{"id":16214,"date":"2019-09-04T20:40:35","date_gmt":"2019-09-04T20:40:35","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16214"},"modified":"2019-09-04T20:40:35","modified_gmt":"2019-09-04T20:40:35","slug":"matija-drandic-prikaz-zbornika-artisani-et-mercatores-o-obrtnicima-i-trgovcima-na-jadranskom-prostoru-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16214","title":{"rendered":"Matija Drandi\u0107 – prikaz zbornika – “Artisani et mercatores\u2026: o obrtnicima i trgovcima na Jadranskom prostoru”, 2019."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

Artisani et mercatores\u2026: o obrtnicima i trgovcima na Jadranskom prostoru<\/em><\/strong> (ur. Marija Mogorovi\u0107 Crljenko, Elena Uljan\u010di\u0107), Pore\u010d: Zavi\u010dajni muzej Pore\u0161tine \u2013 Museo del territorio parentino, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli, Dr\u017eavni arhiv u Pazinu, 2019., 261 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Zbornik radova 8. Istarskih povijesnih biennala urednica Marije Mogorovi\u0107 Crljenko i Elene Uljan\u010di\u0107 pod nazivom Artisani et mercatores\u2026: o obrtnicima i trgovcima na Jadranskom prostoru <\/em>tiskan je 2019. godine u izdanju Zavi\u010dajnog muzeja Pore\u0161tine \u2013 Museo del territorio parentino kao glavnog nakladnika te Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli i Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu u ulozi sunakladnika.<\/p>\n

Od 2003. svake se druge godine u Pore\u010du odr\u017eava va\u017ean me\u0111unarodni znanstveni skup koji donosi priloge iz povijesti svakodnevice jadranskog prostora. Rije\u010d je o skupu \u201eIstarski povijesni biennale\u201c koji se bavi temama iz socijalne i kulturne povijesti te povijesti svakodnevnice koje se nalaze na marginama hrvatske historiografije. Nakon svakoga skupa, organizatori objavljuju i zbornik radova. Do danas tiskano je sedam zbornika radova s \u201eIstarskih povijesnih biennala\u201c (Matija\u0161i\u0107 2005.; Budak 2007.; Mogorovi\u0107 Crljenko, Uljan\u010di\u0107-Veki\u0107 2009.; Mogorovi\u0107 Crljenko 2011.; Mogorovi\u0107 Crljenko, Uljan\u010di\u0107-Veki\u0107 2013.; 2015.; 2017.), a nedavno, preciznije krajem svibnja 2019., svjetlo dana ugledao je i osmi zbornik \u010diji \u0107e sadr\u017eaj biti ukratko prezentiran.<\/p>\n

Zbornik obasi\u017ee 261 stranicu te okuplja 16 znanstvenih \u010dlanaka nastalih na temelju izlaganja na skupu odr\u017eanom 2017. godine. Jezici skupa, a tako i \u010dlanaka jesu hrvatski, talijanski, slovenski te engleski, a na kraju svakog stoji sa\u017eetak na engleskom jeziku. Radovi su kronolo\u0161ki poredani, po\u010dev\u0161i od onog koji obra\u0111uje povijesne fenomene iz srednjovjekovnog razdoblja sve do \u010dlanaka koji se bavi povije\u0161\u0107u 20. stolje\u0107a.<\/p>\n

Rad Zdenke Janekovi\u0107 R\u00f6mer naslovljen Georgius Scambe de Gostigna, habitator Ragusei olim de Arbo, uspje\u0161an Dubrov\u010danin bez gra\u0111anskog prava<\/em> propedeuti\u010dki je smje\u0161ten na prvim stranicama zbornika, kako bi \u010ditatelju predstavio usmjerenje koje je skup, a onda i zbornik, zacrtao unutar doma\u0107e historiografije. Ovim radom, na specifi\u010dnom primjeru slu\u010daja D\u017eora Gostinje, stanovnika Dubrovnika porijeklom s Raba, na \u0161to upu\u0107uje i sam naslov, R\u00f6mer dokazuje kako politi\u010dka i gra\u0111anska prava nisu bili nu\u017ean preduvjet afirmacije u Dubrovniku na prijelazu iz 13. u 14. stolje\u0107e. Ovom tvrdnjom autorica ne samo da opovrgava klasi\u010dnu historiografsku ideju o komunalnim dru\u0161tvima kao strogo strukturiranim i hijerarhiziranim socijalnim konfiguracijama, ve\u0107 baca novo svijetlo na razumijevanje srednjovjekovne dru\u0161tvene strukture, otvaraju\u0107i nova pitanja i dokazuju\u0107i da postoji \u0161irok prostor za daljnja istra\u017eivanja dru\u0161tvene stratifikacije. Upravo je ovo potonje pokreta\u010dka ideja samih Istarskih povijesnih biennala, neovisno o kojoj se povijesnoj temi radi.<\/p>\n

