{"id":16040,"date":"2019-08-20T16:45:01","date_gmt":"2019-08-20T16:45:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=16040"},"modified":"2019-08-20T16:49:38","modified_gmt":"2019-08-20T16:49:38","slug":"luka-pejic-prikaz-knjige-mary-nash-mujeres-libres-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=16040","title":{"rendered":"Luka Peji\u0107 – prikaz knjige – Mary Nash, “Mujeres Libres”: \u0160panjolska 1936.-1939., 2018."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Mary Nash, Mujeres Libres<\/em>, prevela Ana \u0160tambuk, DAF, Zagreb 2018., 277 str.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Obilje\u017eavanje osam desetlje\u0107a od izbijanja, a potom i zavr\u0161etka \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata (1936.-1939.), popra\u0107eno je nizom skupova te popularnim i stru\u010dnim radovima \u010diji su autori, nerijetko zauzimaju\u0107i suprotne pozicije, nastojali interpretirati brojne fenomene vezane uz historijski krucijalne sukobe na Pirinejskom poluotoku. Mujeres Libres<\/em>, antologija potpisana od strane irske povjesni\u010darke Mary Nash, vjerojatno je najva\u017eniji prilog ove vrste objavljen na hrvatskom jeziku u posljednjih nekoliko godina.[i]<\/a> Za njezin se tisak pobrinuo zagreba\u010dki DAF, davno afirmirana izdava\u010dka ku\u0107a u domeni distribucije i popularizacije anarhisti\u010dke literature.<\/p>\n

Knjiga, koju je prevela Ana \u0160tambuk, izvorno je objavljena jo\u0161 1975. na \u0161panjolskom te predstavlja vrlo zanimljivu kompilaciju brojnih tekstova \u010dlanica anarhofeministi\u010dkog kolektiva Mujeres Libres<\/em>. Njihovim agitacijskim pamfletima, programatskim spisima, edukativnim bro\u0161urama i polemikama prethodi predgovor autorice od gotovo \u010detrdeset stranica u kojem su, uz jezgrovitu kontekstualizaciju, vi\u0161e-manje sumirane najva\u017enije teze \u0161panjolskih anarhistkinja. Iako su ratne okolnosti predstavljale katalizator za njezinu jo\u0161 dinami\u010dniju djelatnost, organizacija Mujeres Libres<\/em>, koja je s vremenom okupila preko dvadeset tisu\u0107a \u010dlanica, s radom je po\u010dela u travnju 1936., dakle ne\u0161to prije frankisti\u010dkog pu\u010da. Imaju\u0107i na umu postojanje sna\u017enih anarhosindikalisti\u010dkih organizacija, poput CNT-a (Nacionalna konfederacija rada), odnosno FAI-a (Iberijska anarhisti\u010dka federacija), formiranje ovakvog udru\u017eenja mo\u017eda i ne predstavlja neobi\u010dnu pojavu u okvirima onovremenog \u0161panjolskog radni\u010dkog pokreta. S druge strane, prisjetimo li se da je \u0160panjolska 1930-ih i dalje bila zemlja s ve\u0107inski seoskim te izrazito religioznim stanovni\u0161tvom, jasno je kako su si pripadnice kolektiva Mujeres Libres <\/em>kao jedan od primarnih ciljeva postavile borbu protiv konzervativizma i prevladavaju\u0107ih patrijarhalnih odnosa. Odnosno, kako i sama Nash pi\u0161e, za razliku od gra\u0111anskih feministi\u010dkih pokreta \u010dije su agende rijetko kada nadilazile pitanje prava glasa, problemu oslobo\u0111enja \u017eena pri\u0161le su iz perspektive oslobo\u0111enja radni\u010dke klase (str. 10). Vjerovale su kako je nu\u017eno eliminirati okove tzv. trostrukog robovanja \u017eena<\/em>: robovanja jer su neobrazovane, robovanja jer su radnice te robovanja jer su \u017eene (str. 19). Prema njima, revolucija je morala biti provedena od dolje, ali i iznutra (str. 156). Drugim rije\u010dima, mu\u0161karci uklju\u010deni u anarhisti\u010dki pokret tako\u0111er su trebali poduprijeti njihovu borbu za emancipaciju, napu\u0161taju\u0107i \u0161ovinisti\u010dke stavove koje je donekle jo\u0161 sredinom 19. stolje\u0107a popularizirao Pierre-Joseph Proudhon. Ovaj je francuski anarhist, \u010diji su radovi naveliko prevo\u0111eni i \u010ditani u \u0160panjolskoj, \u017eenu sveo na \u201erodilju i dojilju\u201c, tvrde\u0107i kako je fizi\u010dki, ali i moralno te intelektualno inferiorna mu\u0161karcu (str. 12-13).<\/p>\n

