{"id":16149,"date":"2019-08-29T11:52:10","date_gmt":"2019-08-29T11:52:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16149"},"modified":"2019-08-29T11:52:10","modified_gmt":"2019-08-29T11:52:10","slug":"poziv-na-prijavu-izlaganja-za-dane-marije-juric-zagorke-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16149","title":{"rendered":"Poziv na prijavu izlaganja za Dane Marije Juri\u0107 Zagorke 2019."},"content":{"rendered":"

Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje\u00a0Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem:\u00a0EMOCIJA, MANIPULACIJA, LEGITIMACIJA\u00a0<\/strong>koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke 22. i 23. studenog 2019. u Zagrebu, u prostorijama Centra za \u017eenske studije\/Memorijalnog stana Marije Juri\u0107 Zagorke, na Dolcu 8.<\/strong><\/p>\n

U borbi za hegemoniju mobiliziraju se i emocionalna stanja pojedinaca i grupa kroz individualizaciju odgovornosti za neuspjeh, tjeskobu, depresiju. Kao odgovor bremenitom historijskom vremenu pozivamo stoga na kriti\u010dko promi\u0161ljanje emocija, (de)legitimacije i manipulacije potonjih, uz trajni poziv na rasprave iz rodne i feministi\u010dke perspektive.<\/p>\n

Definicija emocija, kao nosivog interesa na ovome skupu, pretpostavljeno je fluidna te se \u010desto uz emociju i osje\u0107aj vezuju pojmovi poput afekta, sentimenta, raspolo\u017eenja ili ekspresivnosti. Tako\u0111er, emocije su pod utjecajem situacijskih okolnosti, ekspresivnih gesti, fiziolo\u0161kih promjena i njihovih kulturnih oznaka, normi, vrijednosti, struktura mo\u0107i, ideologija itd. Naime, istra\u017eiva\u010dki interes za ovo podru\u010dje uklju\u010duje pitanja o tome koji dru\u0161tveni, kulturni, ekonomski i politi\u010dki uvjeti poti\u010du odre\u0111ene emocije, kako ih oni oblikuju te koje u\u010dinke imaju na pona\u0161anje, djelovanje, interakcije i organiziranje ljudi.<\/p>\n

I \u017eivotinje su emocionalna bi\u0107a, no, da uporabimo litotu, mo\u017eemo re\u0107i da su ljudi vrlo emocionalna bi\u0107a. Razli\u010dita emocionalna stanja pro\u017eimaju gotovo svaku na\u0161u interakciju te oda\u0161iljemo i tuma\u010dimo \u0161irok raspon emocija kada primjerice, stvaramo dru\u0161tvene veze, odr\u017eavamo posve\u0107enost dru\u0161tvenim strukturama i kulturi ili pak poku\u0161avamo razoriti odre\u0111ene socio-kulturne obrasce. Gotovo se svaka dimenzija dru\u0161tva odr\u017eava, stvara ili razara putem emocionalnih stanja, nerijetko potaknutih izostankom osnovne infrastrukture, ne samo one egzistencijalne, materijalne, ve\u0107 i zadovoljavanja drugih ljudskih potreba, kao \u0161to su ljubav, briga itd. Unato\u010d tome, povijest znanosti jedva da pamti poneki spomen emocija, uglavnom indirektan (npr. blaziranost kod Simmela, afektivno djelovanje kod Webera, alijenacija kod Marxa ili uloga sentimenta u ritualima i nastanku kolektivne svijesti kod Durkheima). No, posljednjih su nekoliko desetlje\u0107a teoretizacija i istra\u017eivanje emocija postali dinami\u010dni i propulzivni, ne samo u svome tradicionalnom krilu socijalne psihologije, ve\u0107 i u velikom broju disciplina, poput sociologije emocija, socijalne i kulturne antropologije, etnologije, pedagogije, politologije, sociolingvistike, ekologije, psihoanaliti\u010dkih pristupa, teorije i povijesti knji\u017eevnosti i kulture itd. Pritom valja naglasiti da podru\u010dja s interesom za emocije nisu isklju\u010divo usmjerena na mikrorazinu, nego i recentne makro\u00a0 analize globalne mo\u0107i, me\u0111unarodnih ekonomskih odnosa, suvremenih migracijskih tokova, medija, odnose opresije i eksploatacije u kapitalizmu itd. Osim opisivanja i analize onoga \u0161to se jasno vidi, valja istra\u017eivati i latentne \u010dimbenike, posebno one koji poput emocija predstavljaju sna\u017ean most izme\u0111u strukture i djelovanja, kolektivnog i individualnog u procesu socijalne i kulturne reprodukcije, ali i potencijalne promjene.<\/p>\n