Sli\u010dnog inovativnog karaktera je i \u010dlanak povjesni\u010darke Donate Degrassi koja raspravlja o teorijskim, konceptualnim i metodolo\u0161kim promjenama u talijanskoj historiografiji. Bave\u0107i se historiografskim istra\u017eivanjima obrtnika, autorica \u010dlanka Gli artigiani nell’Italia comunale e nell’area alto-adriatica: nuove prospettive nelle ricerche degli ultimi decenni <\/em>(Obrtnici talijanskih komuna i sjevernojadranskog prostora: nove istra\u017eiva\u010dke perspektive tijekom posljednjih desetlje\u0107a<\/em>) prikazuje razvoj talijanske ekonomske historije od \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a do danas. Prodor novih ideja koje su potaknule interdisciplinarna istra\u017eivanja utjecao je na obrat unutar talijanske historiografije. Tradicionalne interpretacije arhivskih dokumenata zamijenili su preispitivanje statusa trgovca, uloge \u017eena, va\u017enosti materijalne kulture, razmjene ljudi i znanja, uvo\u0111enje novih interpretativnih koncepata itd. U tom kontekstu Degrassi opisuje i rezultate istra\u017eivanja obrtnika na sjevernom Jadranu. Budu\u0107i da nedostatak izvora onemogu\u0107uje sintetsku elaboraciju te tematike, autorica u svjetlu novih istra\u017eiva\u010dkih tendencija predla\u017ee da se fenomenu obrtnika i obrta pristupi kroz prizmu migracija i to ponajprije na temelju vrela iz arhiva bratov\u0161tina. Takvi bi pristupi usto mogli biti primjenjivi za \u010ditav prostor jadranske obale.<\/p>\n

Valja naglasiti da su svi skupovi i zbornici Istarskih povijesnih biennala iznad svega njegovali talijansko-slovensko-hrvatsku historiografsku suradnju. Tako nakon priloga iz Italije slijedi \u010dlanak slovenske povjesni\u010darke Darje Miheli\u0107 Pomorski trgovski tokovi u Trst (1759 in 1760)<\/em> (Pomorski trgova\u010dki putevi prema Trstu (1759. i 1760.)) u kojemu autorica prikazuje kako je Trst kao slobodna luka bio povezan s ostalim krajevima Sredozemlja. Miheli\u0107 temelji svoje istra\u017eivanje na objavljenim izvorima mleta\u010dkih \u0161pijunskih zapisnika koji sadr\u017eavaju mno\u0161tvo informacija o trgova\u010dkim brodovima koji su u 18. stolje\u0107u prevozili raznu robu u luku Trst iz koje bi se onda trgovalo u zale\u0111u grada.<\/p>\n

Irena Benyovsky Latin autorica je \u010dlanka pod naslovom Obrtnici i op\u0107insko<\/em> predgra\u0111e Dubrovnika krajem 13. stolje\u0107a<\/em>. Naime, u 13. stolje\u0107u Dubrovnik je bio dinami\u010dan grad koji formira svoj urbani i komunalni prostor. U tom procesu va\u017enu ulogu imaju i obrtnici te je upravo rekonstruiraju\u0107i vezu izme\u0111u profesije i lokacije u gradu mogu\u0107e detektirati nekoliko socijalnih procesa kao \u0161to je, primjerice, grupiranje obrtnika koji stanuju jedni pored drugih, te rezidencijalnu mobilnost obrtnika naspram elite \u010dija bra\u010dna politika nije dopu\u0161tala pretjeranu slobodu. Zahvaljuju\u0107i socijalnoj topografiji, mogu\u0107e je uo\u010diti grupiranje obrtnika prema profesiji, a lokacija pojedinih osoba postaje identifikacijski element u doba kada prezimena jo\u0161 nisu bila u\u010destala pojava. Razumijevanje dru\u0161tvenog, gospodarskog i prostornog oblikovanja grada nepotpuno je ukoliko se izostavi uloga obrtnika unutar gradske komune, na \u0161to s pravom upozorava autorica. Na kraju \u010dlanka Latin prila\u017ee i zanimljivu kartu Ivana Hani\u010dara Buljana koja prikazuje urbanu jezgru Dubrovnika.<\/p>\n