U tom pogledu, obra\u010duni na ovoj relaciji nisu bili rijetkost. Dok je me\u0111u mu\u0161karcima prevladavalo mi\u0161ljenje kako bi \u0161irenje \u017eenske radne snage moglo oslabiti njihov polo\u017eaj u pogledu iznosa dnevnica, anarhistkinje su smatrale da \u0107e ih upravo to solidarizirati, stvaraju\u0107i jo\u0161 sna\u017eniji zajedni\u010dki front spram kapitalisti\u010dkih eksploatatora (str. 35). Prijepori koje su vodile ipak nisu zavr\u0161avali na tome, stoga su diskutirale i s drugim socijalistkinjama koje nisu u potpunosti prihva\u0107ale njihova stajali\u0161ta. Tvrde\u0107i da je maj\u010dinstvo tek jedna od mnogobrojnih mogu\u0107nosti \u017eene za samoostvarenje, odbacile su stav Federice Montseny koja je svojevremeno izjavila da je ra\u0111anje vrhunac \u017eenina \u017eivota. Prema ovoj poznatoj, i donekle kontradiktornoj anarhistkinji, koja je jedno vrijeme \u010dak i obavljala du\u017enost ministrice zdravstva u republikanskoj vladi,[ii]<\/a> \u017eena bez djece bila je \u201evo\u0107ka bez plodova, ru\u017ei\u010dnjak bez ru\u017ea\u201c (str. 39).<\/p>\n

S rasplamsavanjem rata, \u0161panjolske su anarhofeministkinje \u0161irile mre\u017eu lokalnih grupa po republikanskom teritoriju, pri \u010demu je Katalonija konstantno predstavljala njihovo najsna\u017enije upori\u0161te. U cirkulaciju su pu\u0161tale i jasne upute o mogu\u0107nostima organizacije lokalnih kolektiva koji su morali imati komitet i pripadaju\u0107u administraciju (tajnica i njezina zamjenica, knjigovotkinja, blagajnica itd.) te nekoliko sekcija (odjeli za socijalnu pomo\u0107, pomo\u0107 borcima, rad u tvornicama, propagandu i kulturno-obrazovne djelatnosti) (str. 90-102). Vrijedi navesti kako ovo izdanje knjige u obliku dodatka donosi i popis svih mjesta u kojima su postojale podru\u017enice Mujeres Libres<\/em>. Upravo su ove grupe sudjelovale u provo\u0111enju razli\u010ditih edukativnih programa namijenjenih \u017eenama, poput te\u010dajeva \u010ditanja i pisanja, aritmetike, geografije, stranih jezika, strukovnih te\u010dajeva za medicinske sestre, odgojiteljice, majstorice, poduka iz sindikalnog organiziranja, sociologije, ekonomije i dr. Pristupanje te\u010dajevima istovremeno je predstavljano kao oblik emancipacije, ali i doprinos antifa\u0161isti\u010dkoj borbi (str. 141). Dakako, njihove su aktivnosti zalazile i u domenu kulture koja je percipirana kao oru\u0111e revolucionarnog procesa te \u0161ire borbe protiv neznanja, odbacuju\u0107i njezino usvajanje isklju\u010divo radi \u201eosobnog probitka\u201c (str. 32).<\/p>\n

