<\/p>\n
Marijana Bori\u0107, Zrinka Bla\u017eevi\u0107, Bojan Marotti, ur., Faust Vran\u010di\u0107 i njegovo doba. Zbornik radova s Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa odr\u017eanoga u povodu 400. obljetnice objavljivanja Novih strojeva Fausta Vran\u010di\u0107a. Vodice \u2013 \u0160ibenik, 22-23. rujna 2015.<\/em>, Prvi\u0107 Luka: Memorijalni centar \u201eFaust Vran\u010di\u0107\u201c, 2018., 261 str. <\/strong><\/p>\n <\/p>\n Na po\u010detnim stranicama ovog zbornika nalaze se tri skice Vran\u010di\u0107evih izuma, ilustracije koje vizualno ujedno tvore broj \u201e400\u201c. Toliko je godina pro\u0161lo od objavljivanja Machinae Novae<\/em>, najpoznatijeg, ali i samo jednog u nizu od brojnih i tematski raznolikih djela Fausta Vran\u010di\u0107a. Faust Vran\u010di\u0107, \u010dovjek je kojega Marijana Bori\u0107, jedna od urednica zbornika, argumentirano naziva \u201emetaforom renesanse\u201c u Hrvatskoj. Kao \u0161to saznajemo iz dosada\u0161nje historiografije, ali i njenog najnovijeg izdanka, ovog zbornika, polihistor Faust Vran\u010di\u0107 bio je poduzetnik, izumitelj, filozof, teolog, sve\u0107enik i biskup, protonacionalni ideolog i jezikoslovac te dakako, diplomat koji je svojom svestranom ostav\u0161tinom zaslu\u017eeno privukao pozornost iznimno \u0161irokog kruga stru\u010dnjaka iz dru\u0161tvenih, prirodoslovnih i humanisti\u010dkih disciplina. \u010cetiristo godina nakon prvog izdanja Machinae Novae,<\/em> 2015. godine, odr\u017ean je me\u0111unarodni znanstveni skup u organizaciji Memorijalnog centra \u201eFaust Vran\u010di\u0107\u201c u Prvi\u0107 Luci. Tri godine kasnije objavljen je i interdisciplinarni zbornik s radovima dvanaestorice stru\u010dnjaka \u2013 povjesni\u010dara znanosti, povjesni\u010dara, filozofa, jezikoslovaca, povjesni\u010dara umjetnosti i povjesni\u010dara glazbe te informatologa. Interdisciplinaran raspon stru\u010dnjaka o\u010dit je i u uredni\u0161tvu zbornika u \u010dijem su sastavu, osim spomenute povjesni\u010darke znanosti i organizatorice skupa Marijane Bori\u0107, i povjesni\u010darka Zrinka Bla\u017eevi\u0107 te filolog Bojan Marotti.<\/p>\n Na samom po\u010detku glavnine zbornika, rad jedne od urednica bavi se povodom organizacije znanstvenog skupa i objave ovog zbornika. U izvornom znanstvenom radu \u201eVran\u010di\u0107evo djelo Machinae novae<\/em> u obzoru novovjekovne znanosti\u201c Marijana Bori\u0107 kontekstualizirala je i analizirala Vran\u010di\u0107ev tehni\u010dki priru\u010dnik Machinae novae<\/em> kojim je Vran\u010di\u0107 zaslu\u017eio mjesto uz bok najutjecajnijim ljudima iz svjetske povijesti znanosti. Autorica je pritom dala kratki pregled znanstvene misli Vran\u010di\u0107evog doba i raspravila o dokumentiranim i mogu\u0107im utjecajima drugih izumitelja na Vran\u010di\u0107ev rad. Kako je Vran\u010di\u0107 u priru\u010dniku jasno razdijelio vlastite projekte od onih koje je preuzeo od drugih, Bori\u0107 je postavila i odgovorila na pitanje za\u0161to je uop\u0107e odlu\u010dio me\u0111u svoje zamisli uklju\u010divati i one tu\u0111e. Autorica je zatim analizirala tri najva\u017enije cjeline Vran\u010di\u0107eva priru\u010dnika, projekte koji se ti\u010du gradnje mostova, projekte za mlinove i ono po \u010demu je Vran\u010di\u0107 danas najpoznatiji, njegov projekt padobran, tj. Homo volans<\/em>. Za svaku od tih skupina, autorica je analizirala i dalekose\u017enost i primjenjivost njegovih