O prije svega gospodarskoj, ali i politi\u010dkoj poziciji akvilejske Istre raspravlja Josip Bani\u0107 u \u010dlanku na engleskom jeziku naslovljenom Pro honore, utilitate et commodo: the Margraviate od Istria and the market privileges of the Aquileian patriarch Bertrand de Saint-Geni\u00e8s (1334.-1350.) <\/em>(Pro honore, utilitate et commodo<\/em>: Markgrofovija Istra i sajamski privilegiji akvilejskog patrijarha Bertranda de Saint-Geni\u00e8sa (1334.-1350.)). Na temelju podrobne analize isprave sajamskog privilegija, Bani\u0107 zaklju\u010duje da je Istra ve\u0107 u 14. stolje\u0107u zapo\u010dela transformaciju kako bi na koncu postala svojevrsni privjesak<\/em> Akvilejskog patrijarhata. Na kraju \u010dlanka autor prila\u017ee transkripciju i prijevod isprave na engleski jezik.<\/p>\n

O gospodarskim prilikama u Istri u razdoblju srednjeg vijeka govori i \u010dlanak Gaetana Ben\u010di\u0107a pod naslovom Note sulla lavorazione ed esportazione della pietra d’Istria nel Medioevo <\/em>(Crtice o obradi i izvozu istarskog kamena u srednjem vijeku). Budu\u0107i da je istarski kamen bio cijenjen zbog svoje kvalitete, slu\u017eio je kao gra\u0111evni materijal za mnoge spomenike, me\u0111u kojima se posebno isti\u010de kupola Teodorikova mauzoleja u Ravenni. Analiziraju\u0107i raznovrsne izvore i literaturu u kojoj se spominje obrada i izvoz istarskog kamena, Ben\u010di\u0107 dolazi do neo\u010dekivanog zaklju\u010dka da Teodorikova kupola nije izra\u0111ena od monolitnog bloka istarskog kamena. Isti\u010du\u0107i va\u017enost materijalnih izvora za ekonomsku povijest, Ben\u010di\u0107 zaklju\u010duje da je obrada kamena u Istri bila kontinuirano prisutna od rimskoga doba do 19. stolje\u0107a. Ipak, na kraju \u010dlanka autor upozorava da temeljna historiografska pitanja koja bi potaknula produbljeniju raspravu o obradi i upotrebi istarskog kamena tek trebaju biti otvorena.<\/p>\n

Povijest jedne obitelji jest i povijest grada u kojem doti\u010dna obitelj \u017eivi i djeluje, pogotovo ako se radi o va\u017enoj obitelji koja ima aktivan upliv na razvoj grada. Dokaz ove teze je i rad Save Markovi\u0107a, Jadranske trajektorije De Ruggiis<\/em> koji, prou\u010davaju\u0107i nastanak, razvoj i pad barske plemi\u0107ke obitelji trgovaca De Ruggiis, ne opisuje samo \u017eivot \u010dlanova te obitelji, njihove strasti, poslovanje i \u017eivotne drame, ve\u0107 donosi va\u017ene povijesne podatke i o samom gradu Baru, posebice o njegovoj povezanosti s drugim va\u017enim trgova\u010dkim sredi\u0161tima na Jadranu, u prvom redu s Dubrovnikom i Venecijom.<\/p>\n

Osim bogatih poduzetnika, trgovaca te kamenorezaca u zborniku su svoje mjesto na\u0161li i mirodijari, i to u \u010dlanku Sabine Florence Fabijanec naslovljenom Mirodijari i veletrgovci za\u010dinima. Kori\u0161tenje i promet za\u010dina na hrvatskoj jadranskoj obali u srednjem vijeku i po\u010detkom modernog doba.<\/em> Iako je danas ova profesija potpuno nepoznata, na razme\u0111u srednjeg i ranog novog vijeka razni su se obrtnici i trgovci bavili mirodijama i op\u0107enito travama i to ne samo u prehrambene svrhe. U svojoj analizi autorica je koristila \u0161irok spektar dokumenata, od inventara preko carinskih prijava do notarskih zapisnika dokazav\u0161i da su upravo mirodijari predstavljali ekonomsku elitu komunalnog dru\u0161tva. Osim toga, prate\u0107i razvoj trgovine mirodijama u nas, vidljivo je kako je jadranski prostor bio neizbje\u017ean transferni punkt na putu s Levanta prema Hrvatskoj, ali i prema ostalim krajevima Europe.<\/p>\n

