{"id":16261,"date":"2019-09-10T07:49:08","date_gmt":"2019-09-10T07:49:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16261"},"modified":"2019-09-10T07:49:08","modified_gmt":"2019-09-10T07:49:08","slug":"poziv-na-predstavljanje-prvog-velikog-romana-o-europskoj-uniji-glavni-grad-roberta-menassea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16261","title":{"rendered":"Poziv na predstavljanje \u201cprvog velikog romana o Europskoj Uniji\u201d \u201cGlavni grad\u201d Roberta Menassea"},"content":{"rendered":"

\u201cKako bi bilo da u tuma\u010denju nacionalne dr\u017eave, politi\u010dkih sustava, kulture sje\u0107anja\u2026 ne ukazujemo samo na naslje\u0111e \u201cbiv\u0161ih dr\u017eava\u201d, nego i na aktualni kontekst \u201csupradr\u017eave s potencijalom\u201d?\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Predstavljanje romana \u201cGlavni grad\u201d Roberta Menassea<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Najava 1 (za ljubitelje knji\u017eevnosti):<\/p>\n

 <\/p>\n

Smatrate da je nemogu\u0107e napisati \u017eivahan roman o institucijama EU? Mislite da je EU regulatorni mastodont koji boluje od manjka demokracije? Vjerujete da je misija na\u0161ih predstavnika u Bruxellesu braniti na\u0161e \u201cnacionalne interese\u201d? Rekli biste da samo lu\u0111ak mo\u017ee predlo\u017eiti progla\u0161enje Auschwitza glavnim gradom EU? Robert Menasse, autor romana \u201cGlavni grad\u201d, gost Festivala svjetske knji\u017eevnosti, mogao bi Vas razuvjeriti. S autorom razgovara Svjetlan Lacko Viduli\u0107. Hrvatski glazbeni zavod, 12. rujna (\u010detvrtak), 19:30 sati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Najava 2 (za ljubitelje sveu\u010dili\u0161ne nastave):<\/p>\n

 <\/p>\n

Razmi\u0161ljamo li o uvo\u0111enju modula o europskim integracijama? Kako bi bilo povezati europski politi\u010dki eksperiment, medij knji\u017eevnosti (kao eksperimentalno polje par excellance) i teorijske trendove (spatial turn, world literature\u2026)? Kako bi bilo da u tuma\u010denju nacionalne dr\u017eave, politi\u010dkih sustava, kulture sje\u0107anja\u2026 ne ukazujemo samo na naslje\u0111e \u201cbiv\u0161ih dr\u017eava\u201d, nego i na aktualni kontekst \u201csupradr\u017eave s potencijalom\u201d? Inspiracija: austrijski knji\u017eevnik Robert Menasse, vatreni eurofil i gorljivi eurokriti\u010dar, gost Festivala svjetske knji\u017eevnosti. S autorom razgovara Svjetlan Lacko Viduli\u0107. Hrvatski glazbeni zavod, 12. rujna (\u010detvrtak), 19:30 sati.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2019\/09\/10\/poziv-na-predstavljanje-romana-glavni-grad-roberta-menassea\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Robert Menasse<\/p>\n

Glavni grad <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: njema\u010dki<\/p>\n

Prijevod: Latica Bilopavlovi\u0107 Vukovi\u0107<\/p>\n

Broj stranica: 360<\/p>\n

Datum izdanja: srpanj 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika: Die Hauptstadt<\/p>\n

 <\/p>\n

Ovo je pri\u010da o jednom kontinentu, jednom gradu i njegovim stanovnicima, koji tra\u017ee svoj put kroz zbrku 21. stolje\u0107a. Ovo je briljantna i silno zabavna satira, kriminalisti\u010dka pri\u010da i komedija obi\u010daja\u2026 I nipo\u0161to na kraju: ovo je lov na jednu misterioznu svinju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sada je sigurno: prvi veliki roman o Europskoj Uniji napisao je Robert Menasse!<\/p>\n

 <\/p>\n

Pet junaka i pet pri\u010da \u0161to se u nagra\u0111ivanom bestseleru Glavni grad<\/em> maestralno ispreple\u0107u na ulicama Bruxelessa vode nas u samo srce europske politi\u010dke jave i europskog politi\u010dkog sna. \u010cemu (podsjetimo se) Unija? Kako se doga\u0111a<\/em> svojim gra\u0111anima? \u0160to su njezine slabosti, a \u0161to njezina snaga, i kako se u njima ogledaju povijest, sada\u0161njost i budu\u0107nost svake od zajednica kojima pripadamo? Pristigli sa svih strana Staroga kontinenta, nose\u0107i svako svoje naslje\u0111e jezika, vjere, nacije, klase, svjetonazora i iskustva \u2013 Menasseovi junaci unose ih u grad u kojemu se kali neka nova Europa. Kakvi \u0107e (a i svi mi skupa s njima) izi\u0107i iz toga kotla? Prodorni pogled jednog od najzna\u010dajnijih suvremenih pisaca njema\u010dkog jezika ni na trenutak ne skre\u0107e, niti opra\u0161ta: Menasseov talent, znanje i razorni humor u Glavnom gradu<\/em> podarili su nam satiru najvi\u0161e kvalitete, izvanredan roman koji nam nije mogao sti\u0107i u bolji trenutak.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/glavni-grad.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16262,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-16261","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/glavni_grad.jpg?fit=804%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":16261,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":16261,"position":1},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":16261,"position":2},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53074,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53074","url_meta":{"origin":16261,"position":3},"title":"Predstavljanje zbornika znanstvenih radova “Romantizam Stanka Vraza”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na predstavljanje zbornika znanstvenih radova Romantizam Stanka Vraza\u00a0(ur. Marina Protrka \u0160timec, FFPress, POU Samobor, 2026) koje \u0107e se odr\u017eati 14. svibnja 2026. u\u00a018 sati u Booksi (Marti\u0107eva ul. 14d, Zagreb). O knjizi \u0107e govoriti: Jelena Vojvoda (POU Samobor) Andrea Milanko (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu) Ana Tomljenovi\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Romantizam.png?fit=576%2C447&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":16261,"position":4},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":16261,"position":5},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16261","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16261"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16261\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16263,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16261\/revisions\/16263"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16262"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16261"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16261"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}