ideja. Uspore\u0111uju\u0107i Vran\u010di\u0107ev projekt padobrana s onim ranijeg postanka, projektom Leonarda da Vincija, Bori\u0107 zauzima vlastiti sud o eventualnim utjecajima Leonardovog projekta te obja\u0161njava klju\u010dne razlike me\u0111u njima do kojih su znanstvenici do\u0161li prou\u010davaju\u0107i i testiraju\u0107i upravo njihovu mogu\u0107u primjenu. O posve nepoznatim te, kao \u0161to je pokazao, i iznimno bitnim \u010dinjenicama iz Vran\u010di\u0107eva \u017eivota, pisao je povjesni\u010dar umjetnosti Danko Zeli\u0107 u izvornom znanstvenom radu \u201eIzumitelj i poduzetnik \u2013 tri nepoznata dokumenta o Faustu Vran\u010di\u0107u iz 1588.-1590. godine\u201c. D. Zeli\u0107 je u \u010dlanku objavio transkripte i analize triju do sad nepoznatih dokumenata iz Vran\u010di\u0107evog vrlo ranog \u017eivota. Dokumenti koje donosi autor, ugovor za otkup patentne licencije u Grazu, molba za povlasticu i mleta\u010dka povlastica iz 1590., bacaju posve novo svjetlo na po\u010detke Vran\u010di\u0107eva bavljenja izumima. Naime, autor opovrgava do sad ra\u0161irene hipoteze kako je Vran\u010di\u0107ev izumiteljski rad bio plod dokolice i kako se on tom djelatnosti po\u010deo baviti upravo kao izumitelj. Prvi dokument, ugovor o licenciji iz 1588. godine, prikazuje Vran\u010di\u0107a kao poduzetnika koji otkupljuje patentnu licencu od izumitelja patenta baruna Hansa Friedricha Hofmanna te uz to pokazuje tada\u0161nje norme i prakse u prodaji i kupovini patentnih licenci. Idu\u0107a dva dokumenta, molba za povlasticu upu\u0107ena vjerojatno mleta\u010dkome du\u017ebu i mleta\u010dka povlastica iz 1590. godine, jesu, kako tvrdi Zeli\u0107, vjerojatno povezana te govore o Vran\u010di\u0107u kao o izumitelju koji je za svoj patent uspio ishodovati povlasticu monopola na prodaju patentne licence. Zeli\u0107 je osim toga interpretirao i Vran\u010di\u0107evo djelovanje u kontekstu poduzetni\u0161tva i iznimnog porasta tehni\u010dkih inovacija i broja patenata u 16. i 17. stolje\u0107u, a problematizirao je i Vran\u010di\u0107evo kori\u0161tenje aliasa Felice Vero<\/em>. Uz autorovu analizu i interpretaciju dokumenata, transkripti ovih dokumenata svakako su vrijedni za budu\u0107a, nova istra\u017eivanja.<\/p>\n Kako pomo\u0107u suvremenih tehnologija pribli\u017eiti izume Fausta Vran\u010di\u0107a na\u0161im suvremenicima i posebno u\u010denicima, bavili su u preglednom radu \u201eArhivsko gradivo i suvremene 3D tehnologije u edukaciji \u2013 primjer Fausta Vran\u010di\u0107a\u201c informatolozi Hrvoje Stan\u010di\u0107 i Ivan Relji\u0107. Autori su raspravljali o problemima pohrane arhivske gra\u0111e te mogu\u0107nostima koje donosi inovativna digitalizacija u obliku izrade 3D objekta. Kao primjer, za izradu 3D objekta, tj. makete autori su uzeli Vran\u010di\u0107evu skicu \u201eMlin s pomi\u010dnim krovom\u201c. Pritom su detaljno objasnili s kojim su se sve problemima susreli pri kori\u0161tenju ove skice za izradu 3D objekta te opisali \u010ditav proces rada, od pripreme, ispisa te zavr\u0161ne obrade i bojanja, procesa koji je sveukupno trajao \u010dak 120 radnih sati. Naposljetku, autori su dali i prijedlog kori\u0161tenja 3D modela u nastavi, navode\u0107i koje bi se sve aktivnosti mogle osmisliti njihovom primjenom.