\u010clanak Paole Pinelli jo\u0161 je jedan primjer kako zahvaljuju\u0107i primjeni novih metodologija povjesni\u010dar dolazi do inovativnih zaklju\u010daka i spoznaja, iako koristi ve\u0107 obra\u0111ene izvore. Autorica \u010dlanka Mercanti toscani a Ragusa nel XV secolo <\/em>(Toskanski trgovci u Dubrovniku u 15. stolje\u0107u), usporedbom podataka iz notarskih zapisa iz dubrova\u010dkog arhiva s podacima iz fiskalnih i ra\u010dunovodstvenih izvora toskanskih dr\u017eavnih i privatnih arhiva, dokazuje kako fenomen trgovanja, kontakata i migracija izme\u0111u Toskane i Dubrovnika nije imao nimalo bezna\u010dajan ili provincijalan karakter. Prema zaklju\u010dcima Paole Pinelli, u\u010destalost kontakata izme\u0111u Toskane i Dubrovnika iste je kvantitete kao i onaj Toskane sa \u0160panjolskom. Mnogo intenzivniji su, me\u0111utim, bili kontakti s Ugarskom, posebice Budom. Osim \u0161to se bavi u u\u017eem smislu rije\u010di gospodarskim problemima i procesima, Pinelli raspravlja i o dru\u0161tvenim te kulturnim pojavama kao \u0161to su migracije ili osnivanje paralelnih obitelji. Ovakav pristup povijesnom istra\u017eivanju u potpunosti se uklapa u inovativni karakter pore\u010dke inicijative istarskih biennala.<\/p>\n

U \u010dlanku Obrti tekstilne, ko\u017earske i drvne djelatnosti \u2013 temelji privrede kasnosrednjevjekovnoga Raba<\/em>, na temelju mikropovijesne analize, autorica Meri Kun\u010di\u0107 dokazuje kako su upravo tri spomenute djelatnosti bile duboko ukorijenjene u dru\u0161tvo i tradiciju ne samo Raba, ve\u0107 i cijele isto\u010dne obale Jadrana te kako su dvije jadranske obale bile usko povezane upravo zahvaljuju\u0107i tih djelatnostima.<\/p>\n

Koriste\u0107i teoretske koncepcije i metodologiju povijesne demografije u analizi mati\u010dnih knjiga vjen\u010danih kao i podatke o vjen\u010danom daru, Marija Mogorovi\u0107 Crljenko otkriva novu sliku obrtnika istarskog Rovinja u \u010dlanku Vjen\u010dani dar kod rovinjskih obrtnika na prijelazu iz 16. u 17. stolje\u0107e (1564.-1633.). <\/em>Autorica prila\u017ee dvanaest razli\u010ditih grafova te \u0161est tablica pomo\u0107u kojih obja\u0161njava odnose izme\u0111u obrtnika i ostatka stanovni\u0161tva te strategije djelovanja odre\u0111enih obrtni\u010dkih slojeva s ciljem uspinjanja na dru\u0161tvenoj ljestvici. Autorica zaklju\u010duje da su to tek preliminarne spoznaje budu\u0107i da bi za cjelovitiju interpretaciju trebalo koristiti i druge izvore, a ne samo mati\u010dne knjige. U tom smislu je primarni cilj ovoga rada potaknuti daljnja i dublja istra\u017eivanja polo\u017eaja i uloge obrtnika u istarskim komunalnim dru\u0161tvima.<\/p>\n

