{"id":16196,"date":"2019-09-03T08:56:03","date_gmt":"2019-09-03T08:56:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16196"},"modified":"2019-09-03T08:57:05","modified_gmt":"2019-09-03T08:57:05","slug":"eric-hobsbawm-doba-carstva-1875-1914","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16196","title":{"rendered":"Eric Hobsbawm \u201cDoba carstva 1875-1914.\u201d"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010dka ku\u0107a Arhipelag iz Beograda objavila je 2019. godine prijevod Hobsbawmove knjige \u201cDoba carstva 1875-1914.\u201d, kao preostali dosad neprevedeni dio njegove poznate teatrologije: “Doba revolucije: Evropa 1789-1848.”, “Doba kapitala 1848-1875.”, “Doba carstva 1875-1914.” i “Doba ekstrema: kratko dvadeseto stolje\u0107e 1914-1991”.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Kapitalna istoriografska studija Erika Hobsbauma u izdanju Arhipelaga<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Beograd, 21. avgusta 2019. \u2013 Velika sinteza Erika Hobsbauma\u00a0Doba carstva 1875\u20131914.<\/em> upravo je objavljena u izdanju Arhipelaga<\/em> u ediciji Vreme i pri\u010da<\/em> u prevodu Gorana Kova\u010di\u0107a. Na 430 strana, sa obiljem upe\u010datljivih primera i nesvakida\u0161nje prodornih analiza Hobsbaum o\u017eivljava jedan od najva\u017enijih perioda moderne evropske istorije. Mada je Evropa u sredi\u0161tu tog doba carstva<\/em>, Hobsbaumova knjiga rasko\u0161no osvetljava i vanevropske prostore i imperijalnu borbu za mo\u0107 koja evropske sile odvodi u dramati\u010dne sukobe.<\/p>\n

Kapitalna istoriografska studija Erika Hobsbauma\u00a0Doba carstva 1875\u20131914.<\/em> jedno je od klju\u010dnih istoriografskih dela modernih vremena. Ova velika sinteza, pisana uzbudljivo i zanosno, u jedinstvu obilja \u010dinjenica i lucidnih interpretacija, predstavlja istoriju Evrope i sveta u doba velikih imperija poslednjih decenija XIX i prvih decenija XX veka.
\nHobsbaum briljantno slika jednu epohu, njenu politiku i dru\u0161tvo, ekonomiju i kulturu, dinati\u010dka trvenja i svakodnevni \u017eivot, talase modernizacije i industrijalizacije u godinama i decenijama pre nego \u0161to \u0107e jedna mo\u0107na civilizacija zaplivati u u\u017easima Prvog svetskog rata i tako postati \u201eju\u010dera\u0161nji svet\u201c.<\/p>\n

Slika tog \u201eju\u010dera\u0161njeg sveta\u201c u rukama vrhunskog istori\u010dara kao \u0161to je Hobsbaum postaje dragoceno svedo\u010danstvo za dana\u0161nje vreme i za sva vremena.<\/p>\n

Erik Hobsbaum (1917-2012), jedan od najve\u0107ih svetskih istori\u010dara druge polovine XX veka. Ro\u0111en je u Aleksandriji 1917. godine, a obrazovao se u Austriji, Nema\u010dkoj i Engleskoj. Hobsbaum je bio \u010dlan Britanske akademije i Ameri\u010dke akademije umetnosti i nauke, strani \u010dlan Japanske akademije, kao i nosilac po\u010dasnih doktorata na univerzitetima nekoliko zemalja.<\/p>\n

Dela Erika Hobsbauma prevedena su na sve ve\u0107e svetske jezike i ostvarila su ogroman uticaj na generacije istori\u010dara u poslednjih pola veka.<\/p>\n

Kapitalna studija Doba carstva<\/em> jedna je od velikih sinteza koje je Hobsbaum napisao: Doba revolucija: Evropa od 1789. do 1848<\/em>, Doba kapitala: 1848-1875.<\/em>\u00a0i\u00a0Doba ekstrema: Istorija kratkog dvadesetog veka<\/em>.<\/p>\n

U izdanju\u00a0Arhipelaga<\/em>\u00a0ranije su objavljene i Hobsbaumove knjige\u00a0Globalizacija, demokratija i terorizam<\/em> i\u00a0Kraj kulture<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.arhipelag.rs\/vesti\/kapitalna-istoriografska-studija-erika-hobsbauma-u-izdanju-arhipelaga\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16197,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-16196","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/09\/Doba-carstva.jpg?fit=250%2C250&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":16196,"position":0},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":16196,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":16196,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52872","url_meta":{"origin":16196,"position":3},"title":"Vedran Klau\u017eer, “SENJSKA KAPETANIJA (1469. \u2013 1746.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Vedrana Klau\u017eera, \"SENJSKA KAPETANIJA (1469. \u2013 1746.). Vojni\u010dki \u017eivot i slike ratnika na hrvatsko-osmanskom pograni\u010dju ranomodernog doba\". Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/senjska-kapetanija-1469-1746\/","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/senjska-kapetanija.jpg?fit=722%2C1082&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":16196,"position":4},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53867,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53867","url_meta":{"origin":16196,"position":5},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eQuaderni\u201c (36\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za povijesna istra\u017eivanja u Rovinju izdalo je \u010dasopis \u201eQuaderni\u201c, u \u010dasopisu se objavljuju \u010dlanci i eseji posve\u0107eni analizi razli\u010ditih aspekata istarske, rije\u010dke i dalmatinske povijesti suvremenog doba, u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26095","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Quaderni.png?fit=792%2C1120&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16196","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16196"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16196\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16199,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16196\/revisions\/16199"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16197"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}