{"id":16345,"date":"2019-09-16T11:29:30","date_gmt":"2019-09-16T11:29:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16345"},"modified":"2019-09-16T11:29:30","modified_gmt":"2019-09-16T11:29:30","slug":"otvoreno-pismo-mladih-iz-trsta-gradanima-rijeke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16345","title":{"rendered":"Otvoreno pismo mladih iz Trsta gra\u0111anima Rijeke"},"content":{"rendered":"

\u201cZato mo\u017eemo samo osuditi i odbaciti politiku onih koji misle da mogu, u svrhu osvajanja politi\u010dkih poena, slaviti tragi\u010dna razdoblja u povijesti na\u0161ih zemalja, umjesto da ih se prisje\u0107aju i analiziraju ih s kriti\u010dkim duhom i du\u017enim po\u0161tovanjem. Upravo se to dogodilo promoviranjem doga\u0111aja prilikom stogodi\u0161njice takozvanog \u201epohoda na Rijeku\u201d odnosno okupacije va\u0161eg grada od strane trupa na \u010delu s Gabriele D\u2019Annunziom. Izlo\u017eba \u201eDisobbedisco\u201c [odbijam poslu\u0161nost] postavljena u Trstu, kao i postavljanje spomenika posve\u0107enog vo\u0111i tog pothvata \u2013 a koji su ko\u0161tali 382.000\u20ac javnog novca \u2013 isprva su nespretno opravdavani skrivanjem iza literarnih zasluga D\u2019Annunzia. Ta slaba\u0161na isprika je pala u trenutku kada je pro\u010delnica za obrazovanje Tr\u0161\u0107anske op\u0107ine Angela Brandi javno izjavila kako je otkrivanje spomenika vezano uz proslavu \u201etalijanskog grada Rijeke\u201c.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Gra\u0111anima\/kama Rijeke<\/em>
\nPogotovo na\u0161im vr\u0161njacima\/kinjama<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Mi smo mladi koji \u017eive ili smo \u017eivjeli u Trstu.<\/p>\n

Pi\u0161emo vam ovo otvoreno pismo prije svega kako bi zajedno s vama izrazili na\u0161e zaprepa\u0161tenje i ljutnju. Proteklih se mjeseci doga\u0111a kontinuirana eskalacija u rije\u010dima a i djelima onoga koji \u2013 nadamo se, \u0161to je kra\u0107e mogu\u0107e \u2013 upravlja na\u0161im gradom vra\u0107aju\u0107i nas u povijesno razdoblje kada su na\u0161i narodi bili upu\u0107eni na mr\u017enju jednih prema drugima. Etni\u010dka mr\u017enja i osvete me\u0111u narodima koji su prirodno isprepleteni te koji su stolje\u0107ima nastanjivali iste teritorije obilje\u017eili su veliki dio 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

Mi koji smo se rodili\/e prekasno da bismo iskusili\/e na vlastitoj ko\u017ei najgore stranice ove povijesti, ipak znamo koliko su boli, rana i osiroma\u0161enja na\u0161im zemljama donijeli ovi sukobi i ne \u017eelimo se iz bilo kojeg razloga vra\u0107ati natrag.
\nZato mo\u017eemo samo osuditi i odbaciti politiku onih koji misle da mogu, u svrhu osvajanja politi\u010dkih poena, slaviti tragi\u010dna razdoblja u povijesti na\u0161ih zemalja, umjesto da ih se prisje\u0107aju i analiziraju ih s kriti\u010dkim duhom i du\u017enim po\u0161tovanjem.
\nUpravo se to dogodilo promoviranjem doga\u0111aja prilikom stogodi\u0161njice takozvanog \u201epohoda na Rijeku\u201d odnosno okupacije va\u0161eg grada od strane trupa na \u010delu s Gabriele D\u2019Annunziom. Izlo\u017eba \u201eDisobbedisco\u201c [odbijam poslu\u0161nost] postavljena u Trstu, kao i postavljanje spomenika posve\u0107enog vo\u0111i tog pothvata \u2013 a koji su ko\u0161tali 382.000\u20ac javnog novca \u2013 isprva su nespretno opravdavani skrivanjem iza literarnih zasluga D\u2019Annunzia. Ta slaba\u0161na isprika je pala u trenutku kada je pro\u010delnica za obrazovanje Tr\u0161\u0107anske op\u0107ine Angela Brandi javno izjavila kako je otkrivanje spomenika vezano uz proslavu \u201etalijanskog grada Rijeke\u201c.<\/p>\n

Mi smo zaista uvjereni kako na\u0161i gradovi Trieste\/Trst\/Tries i Rijeka\/Fiume nisu samo talijanski ve\u0107 i slavenski, germanski, ma\u0111arski, levantinski itd. Oni se ne mogu povijesno vezivati isklju\u010divo s jednom nacionalno\u0161\u0107u jer su bili dom, sigurna luka, mjesto ekonomskog bogatstva, borbe za emancipaciju tolikog broja ljudi razli\u010ditih jezika, kultura, povijesti, religija, tradicije\u2026 Gledaju\u0107i prema budu\u0107nosti, a ne prema pro\u0161losti koju obje na\u0161e vladaju\u0107e politi\u010dke klase opsesivno forsiraju, vjerujemo da danas vi\u0161e nego ikad postoje mogu\u0107nosti za mirnim i produktivnim su\u017eivotom me\u0111u svim stanovnicima\/cama, starih i mladih, na\u0161ih zemalja.<\/p>\n

Gledaju\u0107i unaprijed ukazuju nam se dvije vrlo dragocjene prilike: idu\u0107e godine Trst \u0107e biti Europska prijestolnica znanosti, a Rijeka Europska prijestolnica kulture. Ovo je, dakle, i poziv: posjetite Trst i otkrit \u0107ete da su ljudi koji tamo \u017eive u prosjeku puno bolji od onih koji gradom trenuta\u010dno upravljaju. Mi, kao i jo\u0161 mnogi drugi iz Trsta, u\u017eivat \u0107emo u istom putovanju u suprotnom smjeru. Susreti, upoznavanje, stvaranje veza i zajedni\u010dkih projekata najbolji su odgovor koji zajedno mo\u017eemo dati onima odozgo koji nas poku\u0161avaju podijeliti retorikom i jezikom mr\u017enje koji bi trebali pripadati pro\u0161losti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

https:\/\/tryeste.wordpress.com\/2019\/09\/14\/incontriamoci-oltre-gli-odi-del-passato-e-chi-continua-a-fomentarli\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Medijski odjeci:<\/p>\n

https:\/\/www.rijekadanas.com\/mladi-trsta-pisali-mladima-rijeke-odbacimo-politiku-onih-koji-slave-tragicna-razdoblja-nasih-zemalja\/<\/a><\/p>\n

http:\/\/novilist.hr\/Vijesti\/Rijeka\/Mladi-Trsta-uputili-pismo-Rijecanima-Ovo-je-odgovor-onima-koji-nas-dijele-retorikom-mrznje<\/a><\/p>\n

http:\/\/hr.n1info.com\/Vijesti\/a443982\/Trst-Rijeci-Odbacimo-politiku-onih-koji-slave-tragicna-razdoblja-nasih-zemalja.html<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/mladi-trsta-pisali-rijecanima-zbog-spomenika-fasistu-zaprepasteni-smo\/2116498.aspx<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16346,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-16345","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Tryeste.jpg?fit=650%2C511&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":16345,"position":0},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":16345,"position":1},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d – poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":16345,"position":2},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":16345,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":16345,"position":4},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":16345,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16345"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16345\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16347,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16345\/revisions\/16347"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16346"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}