<\/p>\n Jezikoslovna skupina radova po\u010dinje izvornim znanstvenim radom \u201eVran\u010di\u0107ev leksik u kontekstu hrvatskoga leksika u pro\u0161losti i sada\u0161njosti\u201c kroatistice Sanje Vuli\u0107 koja pi\u0161e o zna\u010dajkama Vran\u010di\u0107evog leksika u njegovom rje\u010dniku iz 1595. godine, ujedno i prvom samostalnom ve\u0107em hrvatskom rje\u010dniku uop\u0107e. Vuli\u0107 se pritom fokusirala upravo na bogatstvo rje\u010dotvorja hrvatskog jezika. Autorica je raspisala nekolicinu primjera tvorbenih dvo\u010dlanih nizova, tvorbenih lanaca i jo\u0161 vi\u0161e primjera tvorbenih prstena. Vuli\u0107 je navela i druge primjere rje\u010dotvorja te na izrazito zanimljiv na\u010din problematizirala Vran\u010di\u0107evo odbijanje posu\u0111enica i sklonost ka rje\u010dotvorju. Kako ka\u017ee, ono bi se danas u normiranom jeziku od mnogih proglasilo \u201enovohrvatskom izmi\u0161ljotinom\u201c. Uz rje\u010dotvorje, autorica je raspravljala i o zanimljivosti Vran\u010di\u0107eva leksika s dijalektolo\u0161koga aspekta, odabiru\u0107i pritom imenicu \u201ehi\u017ea\u201c i Vran\u010di\u0107eve nazive mjeseca u godini. U drugom izvornom znanstvenom radu unutar te skupine, \u201eO nadslovcima na hrvatskim rije\u010dima u Vran\u010di\u0107evu rje\u010dniku\u201c, filolog Bojan Marotti analizirao je zna\u010denje i ustaljenost nadslovaka u Vran\u010di\u0107evom petojezi\u010dnom rje\u010dniku iz 1595. godine. Marotti se pritom zala\u017ee za novi pristup u kojem se analiza radi bez pretpostavki o naglascima koji bi trebali stajati na odre\u0111enim rije\u010dima, kao i bez prosu\u0111ivanja je li Vran\u010di\u0107 dobro ili pogre\u0161no upotrijebio pojedine naglaske. Prema njemu, u analizi bi se trebalo isklju\u010divo dr\u017eati Vran\u010di\u0107evog rje\u010dnika i, kako ka\u017ee Marotti, poku\u0161ati saznati zna\u010denje \u201eiz sustava\u201c, a ne \u201eiz okoline\u201c. Marotti je pritom analizirao Vran\u010di\u0107evu upotrebu o\u0161trog, te\u0161kog i zavinutog naglaska fokusiraju\u0107i se na rije\u010di koje se u rje\u010dniku javljaju vi\u0161e puta s razli\u010ditim naglascima. Autor je zaklju\u010dio kako se ne mo\u017ee proniknuti zna\u010denje nadslovaka, a kao razlog je naveo upravo njihovu neustaljenu upotrebu. Uz to, analizirao je i udvajanje samoglasnika i suglasnika u Vran\u010di\u0107evom rje\u010dniku. Naposljetku, autor je komparirao rje\u010dnik iz 1595. godine s Lodereckerovim rje\u010dnikom iz 1605. koji se smatra drugim izdanjem Vran\u010di\u0107evog rje\u010dnika i analizom zaklju\u010dio kako je Vran\u010di\u0107 postepeno odustajao od bilje\u017eenja nadslovaka. Kako Marotti ka\u017ee, to odustajanje jo\u0161 je o\u010diglednije u Vran\u010di\u0107evom djelu Xivvot nikoliko izabraniih divviicz. <\/em>Pritom navodi kako je upravo u tome djelu Vran\u010di\u0107 objasnio za\u0161to je odustao od bilje\u017eenja nadslovaka.<\/p>\n Govore\u0107i o kulturnim transferima i translacijama, povjesni\u010darka Zrinka Bla\u017eevi\u0107 analizirala je u izvornom znanstvenom radu \u201eDalmatinski sarmatizam Fausta Vran\u010di\u0107a (1551.-1617.) \u2013 paradigmatski model humanisti\u010dke kulturne translacije\u201c Vran\u010di\u0107evu polemi\u010dku poslanicu De Slovinis seu Sarmatis.