Trajni istra\u017eiva\u010dki interesi u ovome podru\u010dju uklju\u010duju pitanje o tome utje\u010du li emocije na dru\u0161tvenu strukturu i procese ili su tek posljedica njihovih utjecaja, treba li emocije promatrati kao zavisnu ili pak nezavisnu varijablu, jesu li emocije sudionici u konstrukciji dru\u0161tvene zbilje, itd. Najzastupljeniji se pristupi danas razvijaju u okviru dvaju osnovnih proturje\u010dnih pogleda na emocije: biologisti\u010dkog i konstruktivisti\u010dkog, dok pojedini_e autori_ce\u00a0 nagla\u0161avaju nu\u017ean me\u0111uodnos ovih razina u razumijevanju dru\u0161tvenih i kulturnih procesa i emocija. Najcitiranije istra\u017eiva\u010dke doprinose mo\u017eemo prona\u0107i u okviru nekoliko osnovnih teorijskih pristupa, poput evolucijskog, teorije mo\u0107i i statusa, dramatur\u0161ke teorije, teorije simboli\u010dkog interakcionizma, ritualne teorije (posebno pogodne u analizama kolektivne emocionalne mobilizacije),\u00a0 kulturalne teorije i teorije razmjene.<\/p>\n

O razlozima koji su u podlozi dugotrajnog izostavljanja teme emocija iz znanstvenih istra\u017eivanja elaborira se uglavnom kroz analize rodne dimenzije procesa stvaranja znanstvenog znanja, pri \u010demu se kritizira mit o racionalnosti i hijerarhizirana dihotomizacija fenomena, tema i prostora kao mu\u0161kih ili \u017eenskih. Izostavljanje ili podzastupljenost teme emocija ili afektivnosti itekako nam me\u0111utim svjedo\u010di o tome da su razli\u010dita emocionalna stanja bila mobilizirana u razvoju modernih re\u017eima mo\u0107i na daleko slo\u017eenije na\u010dine no \u0161to uvrije\u017eeni pogledi na modernizaciju i racionalizaciju dopu\u0161taju da uvidimo. Sama opozicija unutarnjeg intimnog osje\u0107ajnog prostora i racionalizirane javnosti ignorira centralnost emocionalno nabijenih reprezentacija u formaciji modernog iskustva. Ipak, ne smije se zaboraviti da tradicionalni modernizacijski diskurs podcrtava i povijest reprezentacija koje su obilje\u017eile \u017eensko pisanje. Naslje\u0111e prosvjetiteljstva u sagledavanju procesa modernizacije umanjuje zna\u010daj iracionalnih i afektivnih momenata u tvorbi modernog projekta, \u0161to je posebno o\u010dito u uvjetima potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva, i neopravdano suprotstavlja razum i emocije zanemaruju\u0107i njihovu dinamiku i proizvode\u0107i inflaciju takozvanog razuma. Promi\u0161ljanje o dru\u0161tvenoj promjeni pritom neizbje\u017eno mora uklju\u010diti i ovaj uvid.<\/p>\n