Sve u svemu, aktivistkinje okupljene oko Mujeres Libres <\/em>ure\u0111ivale su i istoimeni \u010dasopis \u010diji sadr\u017eaj primarno analizira Nash. List koji je do\u017eivio trinaest brojeva, isprofilirao se kao va\u017ean alat u pogledu artikulacije pojedinih stavova i \u0161irenja svijesti o potrebi realizacije socijalne revolucije. Radove raznolike tematike i stila napisale su autorice neujedna\u010denih razina \u0161kolovanja \u010dija stajali\u0161ta nisu uvijek bila u potpunosti uskla\u0111ena (str. 47). Me\u0111utim, mo\u017eda je upravo to i najve\u0107a vrijednost ove antologije, koja \u010ditatelju pru\u017ea uvid u formiranje specifi\u010dnog revolucionarnog diskursa u jeku naj\u017ee\u0161\u0107ih oru\u017eanih sukoba, rasvjetljavaju\u0107i korelaciju izme\u0111u iskustava na terenu s teorijskim prijedlozima stavljenima na papir. Uz to, zasigurno \u0107e mnogima biti zanimljivi i interni obra\u010duni borkinja iz Mujeres Libres <\/em>s anarhistima koji su znali re\u0107i: \u201eMojoj drugarici je dovoljno da vodi brigu o meni i mojoj djeci\u201c. Ili: \u201eSve ovakve bih ja poslao da ribaju podove\u201c. Takve bi prozivale sljede\u0107im rije\u010dima: \u201eSvijest goleme ve\u0107ine drugova, uz iznimku nekolicine s ispravnim stavom, pod utjecajem je uobi\u010dajenih bur\u017eujskih zabluda. Dok prosvjeduju protiv vlasni\u0161tva, najstrastveniji su vlasnici. Dok ustaju protiv ropstva, najokrutniji su gospodari. Dok di\u017eu glas protiv monopola, naj\u017ee\u0161\u0107i su monopolisti\u201c (str. 52-54).<\/p>\n

Jasno je kako antifa\u0161isti\u010dki pamfleti napisani s ciljem podizanja ratnog morala nisu bili li\u0161eni povremenih izljeva patetike \u0161to je, me\u0111u ostalim primjerima, vidljivo i kroz tvrdnju kako \u201earagonska \u017eena (…) odu\u0161evljeno umire pod paljbom fa\u0161isti\u010dkih pu\u0161aka\u201c (str. 189). Na tragu daljnjeg problematiziranja ovog konflikta, tvrde\u0107i da je antifa\u0161izam sam po sebi tek \u201enegacija fa\u0161izma, a negacije imaju ograni\u010den \u017eivotni vijek\u201c, Mujeres Libres <\/em>neprestano su prizivale afirmaciju feministi\u010dkih vrijednosti i anarhisti\u010dkog egalitarizma (str. 107). Ovo je dakako podrazumijevalo radikalno redefiniranje uvrije\u017eenih dru\u0161tvenih obrazaca, impliciraju\u0107i nu\u017enost izgradnje \u201e\u010dovjeka budu\u0107nosti\u201c (str. 259). Samim time, apostrofiraju\u0107i s gotovo prosvjetiteljskim \u017earom vjeru u znanstveni progres i potrebu za beskompromisnim racionalizmom, autorice \u010dlanaka objavljenih u \u010dasopisu organizacije u nekoliko su navrata zaplivale problemati\u010dnim vodama eugenike. Tako su u jednom navratu, opisuju\u0107i kroni\u010dne bolesnike kao \u201ebezimena stvorenja\u201c, predlo\u017eile da budu \u201ena nje\u017ean na\u010din\u201c ubijeni ili iskori\u0161teni u nekom od instituta za pronalazak cjepiva i lijekova (str. 143-144). \u0160tovi\u0161e, sve zainteresirane povremeno bi pozivale na predavanja posve\u0107ena spolnosti i eugenici, uz stavljanje naglaska na izazove maj\u010dinstva (str. 266).[iii]<\/a> Upravo je najop\u0161irniji tekst u ovoj antologiji posve\u0107en prakti\u010dnim savjetima o brizi za dijete, a potpisan je od strane Amparo Poch y Gasc\u00f3n.[iv]<\/a><\/p>\n