<\/em> Poslanica je bila namijenjena krakovskom kanoniku Krzysztofu Warszewickomu i objavljena u dodatku hagiografsskog djela Xivvot nikoliko izabraniih divviicz. <\/em>Bla\u017eevi\u0107 je u toj poslanici prepoznala preuzimanje specifi\u010dnog protonacionalnog ideologema, sarmatizma, i stvaranje ne\u0161to druga\u010dijeg, \u201edalmatinskog\u201c sarmatizma. Autorica je kompariraju\u0107i navela klju\u010dne razlike izme\u0111u Vran\u010di\u0107evog \u201edalmatinskog\u201c sarmatizma i poljskog sarmatizma Krzysztofa Warszewickog, kanonika \u010diji je sarmatizam bio u funkciji imperijalisti\u010dkih i ekspanzionisti\u010dkih pretenzija tada\u0161njeg poljskog kralja Sigismunda III. Vase. Navode\u0107i klju\u010dne razlike, autorica je objasnila i Vran\u010di\u0107ev odabir elemenata i pisaca unutar sarmatisti\u010dke tradicije koji su odgovarali Vran\u010di\u0107evoj agendi. Kao jedan od primjera navodi Vran\u010di\u0107evo protivljenje izjedna\u010davanju Sarmata i Skita budu\u0107i da je humanisti\u010dka etnogenealogija Skite smatrala prao\u010devima Turaka, \u0161to Vran\u010di\u0107u s obzirom na povijesni kontekst nikako nije moglo odgovarati. Uz to, Bla\u017eevi\u0107 je komparirala Vran\u010di\u0107ev sarmatizam sa sarmatisti\u010dkim diskursom u djelima Vinka Pribojevi\u0107a i Dinka Zavorovi\u0107a. Pritom je zajedni\u010dke elemente prona\u0161la u Vran\u010di\u0107evom i Zavorovi\u0107evom protivljenju svetojeronimskoj legendi te zaklju\u010dila kako je njihov sarmatizam bio daleko \u201emoderniji\u201c od Pribojevi\u0107eva.<\/p>\n Filozofski blok u zborniku po\u010dinje preglednim radom \u201eVran\u010di\u0107evo djelo Logica nova suis ipsius instrumentis formata et recognita<\/em>\u201c Luke Bor\u0161i\u0107a i Ivane Skuhala Karasman s Instituta za filozofiju (Zagreb). Autori su analizirali Vran\u010di\u0107evo djelo Logica nova, smje\u0161taju\u0107i ga primarno u kontekst renesansne filozofije te fokusiraju\u0107i se na Vran\u010di\u0107evu definiciju logike i metafizike. Pokazali su kako se Vran\u010di\u0107 svojom definicijom udaljio od skolasti\u010dkog aristotelizma te dao vlastito shva\u0107anje definicije, kategorija i razgrani\u010denje logike i metafizike. Pritom su opisali i Vran\u010di\u0107evu podjelu logike na polja koja se bave definicijom, divizijom te dokazom, zaklju\u010dkom i potvr\u0111ivanjem. Budu\u0107i da je Vran\u010di\u0107 pisao o logici kao o disciplini koja se bavi formama, a ne sadr\u017eajem, te disciplini koja se ne bavi otkrivanjem ve\u0107 razlaganjem istine, autori su njegovo pisanje interpretirali kao pro\u0161irenje funkcije logike. S druge strane, Vran\u010di\u0107evo poglavlje \u201eO metafizici\u201c i njegovu kritiku Aristotelove metafizike autori ipak prosu\u0111uju kao djelo koje je bilo posve u skladu s tada\u0161njom filozofskom klimom. Dapa\u010de, naglasili su kako se ono sastoji zapravo od toposa humanisti\u010dke kritike peripateti\u010dke filozofije. Idu\u0107i u filozofskom bloku zbornika jest pregledni rad \u201eSli\u010dnosti i razlike Plotinove i Vran\u010di\u0107eve kritike Aristotelove teorije kategorija\u201c Mate Bunti\u0107a. Bunti\u0107 je analizirao i komparirao Plotinovu i s druge strane Vran\u010di\u0107evu kritiku Aristotelove teorije kategorija u poglavlju \u201eDe praedicamentis\u201c iz djela Logica nova suis ipsius instrumentis formata et recognita<\/em>. Njihovom komparacijom zaklju\u010dio je kako se Vran\u010di\u0107 slagao s Plotinom u tome da Aristotelovih deset kategorija nisu odr\u017eive. Me\u0111utim, dok je Plotin prihvatio Platonovu ljestvicu od pet kategorija, Vran\u010di\u0107 je zadr\u017eao ljestvicu od deset kategorija te ju je pritom revidirao, mijenjaju\u0107i bivstvo, odnos, polo\u017eaj i posjedovanje s