Na nu\u017enost kori\u0161tenja i uspore\u0111ivanja razli\u010ditih izvora upozorava i Lia de Luca, autorica \u010dlanka Commercio e suppliche: alcuni spunti <\/em>(Trgovanje i pro\u0161nja: nekoliko ideja). Pro\u0161nja je zanimljiv povijesni problem jer se ti\u010de povijesti svakodnevice. Lia de Luca predstavlja tri slu\u010daja, jedan se odnosi na Piran, a druga dva na Pore\u010d, a osim trgovine pozabavila se i fenomenom migracija i integracija. Toga se u svome radu naslovljenom Uzbuna u Taru \u2013 iz \u017eupne crkve nestala srebrna gospina kruna (Paolo Giretto \u2013 pozlatar \u2013 lopov)<\/em> dotaknuo i Jakov Jelin\u010di\u0107. On analizira zapisnik o procesu pozlataru iz kojega se jasno mogu i\u0161\u010ditati predrasude o Morlacima koji bi uvijek bili prvi osumnji\u010denici u slu\u010dajevima kaznenih djela. Gradivo Na\u010delnikove kancelarije u Novigradu u kojemu je Jelin\u010di\u0107 prona\u0161ao zapisnik spomenutog procesa, vrijedan je izvor za prou\u010davanje svakodnevnice kako obrtnika, tako i stanovnika sjeverozapadne Istre op\u0107enito. Sli\u010dnom se problematikom bavi i Dragica \u010ce\u010d u \u010dlanku Problem varnosti trgovskih poti <\/em>(Problem sigurnosti trgova\u010dkih puteva). Naime, \u010ci\u010di, kao i Morlaci, \u010desto su bili glavni osumnji\u010denici jer je preko podru\u010dja koje su naseljavali prelazio va\u017ean trgova\u010dki put koji je spajao Trst i Rijeku. U 18. stolje\u0107u ponajvi\u0161e su okrivljavani za krijum\u010darenje soli i konja.<\/p>\n

Denis Visintin autor je \u010dlanka Tessitori di Carnia in Istria <\/em>(Karnski tkalci u Istri) u kojem prikazuje migracije Karniolaca na prostor sjeverne i sredi\u0161nje Istre kamo su se doseljavali zbog manjka tkalaca. I danas je mogu\u0107e, posebice u toponomastici, prepoznati tragove tog procesa. Zadnji \u010dlanak u zborniku, koji je napisao Ivica Pletikosi\u0107, nosi naslov Neagrarne djelatnosti na piranskom selu na po\u010detku 20. stolje\u0107a <\/em>i tako\u0111er se bavi slovenskim prostorom. Analiziraju\u0107i formulare zadnjeg habsbur\u0161kog popisa stanovni\u0161tva iz 1910. godine, autor donosi klasifikaciju na neagrarne privatne, dr\u017eavne, op\u0107inske te crkvene djelatnosti. Prema autorovu mi\u0161ljenju, na pojavu novih neagrarnih djelatnosti presudno je utjecalo pove\u0107anje koli\u010dine gotovog novca i upliv lokalnog sve\u0107enstva.<\/p>\n

Zbornik radova Artisani et mercatores\u2026: o obrtnicima i trgovcima na Jadranskom prostoru<\/em> predstavlja zna\u010dajnu novost u na\u0161oj historiografiji jer se radi o zborniku koji se samo na prvi pogled bavi ve\u0107 iscrpljenom sociohistorijskom tematikom. Naime, zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da su autori zbornika toj temi pristupili na druga\u010dije na\u010dine i iz drugih interpretativnih perspektiva, te se dru\u0161tvene skupine sada mogu promatrati u novom svjetlu. Kao posebnu kvalitetu zbornika valja istaknuti pristupa\u010dan i popularan stil kojim su pisani radovi, dr\u017ee\u0107i se pritom, dakako, najvi\u0161ih standarda znanstvenog istra\u017eivanja. Zahvaljuju\u0107i tome, zbornik \u0107e sigurno na\u0107i \u010ditatelje u krugovima \u0161ire stru\u010dne javnosti.<\/p>\n

Premda je rije\u010d o primarno historiografskom djelu, zbornik donosi i mno\u0161tvo etnografskih i onomasti\u010dkih podataka. Navedeni istra\u017eiva\u010dki radovi koji su nastali na temelju analize mati\u010dnih knjiga, izvje\u0161\u0107a, oporuka i drugih dokumenata pru\u017eaju uvid i u razli\u010dite antropolo\u0161ke fenomene koji su karakterizirali jadranski prostor od srednjega vijeka do po\u010detka 20. stolje\u0107a. Stoga \u0107e, uz povjesni\u010dare, ovaj zbornik zasigurno biti korisno \u0161tivo i sociolozima, antropolozima, etnolozima i lingvistima.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0Matija Drandi\u0107<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

\u2014<\/p>\n

 <\/p>\n

Napomena:<\/strong> prikaz \u0107e biti objavljen u Radovima Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-16214","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":16214,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":16214,"position":1},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":16214,"position":2},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":16214,"position":3},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":16214,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":16214,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16214","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16214"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16214\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16215,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16214\/revisions\/16215"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16214"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16214"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16214"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}