Kada je u pitanju spolni odgoj i seksualnost, \u010dlanice Mujeres Libres <\/em>u vi\u0161e su navrata obrazlo\u017eile i svoje stavove o prostituciji koju su na jednom mjestu svele na, najjednostavnije govore\u0107i, posljedicu vi\u0161ka novca kod mu\u0161ke mlade\u017ei te \u017eenskog siroma\u0161tva. Dok su prostitutke okarakterizirale kao \u017eene koje ne znaju za pojmove du\u017enosti i odgovornosti, ili \u201eslijepe lutke povijesnog procesa\u201c, mu\u0161karcima su predbacile moralnu nedosljednost pri kupovini \u201etijela svoje sestre po klasi i polo\u017eaju\u201c (str. 197-198, 219). Ni\u0161ta manju va\u017enost u njihovim biopoliti\u010dkim zamislima nije zauzimao niti sport koji je, kako su pisale, trebalo ponovno izmisliti, usmjeravaju\u0107i se na tjelesnu kulturu tvorni\u010dkog radni\u0161tva. Naime, putem \u201eslobodne i racionalne tjelovje\u017ebe\u201c proletarijat je kroz usvajanje novih navika trebao biti uveden u \u201e\u017eivot higijene i zdravlja\u201c. Smatrale su kako je do tada ovo bila povlastica samo jednog dijela bur\u017eujske i aristokratske mlade\u017ei, ali ne i ostalih (str. 268-269).<\/p>\n

Knjiga koju je uredila Mary Nash obiluje brojnim zanimljivim interpretacijama i usputnim komentarima \u0161panjolskih anarhistkinja, poput onog kako bi \u0160panjolci trebali u\u010diti na iskustvima drugih. Preciznije, prema njihovim rije\u010dima, u Rusiji se izgubio \u201evelik dio (…) revolucionarnog duha\u201c, pri \u010demu su Slaveni \u201edopustili da kod njih prevlada sitnobur\u017eujska osrednjost europskog i ameri\u010dkog Zapada\u201c (str. 177). U svakom slu\u010daju, te\u0161ko je pore\u0107i relevantnost upravo razmotrenog DAF-ovog prijevoda zbirke radikalnih eseja napisanih sredinom 1930-ih. Osim \u0161to nam ovakvi izvori otvaraju nove mogu\u0107nosti analize \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata kroz prizmu rodne historije, upu\u0107uju nas i na brojne, do sada slabo poznate, lomove i teorijsko-prakti\u010dna neslaganja prisutna na krajnjoj ljevici u prvoj polovici 20. stolje\u0107a. Povrh svega, u vremenu kada se ponovno gorljivo raspravlja o rodnim odnosima, ograni\u010davanju \u017eenskih reproduktivnih prava i sli\u010dnim pitanjima, knjiga poput ove ne mo\u017ee biti privla\u010dnija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Luka Peji\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

[i]<\/a> U vidu recentne hrvatske historiografije, mo\u017eda najzna\u010dajniji doprinos prou\u010davanju teme dao je Vjeran Pavlakovi\u0107 s knjigom The Battle for Spain Is Ours: Croatia and the Spanish Civil War, 1936-1939<\/em> (Srednja Europa, 2014.). Osim toga, 2017. godine beogradska podru\u017enica Rosa Luxemburg Stiftunga objavila je Pavlakovi\u0107evu studiju Jugoslaveni u \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu<\/em><\/a>.<\/p>\n

[ii]<\/a> Federica Montseny je nakon ulaska u vladu bila izlo\u017eena o\u0161trim kritikama militantnih anarhista, poput Camilla Bernerija koji ju je prozvao zbog \u201eprihva\u0107anja autoritarnih praksi\u201c. Vi\u0161e ovdje: Daniel Gu\u00e9rin, No Gods, No Masters. An Anthology of Anarchism<\/em>, AK Press, Oakland, 2005., 665.<\/p>\n

[iii]<\/a> O slo\u017eenom odnosu \u0161panjolskih anarhista prema pitanju eugenike konzultirati radove Richarda Cleminsona: \u201eEugenics without the state: anarchism in Catalonia, 1900-1937\u201c, Stud. Hist. Phil. Biol. & Biomed. Sci.<\/em>, vol. 39, 2008., 232-239.; Anarchism and Eugenics: An Unlikely Convergence, 1890-1940<\/em>, Manchester University Press, Manchester, 2019.<\/p>\n

[iv]<\/a> Anarhistkinja i doktorica Amparo Poch y Gasc\u00f3n bila je jedna od osniva\u010dica organizacije Mujeres Libres<\/em>. Tako\u0111er, bila je anga\u017eirana i u ministarstvu Federice Montseny, posvetiv\u0161i se pitanjima socijalne skrbi.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-16040","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":16040,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":16040,"position":1},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":16040,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":16040,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":16040,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":16040,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16040"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16043,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16040\/revisions\/16043"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}