materijalnim, formalnim, djelatnim i svr\u0161nim uzrokom. Ivica Musi\u0107 i Mate Penava preglednim su radom \u201eIzme\u0111u morala i etike \u2013 Vran\u010di\u0107eva Ethica Christiana<\/em>\u201c tako\u0111er dali filozofski pogled u stvarala\u010dku ba\u0161tinu Fausta Vran\u010di\u0107a. Autori su na po\u010detku razlo\u017eili tradiciju kr\u0161\u0107anske etike obja\u0161njavaju\u0107i razloge kori\u0161tenja i zadr\u017eavanja termina \u201ekr\u0161\u0107anska etika\u201c te koje je zna\u010denje eti\u010dnosti u kr\u0161\u0107anskom kontekstu. Pritom su Vran\u010di\u0107evo djelo Kr\u0161\u0107anska etika<\/em> smjestili unutar skolasti\u010dke tradicije te naveli kako smatraju da ga treba promatrati kao prakti\u010dni priru\u010dnik \u0161ibenskim redovnicima. Autori su analizirali Vran\u010di\u0107evo pisanje o trima temeljnim krjepostima (poniznost, \u010disto\u0107a i siroma\u0161tvo) iz kojih prema njemu proizlaze sve druge krjeposti. Uz to, objasnili su i Vran\u010di\u0107evu kritiku Aristotelovih vrijednosti. Unato\u010d konstataciji kako je Vran\u010di\u0107 smatrao da Aristotelove krjeposti uop\u0107e nisu krjeposti, autori smatraju kako se Vran\u010di\u0107 nije direktno suprotstavljao Aristotelu ve\u0107 je samo modificirao njegove stavove prema kr\u0161\u0107anskim vrijednostima.<\/p>\n U izvornom znanstvenom radu \u201eSlike iz svakodnevnog \u017eivota u \u0160ibeniku prema vizitaciji apostolskoga vizitatora Agostina Valiera 1579. godine\u201c povjesni\u010darka Jadranka Nerali\u0107 opisala je dva sudska postupka koja su se vodila u \u0160ibeniku 1579. godine. Nerali\u0107 je pritom iznijela i zaklju\u010dke o tada\u0161njem svakodnevnom \u017eivotu u Vran\u010di\u0107evom rodnom gradu. Autorica je navela kako su tijekom spomenute vizitacije organizirani brojni sudski postupci, me\u0111utim, detaljno opisuje samo sudski postupak protiv dominikanca Augustina Pridojevi\u0107a optu\u017eenog za neprimjeren \u017eivot s konkubinom u iznajmljenoj ku\u0107i i no\u0107na dru\u017eenja s lascivnim dru\u0161tvom uz pjevanje neprimjerenih pjesama te postupak protiv mladog kanonika Franje Bogaf\u010di\u0107a zbog udaranja i vrije\u0111anja starca Franje Kr\u0161uli\u0107a. Nerali\u0107 je s obzirom na relativno visoku te\u017einu izre\u010denih kazni postavila i odgovorila na pitanje o uobi\u010dajenosti ili izvanrednosti izricanja kazni na koje je nai\u0161la. Naposljetku, Valierovu izrazitu kritiku morala u Vran\u010di\u0107evom rodnom gradu protuma\u010dila je i odrazom borbi izme\u0111u starih i novih obi\u010daja te unutarnjih i vanjskih utjecaja. Povjesni\u010dar glazbe David di Paoli Paulovich u preglednom je radu \u201eLiturgijska glazbena tradicija akvilejskoga pjevanja u domovini Fausta Vran\u010di\u0107a\u201c najprije objasnio kompleksnost i bogatstvo raznolikih obreda u Crkvi, stavljaju\u0107i u fokus akvilejsko pjevanje na isto\u010dnoj obali Jadrana i akvilejski obred koji se u Mleta\u010dkoj Republici unato\u010d njegovom ukidaju, kao dr\u017eavni obred slavio sve do 1807. godine. Autor razla\u017ee tradiciju akvilejskog pjevanja koje se na hrvatskom povijesnom prostoru zadr\u017ealo u latinskoj i glagolja\u0161koj varijanti sve do \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Tako\u0111er, obja\u0161njava i uzroke krize dijela repertoara prema akvilejskim obrascima te kao takve navodi izdanja liturgijskih knjiga s gregorijanskim napjevima iz dvadesetih i