{"id":16247,"date":"2019-09-06T11:02:38","date_gmt":"2019-09-06T11:02:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16247"},"modified":"2019-09-06T11:02:38","modified_gmt":"2019-09-06T11:02:38","slug":"stevo-duraskovic-osvrt-na-knjigu-drago-roksandic-historiografija-u-tranziciji-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16247","title":{"rendered":"Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 – osvrt na knjigu – Drago Roksandi\u0107, “Historiografija u tranziciji”, 2018."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Drago Roksandi\u0107, Historiografija u tranziciji<\/em>, Srpsko kulturno dru\u0161tvo \u201eProsvjeta\u201c, Zagreb 2018, 563 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zbornik radova Historiografija u tranziciji<\/em> predstavlja svojevrstan rezime nadasve plodnog strukovnog i javnog djelovanja profesora Drage Roksandi\u0107a u zadnjih 25 godina. Tako djelo obuhva\u0107a raspon od radova o manje ili vi\u0161e davnim prijelomnicama hrvatske povijesti \u2013 poput Srba u Hrvatskoj 1989\/1990. godine, preko genocidnog nasilja u NDH, ideologije i kulture partizanskog pokreta ili stvaranja Jugoslavije 1918. godine \u2013 pa do raznih aporija identiteta formiranih na granicama i predzi\u0111ima, od kolektivnih identiteta vojnih kraji\u0161nika do policentri\u010dnih identiteta osoba poput Save Mrkalja ili Gerasima Zeli\u0107a. Na\u010din na koji Roksandi\u0107 prilazi doti\u010dnom \u0161irokom pojasu povijesnih doga\u0111aja, ljudi i ideja najbolje se mo\u017ee izraziti rije\u010dima jednog od recenzenata knjige, Slavena Ravli\u0107a, koji je zbornik sveo pod zajedni\u010dki nazivnik teorijske inovativnosti i dijalo\u0161ke otvorenosti. Na posljednju su fokusirana uvodna dva eseja koji predstavljaju otvoreni autorov poziv na dijalog kao na\u010din suo\u010davanja s traumama na\u0161e bliske pro\u0161losti, budu\u0107i da povijest po odli\u010dnoj Roksandi\u0107evoj opasci predstavlja neprolaznu avet na\u0161e sada\u0161njosti uslijed straha hrvatskog dru\u0161tva pred drugima i straha od samog sebe.<\/p>\n

U radovima koji tematiziraju razme\u0111a pro\u0161le sada\u0161njosti, bliske pro\u0161losti i suvremene povijesti, Roksandi\u0107 se upire odstraniti sa \u010ditatelja pro\u0161lost kao avet sada\u0161njosti pri\u010danjem o o\u010ditim \u010dinjenicama koje dobar dio javnosti negira, poput one kako se npr. \u201eu zadnjih dvadeset i pet godina u Socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji ni o \u010dem se nije toliko raspravljalo kao o naciji i nacionalnim odnosima\u201c (64). \u0160to jeste \u010dinjenica od koje na\u0161 povijesni kanon bje\u017ei kako se ne bismo suo\u010dili da se u SFRJ ne samo moglo, ve\u0107 i skoro pa moralo deklarirati Hrvatom ili Srbinom, ali isklju\u010divo komunisti\u010dkim Hrvatom i Srbinom. Autor izvrsno pokazuje kako su komunisti\u010dki Hrvat i Srbin skrenuli s puta kada je re\u017eim aproprirao predkomunisti\u010dki nacionalni master-narativ u \u201ekomunisti\u010dki neoromantizam\u201c. Nadalje, autor plasti\u010dno pokazuje kako je otvaranje rasprave o naciji i nacionalnom \u2013 umjesto efekta otkri\u0107a povijesti radi budu\u0107nosti \u2013 dovelo do \u201esvo\u0111enja svih dru\u0161tvenih pitanja na nacionalno ishodi\u0161te, \u010dime su komunisti stvorili sve duhovne pretpostavke za ratno razrje\u0161enje spornih pitanja\u201c (65). Nasuprot tendencioznih teza o namjernoj komunisti\u010dkoj politici dizanja ruku od Jugoslavije, Roksandi\u0107 vrlo lijepo prikazuje kako do razvoja jugoslavenskog policentrizma nije do\u0161lo samo endogenim partijskim odlukama, ve\u0107 i dobrim dijelom pod egzogenim pritiskom procesa destaljinizacije u Sovjetskom bloku, ali i dekolonizacije Tre\u0107eg svijeta, gdje je policentri\u010dni samoupravni model trebao slu\u017eiti i odr\u017eanju me\u0111unarodne reputacije jugoslavenskog modela kao komunisti\u010dke avangarde. Autor pokazuje i kako se ni do nacionalisti\u010dkog pakla nije do\u0161lo odjednom, ve\u0107 je uslijed krize samoupravljanja pojam klasnog bivao sve odvojeniji od svijeta \u017eivota, zbog \u010dega je pojam nacije dobivao sve vi\u0161e na zna\u010daju budu\u0107i da su u marksizmu-lenjinizmu klasa i nacija bili isprepleteni kao srp i \u010deki\u0107.<\/p>\n

