{"id":16141,"date":"2019-08-29T11:32:15","date_gmt":"2019-08-29T11:32:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16141"},"modified":"2019-08-29T11:32:15","modified_gmt":"2019-08-29T11:32:15","slug":"rimska-noc-na-claustri-u-studeni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16141","title":{"rendered":"Rimska no\u0107 na Claustri u Studeni"},"content":{"rendered":"<p>Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Prirodoslovni muzej Rijeka, 31. kolovoza 2019., organiziraju manifestaciju &#8216;Rimska no\u0107 na Claustri&#8217;, u sklopu projekta Claustra+. Ovim \u0107e se doga\u0111anjem pridonijeti upoznavanju \u017eivog svijeta koji okru\u017euje kasnoanti\u010dki obrambeni sustav Claustra Alpium Iuliarum \u010dije se zidine prote\u017eu od Rijeke do Poso\u010dja u Sloveniji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Doga\u0111anja \u0107e o\u017eiviti rimsku povijest kasnoanti\u010dkog obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum na samoj lokaciji rimskog obrambenog zida u Studeni te upoznati posjetitelje s danas \u017eivu\u0107im svijetom koji taj sustav okru\u017euje na malo udaljenijoj lokaciji na Gumancu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Projekt Claustra+ \u201ePrekograni\u010dna destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum\u201c, akronimom \u201eClaustra+\u201c obra\u0111uje specifi\u010dne probleme u podru\u010dju vrednovanja, za\u0161tite i o\u010duvanja zajedni\u010dke kulturne ba\u0161tine na podru\u010dju dviju dr\u017eava, s ciljem aktivne za\u0161tite ba\u0161tine odr\u017eivim turizmom. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije putem Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) (85%) u okviru Programa suradnje INTEREG-V-A Slovenija-Hrvatska 2014. &#8211; 2020. i Op\u0107ine Kostrena. Rije\u010d je o nastavku projekta \u201eClaustra &#8211; Kameni branici Rimskoga Carstva\u201d, uspje\u0161no realiziranoga u sklopu Programa europske teritorijalne suradnje OP Slovenija-Hrvatska 2007. \u2013 2013. Vode\u0107i partner na projektu je Javni zavod Republike Slovenije za o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine, dok su ostali partneri Primorsko-goranska \u017eupanija, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Zavod Ivana Cankara za kulturu, sport i turizam Vrhnika, Prirodoslovni muzej Rijeka, Narodni muzej Slovenije, Turisti\u010dka zajednica Kvarnera, Hrvatski restauratorski zavod i Zavod Republike Slovenije za o\u010duvanje prirode.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Fotografija Thorax Promotion.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.culturenet.hr\/\">https:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/ppmhp.hr\/rimska-noc-na-claustri\/\">http:\/\/ppmhp.hr\/rimska-noc-na-claustri\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/474878876392015\/\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/474878876392015\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16142,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[16,3],"tags":[],"class_list":["post-16141","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-manifestacije-ozivljavanja-povijesti","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Rimska-noc.jpg?fit=1920%2C1005&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":16141,"position":0},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55853,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55853","url_meta":{"origin":16141,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;MIROGOJ: 150 godina sje\u0107anja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Zagreba, 19. \u2013\u00a029. listopada 2026.Mirogoj, 31. listopada \u2013\u00a06. studenoga 2026.Park Zrinjevac, 8. \u2013 22. studenoga 2026. Autorica: Ana Vrani\u0107 Rob, povjesni\u010darka umjetnosti, voditeljice Odjela za dokumentaciju i prezentaciju kulturne ba\u0161tine Gradskog ureda za kulturnu ba\u0161tinu i prirodu U povodu 150. obljetnice otvorenja zagreba\u010dkoga gradskog groblja Mirogoj, Grad Zagreb,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-19.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":16141,"position":2},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55377,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55377","url_meta":{"origin":16141,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Macieja Czerwi\u0144skog &#8220;Dalmacija: topos i idea&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige \"Dalmacija: topos i idea\" autora Macieja Czerwi\u0144skog bit \u0107e u srijedu, 23. rujna 2026. u 18 sati u Knji\u017enici Marije Juri\u0107 Zagorke u Zagrebu (Krvavi most 2). Knjigu \u0107e predstaviti Bo\u017eidar Petra\u010d, glavni urednik Alfe, prof. dr. Tomislav Brlek, prof. dr. Antun Pave\u0161kovi\u0107 te autor. U knjizi \u201eDalmacija:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Dalmacija.jpg?fit=380%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":16141,"position":4},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":51037,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51037","url_meta":{"origin":16141,"position":5},"title":"Maciej Czerwi\u0144ski, \u201eDalmacija: topos i idea (eseji o knji\u017eevnosti)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. sije\u010dnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi \u201eDalmacija: topos i idea\u201d Macieja Czerwi\u0144skog Dalmacija nije idealizirani Mediteran (s palmama i brodicama, maslinom i vinom) ni popri\u0161te klasnoga ili nacionalnoga sukoba, \u0161to su naj\u010de\u0161\u0107e teme vezane uz jadranski areal, nego prostor koji stvara imaginacije koje propituju najva\u017enija ljudska stremljenja: optere\u0107enje \u017eivotom, potragu za smislom, razumijevanje sebe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Dalmacija.jpg?fit=380%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16141","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16141"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16141\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16143,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16141\/revisions\/16143"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16142"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16141"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16141"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16141"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}