{"id":16067,"date":"2019-08-22T09:16:34","date_gmt":"2019-08-22T09:16:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16067"},"modified":"2019-08-22T09:16:34","modified_gmt":"2019-08-22T09:16:34","slug":"razgovor-o-knjizi-vladimira-petrovica-etnicko-ciscenje-geneza-koncepta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16067","title":{"rendered":"Razgovor o knjizi Vladimira Petrovi\u0107a \u201cEtni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje: Geneza koncepta\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Univerzitetska biblioteka \u201eSvetozar Markovi\u0107\u201c i Institut za savremenu istoriju u Beogradu pozivaju na razgovor o knjizi Vladimira Petrovi\u0107a \u201cEtni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje: Geneza koncepta\u201d u petak, 23. kolovoza 2019. godine u 19 sati.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong><em>Etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje: Geneza koncepta<\/em><\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Univerzitetska biblioteka \u201eSvetozar Markovi\u0107\u201c i Institut za savremenu istoriju pozivaju vas na razgovor o knjizi dr Vladimira Petrovi\u0107a <em>Etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje: Geneza koncepta<\/em> u petak, 23. avgusta 2019. godine u 19 \u010dasova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O knjizi \u0107e sa autorom govoriti:<\/p>\n<p>dr Kosta Nikoli\u0107, Institut za savremenu istoriju i<\/p>\n<p>dr Olga Manojlovi\u0107 Pintar, Institut za noviju istoriju Srbije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O KNJIZI\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uprkos uvre\u017eenom mi\u0161ljenju, pojam \u201eetni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje\u201c nije nastao tokom ratnog raspleta jugoslovenske krize. Nasilno uklanjanje protivnika i \u010ditavih manjinskih zajednica naziva se \u010di\u0161\u0107enjem od biblijskih vremena, a ova studija raspli\u0107e verske, klasne i rasne aspekte te opasne metafore. Oslonjen na slo\u017eenu predistoriju, koncept \u010di\u0161\u0107enja se postepeno etnicizira krajem 19. veka u nau\u010dnim krugovima, da bi u me\u0111uratnom periodu prerastao u politi\u010dke projekte \u201eetni\u010dki \u010distog\u201c prostora i \u201eetni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja\u201c stanovni\u0161tva. Oni su pretvoreni u praksu izbijanjem novog globalnog sukoba.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uporedo sa razvijao se i pojam. Njegove osnove su nastale u vode\u0107im svetskim jezicima, a u razvijenoj formi se pojavio na Balkanu tokom Drugog svetskog rata. Potisnut u posleratnom periodu, takav etnopoliti\u010dki \u017eargon se ponovo razobru\u010dio tokom jugoslovenske krize, dok je praksa ostala do danas neprekinuta \u0161irom sveta.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O AUTORU\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vladimir Petrovi\u0107 (1979), istori\u010dar. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, masterirao i doktorirao na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpe\u0161ti a postdoktorske studije zavr\u0161io na NIOD Institutu za rat, holokaust i genocid u Amsterdamu. Predavao je na Centralnoevropskom i Bostonskom univerzitetu. Vi\u0161i je nau\u010dni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. Objavio je studije Jugoslavija stupa na Bliski istok (Institut za savremenu istoriju, 2006), Titova li\u010dna diplomatija (Institut za savremenu istoriju, 2010) i The Emergence of Historical Forensic Expertise: Clio takes the Stand (Routledge, 2016). U Institutu za savremenu istoriju rukovodi radom na objavljivanju dokumenata o raspadu Jugoslavije https:\/\/isi.co.rs\/projekti\/jugoslovenska-kriza\/, kao i projektom digitalizacije istorijske produkcije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.unilib.rs\/vesti\/2019\/etnicko-ciscenje-geneza-koncepta\/\">http:\/\/www.unilib.rs\/vesti\/2019\/etnicko-ciscenje-geneza-koncepta\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":16068,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-16067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Petrovic.jpg?fit=650%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":16067,"position":0},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":16067,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55813","url_meta":{"origin":16067,"position":2},"title":"Odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Instituta za noviju istoriju Srbije od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu je odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. U\u010desnici ove va\u017ene konferencije bili su doktorandi i mladi doktori nauka (ukupno 32) iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika. Oni su,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":16067,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":16067,"position":4},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":16067,"position":5},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16067"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16069,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16067\/revisions\/16069"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16068"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}