U esejima koji obra\u0111uju traumu i tragediju usta\u0161kog genocida autor pristupa fenomenu genocida kao kumulativnoj politici radikalizacije nasilja od po\u010detne segregacije preko protjerivanja do kona\u010dne faze masovne eksterminacije. Ovi nas eseji pozivaju na razmi\u0161ljanje kako je preduvjet genocida uvijek pasivno prihva\u0107anje ve\u0107ine, u vezi \u010dega Roksandi\u0107 ispravno nagla\u0161ava Ma\u010dekov proglas iz travnja 1941. godine kao nultu to\u010dku legitimiteta i legaliteta NDH (166-167). Isticanje Ma\u010dekova proglasa osobito je va\u017eno s obzirom da savr\u0161eno ocrtava \u0161to je povijesna odgovornost bez krivnje (166-167), ali i pokazuje svu kontingentnu narav povijesti. Sintetski \u010dlanak o usta\u0161kim zlo\u010dinima u Glini i Vrginmostu \u010ditatelja suo\u010dava s u\u017easom stihijske istovremenosti svih faza genocida, a osobita vrijednost ovih \u010dlanaka kontekstualizacija je zlo\u010dina u geopoliti\u010dki polo\u017eaj Gline i Vrginmosta (blizina Zagreba i va\u017ean prometni polo\u017eaj, ideja zapadne Bosne kao budu\u0107eg geopoliti\u010dkog sredi\u0161ta NDH itd.). Naposljetku, Roksandi\u0107 bez zadr\u0161ke otvara i sve aspekte propitivanja Jasenova\u010dkog logora izvan mitova tematiziraju\u0107i i njegovu radnu ulogu u kontekstu plana NDH o isu\u0161ivanju Lonjskog, Crnac i Jelas polja \u2013 tih neuralgi\u010dnih devetnaeststoljetnih manipulativnih to\u010daka hrvatske povijesti \u2013 a koje je trebala vr\u0161iti srpska robovska radna snaga.<\/p>\n

Ipak po sudu pisca ovih redova Roksandi\u0107 najve\u0107u pljusku povijesti kao mitu daje u \u010dlanku \u201eO manjinskom legitimitetu i legalitetu: Srbi u Hrvatskoj izme\u0111u lojalnosti, neposlu\u0161nosti i pobune\u201c, gdje \u201ega\u0111a u sridu\u201c samu sr\u017e problema odnosa ve\u0107inskog i manjinskog identiteta kao \u201eposvema\u0161nju nespremnost intelektualnih slojeva me\u0111u Srbima u Hrvatskoj da kriti\u010dki artikuliraju autohtonu srpsku politi\u010dku kulturu u Hrvatskoj\u2026\u201c (32). Cijeli esej je svojevrsna polemika autora sa spomenutom intelektualnom nespremnosti, poput obra\u010duna s floskuletinom o segregacijskoj oficijelnoj politici spram Srba u Socijalisti\u010dkoj Hrvatskoj. Ono \u0161to eseju nedostaje je jasno tuma\u010denje za\u0161to SKH\u2013SDP \u2013 kojem je ogromna ve\u0107ina hrvatskih Srba dala glas na izborima 1990. godine \u2013 nije formulirao svoju srpsku politiku, te tako u\u010dinio dobrim dijelom izli\u0161nim SDS-ovu politiku \u201eustanka bez oru\u017eja\u201c ili \u201epobune bez nasilja\u201c (51). Summa summarum, \u010dlanak je i poziv za cjelovito promi\u0161ljanje identiteta hrvatskih Srba, u kojem antifa\u0161isti\u010dka borba \u010dini samo jedan dio duge povijesti koja se\u017ee barem od iliraca i narodnjaka preko Hrvatsko-srpske koalicije i Selja\u010dko-demokratske koalicije sve do KPH\/SKH kao svjedo\u010danstva o povijesnoj ugra\u0111enosti hrvatskih Srba u hrvatski politi\u010dki narod nasuprot opozitnom narativu o Srbima u Hrvatskoj kao najzapadnijem dijelu svekolikog Srpstva.<\/p>\n

