u svim stanovnicima\/cama, starih i mladih, na\u0161ih zemalja.<\/p>\n

Gledaju\u0107i unaprijed ukazuju nam se dvije vrlo dragocjene prilike: idu\u0107e godine Trst \u0107e biti Europska prijestolnica znanosti, a Rijeka Europska prijestolnica kulture. Ovo je, dakle, i poziv: posjetite Trst i otkrit \u0107ete da su ljudi koji tamo \u017eive u prosjeku puno bolji od onih koji gradom trenuta\u010dno upravljaju. Mi, kao i jo\u0161 mnogi drugi iz Trsta, u\u017eivat \u0107emo u istom putovanju u suprotnom smjeru. Susreti, upoznavanje, stvaranje veza i zajedni\u010dkih projekata najbolji su odgovor koji zajedno mo\u017eemo dati onima odozgo koji nas poku\u0161avaju podijeliti retorikom i jezikom mr\u017enje koji bi trebali pripadati pro\u0161losti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

https:\/\/tryeste.wordpress.com\/2019\/09\/14\/incontriamoci-oltre-gli-odi-del-passato-e-chi-continua-a-fomentarli\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Medijski odjeci:<\/p>\n

https:\/\/www.rijekadanas.com\/mladi-trsta-pisali-mladima-rijeke-odbacimo-politiku-onih-koji-slave-tragicna-razdoblja-nasih-zemalja\/<\/a><\/p>\n

http:\/\/novilist.hr\/Vijesti\/Rijeka\/Mladi-Trsta-uputili-pismo-Rijecanima-Ovo-je-odgovor-onima-koji-nas-dijele-retorikom-mrznje<\/a><\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a443982\/Trst-Rijeci-Odbacimo-politiku-onih-koji-slave-tragicna-razdoblja-nasih-zemalja.html<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/mladi-trsta-pisali-rijecanima-zbog-spomenika-fasistu-zaprepasteni-smo\/2116498.aspx<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16346,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-16345","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Tryeste.jpg?fit=650%2C511&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":16345,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":16345,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":16345,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":16345,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":16345,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":16345,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16345"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16345\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16347,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16345\/revisions\/16347"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16346"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}