Jedno od podru\u010dja u kojem je tema emocija dosljedno potiskivana teorija je knji\u017eevnosti. Feministi\u010dke teorije \u010ditanja razotkrivaju kako su knji\u017eevni teoreti\u010dari opreku izme\u0111u racionalnog i emocionalnog te ozbiljnog i trivijalnog povezali s oprekom izme\u0111u mu\u0161kog i \u017eenskog, odnosno maskulinog i femininog. Zagovaraju\u0107i racionalno i pojmovno, te\u017eili su ovladati tekstom i ste\u0107i kontrolu nad njegovim zna\u010denjem isklju\u010duju\u0107i brojna \u201cpogre\u0161na\u201d \u010ditanja. Na taj se na\u010din istodobno u\u010dvrstila opreka maskulino\/feminino, ali i podjela izme\u0111u akademskih i neakademskih \u010ditatelja_ica, pri \u010demu se neakademska \u010ditateljica na\u0161la u osobito nezavidnom polo\u017eaju jer je na\u010din na koji je \u010ditala istovremeno izazivao porugu i strog nadzor nad time \u0161to i kako \u010dita. Novije teorije \u010ditanja pak, poput one Rite Felski, \u017eele dati jednaku te\u017einu kognitivnim i afektivnim aspektima estetske reakcije te dovode u pitanje o\u0161tru podjelu izme\u0111u racionalnog i emocionalnog pri \u010ditanju i analizi knji\u017eevnih tekstova. Tako tako\u0111er pribli\u017eavaju akademske i neakademske \u010ditatelji_ce, pokazuju\u0107i da i akademski \u010ditatelji_ce \u010ditaju radi u\u017eitka, a neakademski, primjerice, zbog \u017eelje za znanjem.<\/p>\n

Spomenuti bi pomaci u knji\u017eevnoj teoriji mogli biti posebno zna\u010dajni za suvremena \u010ditanja Zagorke koja je uvijek izazivala sna\u017ene emocije, kako kod svojih poklonika_ca\u00a0 tako i kod onih koji joj i dalje nije\u010du svaku vrijednost. Stoga \u0107e nas ove godine posebno zanimati Zagorkin rad s emocijama \u2013 kako pomno gradi emocionalne odnose me\u0111u likovima u svojim romanima te kako planski poku\u0161ava djelovati na emocije \u010ditatelja_ica, tra\u017ee\u0107i od njih primjerenu reakciju bilo na ljubavni zaplet, bilo na nacionalnu, rodnu ili klasnu (ne)pravdu \u2013 kao i to kako sami \u010ditatelji_ce emocionalno reagiraju na njezine romane. \u010cini se da je danas, zahvaljuju\u0107i internetu, jednostavnije nego ikad saznati kako ljudi reagiraju na knji\u017eevnost i kulturu, a posebno kako se pritom osje\u0107aju. Internet je pogodovao razvoju i ve\u0107oj vidljivosti reakcija na kulturu, putem fandoma, fanfictiona, individualnog i kolektivnog komentiranja i vrednovanja tekstova na razli\u010ditim platformama i sli\u010dno, a vizualne mogu\u0107nosti medija postale su sastavni dio emocionalnog jezika fanova (upotreba emojija, mema, gifova itd.).<\/p>\n

 <\/p>\n

Pozivamo stoga istra\u017eiva\u010de_ice iz podru\u010dja politi\u010dkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o knji\u017eevnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji \u017eele doprinijeti raspravi i poku\u0161aju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira na\u0161 politi\u010dki i \u0161iri kulturni prostor.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prihvatit \u0107e se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sa\u017eetak izlaganja (izme\u0111u 150 i 300 rije\u010di) s kra\u0107im \u017eivotopisom <\/strong>molimo poslati\u00a0do 1. rujna 2019. <\/strong>na e-mail adresu zagorka@zenstud.hr. <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Kotizacija:<\/strong><\/p>\n

Autori\/ce radova: 150 kn<\/p>\n

Kotizacija uklju\u010duje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvje\u017eenje, ru\u010dak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.<\/p>\n

Studenti\/ce postdiplomskih studija, nezaposleni\/e i sudionici\/bez izlaganja ne<\/strong> pla\u0107aju kotizaciju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Programski odbor<\/strong> skupa: dr.sc. Lidija Duji\u0107, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Ma\u0161a Grde\u0161i\u0107, dr.sc. Renata Jambre\u0161i\u0107 Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/zenstud.hr\/2019\/05\/10\/poziv-na-prijavu-izlaganja-za-dane-marije-juric-zagorke-2019\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":10369,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-16149","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/06\/dani-marije-juric-zagorke.jpg?fit=1168%2C524&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":16149,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":16149,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":16149,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":16149,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":16149,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":16149,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16149","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16149"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16149\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16150,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16149\/revisions\/16150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10369"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16149"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16149"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16149"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}