tridesetih godina 20. stolje\u0107a, ograni\u010denost tuma\u010denja reformi s Drugog vatikanskog sabora te Drugi svjetski rat koji je utjecao na iseljavanje brojnih zajednica i ga\u0161enje mnogih bratov\u0161tina. Di Paoli Paulovich naposljetku je i apelirao na va\u017enost o\u010duvanja i istra\u017eivanja ba\u0161tine akvilejskog pjevanja u Hrvatskoj. Posljednji prilog u zborniku jest za istra\u017eiva\u010de iznimno korisno izlaganje sa znanstvenog skupa \u201eSpisi Fausta Vran\u010di\u0107a u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru (fond \u201eObitelj Dragani\u0107-Vran\u010di\u0107\u201c)\u201c Dubravke Koli\u0107 i Danka Zeli\u0107a. Autori su u kra\u0107im crtama razlo\u017eili povijest obiteljskog arhiva Dragani\u0107-Vran\u010di\u0107 fokusiraju\u0107i se na dokumente koji su 1948. godine prilikom djelovanja Komiteta za nau\u010dne ustanove, sveu\u010dili\u0161te i visoke \u0161kole Narodne Republike Hrvatske <\/em>zabunom zavr\u0161ili u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru. Uz to, autori navode kako su ti vrijedni dokumenti \u2013 nastali izme\u0111u 1484. i 1921. godine \u2013 sve do 2013. godine bili u zaboravu. Na kraju, prila\u017eu i cjelovit \u201ePopis spisa iz ostav\u0161tine Fausta Vran\u010di\u0107a u Dr\u017eavnom arhivu u Zadru\u201c (fond \u201eObitelj Dragani\u0107-Vran\u010di\u0107\u201c, HR-DAZD-352) te upozoravaju na izniman zna\u010daj tih dokumenata koji su, kako su dosada\u0161nja istra\u017eivanja pokazala, bacili novo svjetlo na ostav\u0161tinu Fausta Vran\u010di\u0107a.<\/p>\n Da je ovaj zbornik bio objavljen s ne\u0161to druga\u010dijim, jednoli\u010dnijim konceptom, zasigurno ne bi bilo mnogo zamjerki organizatorima skupa i urednicima. Naime, povod organizacije znanstvenog skupa odgovara upravo u\u010destalom isticanju primarno izumiteljske ba\u0161tine Fausta Vran\u010di\u0107a. Me\u0111utim, spomenuti skup i njegov pisani produkt dokaz su kako umre\u017eenost institucija i istra\u017eiva\u010da iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Italije mo\u017ee rezultirati iznimno kvalitetnim i interdisciplinarnim prilozima koji kilometrima izlaze iz ustaljenih istra\u017eiva\u010dkih okvira. Zasigurno je rije\u010d o pozitivnoj suradnji dostojnoj da postane model za budu\u0107a istra\u017eivanja.<\/p>\n <\/p>\n Tihana Ku\u0161ter<\/em><\/p>\n <\/p>\n \u2014<\/p>\n <\/p>\n Napomena:<\/strong> prikaz \u0107e biti objavljen u Radovima Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-16222","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":16222,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":16222,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":16222,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":16222,"position":3},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":16222,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":16222,"position":5},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16222","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16222"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16222\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16224,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16222\/revisions\/16224"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16222"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16222"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16222"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}