{"id":16303,"date":"2019-09-12T07:27:43","date_gmt":"2019-09-12T07:27:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16303"},"modified":"2019-09-12T07:27:43","modified_gmt":"2019-09-12T07:27:43","slug":"david-albahari-gec-i-majer-zagreb-sandorf-2019-roman-o-holokaustu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16303","title":{"rendered":"David Albahari, \u201cGec i Majer\u201d (Zagreb: Sandorf, 2019) \u2013 roman o holokaustu"},"content":{"rendered":"

Kratki roman Gec i Majer pripovjeda\u010dkog velemajstora Davida Albaharija u izvornom se izdanju pojavio prije okruglih dvadeset godina te od tada, sasvim opravdano, nepodijeljeno plijeni pa\u017enju publike kao i kritike. Opsegom neveliko, bez paragrafa i drugih cezura, u jednom neprekinutom, monolitnom bloku ispisano djelo istovremeno je slojevita analiza nekih od sredi\u0161njih problemskih \u017eari\u0161ta suvremene Europe: pitanja krivnje i odgovornosti, kolektiva i individue, pam\u0107enja i zaborava i, na kraju, apstraktnog dobra i onog sasvim opipljivog \u201cbanalnog zla\u201c, kao i njihova uspjela umjetni\u010dka sinteza. Albaharijeva je stilistika kirur\u0161ki precizna, ima\u017eisti\u010dki \u010dista \u2013 upravo kao i vivisekcija odavno povije\u0161\u0107u zatrovanog, ali jo\u0161 uvijek \u017eivoga malignog tkiva. Gec i Majer portretirani su tako kao bezli\u010dni izvr\u0161itelji (oni su \u010dak i me\u0111usobno posve zamjenjivi!), oni pi\u0161u ljubavna pisma svojim suprugama kad se smra\u010di u Njema\u010dku i dijele bombone logora\u0161koj djeci, bivaju\u0107i u isti mah odgovornima za paradigmatsko moderno zlo: njihovi likovi mogli su biti izvedeni izravno iz promi\u0161ljanja Hannah Arendt. Ni pozicija pripovjeda\u010da, nasljednika, pre\u017eivjeloga \u2013 onoga koji mo\u017ee i mora svjedo\u010diti \u2013 nipo\u0161to nije neproblemati\u010dna: krivnja svjedo\u010denja i nemogu\u0107nost da se u\u017eas pojmi u punom opsegu dovode ga do ruba samoubojstva. To je svjedo\u010denje, makar i kao fikcionalna rekonstrukcija, usprkos svemu za njega nu\u017eno: na njemu je \u201cda prospe seme pam\u0107enja me\u0111u u\u010denicima (\u2026), da spre\u010di razvoj korova zaborava\u201c.<\/p>\n

David Albahari ro\u0111en je 1948. godine u Pe\u0107i. Knjige pri\u010da: Porodi\u010dno vreme (1973), Obi\u010dne pri\u010de (1978), Opis smrti (1982, Andri\u0107eva nagrada), Fras u \u0161upi (1984), Jednostavnost (1988) i Pelerina (1993, Nagrada Stanislav Vinaver), Izabrane pri\u010de (1994), Neobi\u010dne pri\u010de (1999, 2002) i Drugi jezik (2003). Romani: Sudija Dimitrijevi\u0107 (1978), Cink (1988), Kratka knjiga (1993), Sne\u017eni \u010dovek (1995), Mamac (1996, NIN-ova nagrada za roman godine, Nagrada Narodne biblioteke Srbije za naj\u010ditaniju knjigu), Mrak (1997), Gec i Majer (1998), Svetski putnik (2001), Pijavice (2006), Ludvig (2007) i Brat (2008). Knjige eseja: Prepisivanje sveta (1997) i Teret (2004). Izabrana djela Davida Albaharija u deset knjiga objavljena su tijekom 1996. i 1997. godine. Knjige Davida Albaharija prevedene su na engleski, francuski, njema\u010dki, talijanski, \u0161panjolski, hebrejski, ma\u0111arski, gr\u010dki, danski, albanski, slova\u010dki, esperanto i poljski jezik. Od 1993. godine autor je Vremena knjige, a od oktobra 1996. Stubova kulture. \u017divi u Calgaryju.<\/p>\n

Kamion je bio marke Zaurer, petotonac sa sandu\u010dastom karoserijom, visokom 1,7 metara i dugom 5,8 metara, koja se hermeti\u010dki zatvarala. U po\u010detku, Gestapo je koristio manje kamione, ali beogradski Zaurer je pripadao drugoj seriji, usavr\u0161enijoj: u njih je, naime, prema izjavama svedoka, moglo da stane i svih sto ljudi. Na osnovu tog podatka mo\u017ee se izvesti jednostavna ra\u010dunica i utvrditi da je za prevoz pet hiljada du\u0161a bilo neophodno napraviti najmanje pedeset vo\u017enji. U tim vo\u017enjama, du\u0161e su doista postajale du\u0161e, ali ne vi\u0161e u ljudskom obli\u010dju. Gec i Majer su bez sumnje znali \u0161ta se doga\u0111a u stra\u017enjem delu, ali izvesno je da to ne bi nikada tako opisali. Ljudi koje oni voze uop\u0161te nemaju du\u0161u, pa to je bar dobro poznato! Oni nisu ni\u0161ta drugo do bu\u0111 na licu sveta! I tako, iz dana u dan, oni ponavljaju svoj uhodani postupak.<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=258&tag=Gec%20i%20Majer&type=4<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/gec-i-majer-davida-albaharija-kultno-djelo-srpskog-klasika-na-koje-smo-cekali-21-godinu\/9342395\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16304,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-16303","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Gec-i-Majer.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":16303,"position":0},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":16303,"position":1},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55958,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55958","url_meta":{"origin":16303,"position":2},"title":"Promocija knjige “100 znamenitih Srba u Hrvatskoj”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija \u0107e se odr\u017eati u utorak, 27. 10. 2026. u 19 h u Zagrebu, u hotelu Westin na 17. katu u dvorani Panorama. Uz izdava\u010da, knjigu \u0107e predstaviti i autori pojedinih dijelova. \u201cOd osamostaljenja Hrvatske Srbi gotovo sasvim nestaju iz ud\u017ebenika, studijskih priru\u010dnika, historiografskih, knji\u017eevnih, znanstvenih, umjetni\u010dkih, nau\u010dnih, tehni\u010dkih, sportskih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55363,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55363","url_meta":{"origin":16303,"position":3},"title":"\u201eHrvatska revija\u201c (2-2026) \u2013 Tema broja: Izidor Kr\u0161njavi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (2-2026) sadr\u017ei temu broja \u201eIzidor Kr\u0161njavi\u201c. KAZALO Tema broja: Izidor Kr\u0161njavi 3\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107Izidor Kr\u0161njavi: obzorja europskog intelektualca 9\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Stjepan Matkovi\u0107Kr\u0161njavi na prava\u0161koj pozornici 13\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160tefka Batini\u0107\u00bbJesam li hrvatski narod osramotio dok sam bio predstojnikom Kr. zemaljske vlade, Odjela za bogo\u0161tovlje i nastavu?\u00ab \u0160kolske reforme\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/hrvatska_revija_2026-02.jpg?fit=300%2C410&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":16303,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":16303,"position":5},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16303","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16303"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16303\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16305,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16303\/revisions\/16305"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16304"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16303"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16303"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16303"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}