Posljednje tri tematske jedinice Zbornika obuhva\u0107aju tematski vrlo raznorodni \u010dlanci, koje karakterizira zajedni\u010dki nazivnik teorijske inovativnosti. U hrvatskom kontekstu, ona ne obuhva\u0107a samo ukazivanje na nove teorijsko-metodolo\u0161ke alate, ve\u0107 prije svega na \u201ecrne kratere\u201c hrvatske historiografije, koji se ne svode samo na podzastupljenost dru\u0161tvene i kulturne u odnosu na politi\u010dku historiografiju, ve\u0107 na kroni\u010dni nedostatak kontekstualizacije i komparativne perspektive. Tako npr. Roksandi\u0107 interpretira 1918. godinu iz Koselleckovih pojmova prostora iskustva i horizonta o\u010dekivanja, optere\u0107enih mno\u0161tvom hrvatskih i srpskih zaka\u0161njenja proiza\u0161lih iz konvulzivne modernizacije (408). U sklopu temata o hrvatsko- njema\u010dkim vezama, Roksandi\u0107 pokazuje kako je \u201enjema\u010dki jedan od najva\u017enijih dimenzija hrvatske nacionalne integracije i modernizacije\u201c (436), budu\u0107i da Ilirci ne odbijaju njema\u010dku transmisiju modernizacijskih utjecaja, ve\u0107 je \u017eele aproprirati i iskazati na hrvatskom. Nadalje, analiziraju\u0107i pojam tolerancije u Habsbur\u0161koj Monarhiji, pokazuje kako ga nisu uveli gra\u0111anski revolucionari ve\u0107 konzervativci poput Josipa II i Metternicha implementiraju\u0107i njema\u010dki feudalni koncept koji drugog prihva\u0107a u svezi s prakti\u010dnim razlogom, \u0161to iako nije moderni pojam tolerancije \u201eotvara mnogima zatvorena vrata\u201c (471). Osim nabrojanih, tu su i eseji o policentri\u010dnim povijesnim li\u010dnostima, poput Nikole Tommasea, Save Mrkalja i Gerasima Zeli\u0107a, koji su u svojim povijesnim osobnostima amalgamirali vi\u0161estruke identitete prisutne na prostoru \u201eTriplex Confinuma\u201c, kao i eseji o autoru profesionalno i ljudski va\u017enim profesorima, poput Renea Lovren\u010di\u0107a i \u0110or\u0111a Stankovi\u0107a.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, mo\u017ee se re\u0107i kako Historiografija u tranziciji<\/em> dobrim dijelom opravdava zada\u0107u koju joj je postavio autor, a to je suo\u010davanja s traumama na\u0161e bliske pro\u0161losti, tj. suo\u010davanje i etni\u010dke ve\u0107ine i manjine sa strahom pred drugima i od sama sebe. Jasnim ra\u0161\u010daravanjem aveti pro\u0161losti, kao i teorijski inovativnim interpretacijama one ne\u0161to dalje, ovaj zbornik izabranih eseja svakako treba preporu\u010diti \u0161iroj intelektualnoj javnosti. Tim vi\u0161e \u0161to radovi imaju prije formu vrhunskih eseja, nego strogo znanstvenih \u010dlanaka s obzirom da ve\u0107inom ne donose primarno nove znanstvene spoznaje, ve\u0107 vi\u0161e sintetiziraju dosada\u0161nja istra\u017eivanja donose\u0107i pritom brojne vrijedne opservacije o obra\u0111ivanim povijesnim pojavama. Kroz doti\u010dnu formu zrcali se i Roksandi\u0107ev neumoran rad na otvaranju hrvatskoj historiografiji raznih obzora i prozora u svijet, kroz koje, na\u017ealost, malo tko da je gledao. Ali i to vi\u0161e ide na ra\u010dun sredine, a manje autora ove knjige.<\/p>\n

 <\/p>\n

Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-16247","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":16247,"position":0},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":16247,"position":1},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":16247,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":16247,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":16247,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":16247,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16247","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16247"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16247\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16248,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16247\/revisions\/16248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16247"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16247"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16247"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}