{"id":15994,"date":"2019-08-16T12:49:21","date_gmt":"2019-08-16T12:49:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15994"},"modified":"2019-08-16T12:49:21","modified_gmt":"2019-08-16T12:49:21","slug":"romani-luana-starove-vrijeme-koza-i-povratak-koza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15994","title":{"rendered":"Romani Luana Starove \u201eVrijeme koza\u201c i \u201ePovratak koza\u201c"},"content":{"rendered":"

Roman \u201eVrijeme koza\u201c kronika je zbivanja poslije Drugog svjetskog rata kada su vlasti bizarnom zabranom uzgoja koza na rub egzistencije dovele stotine tisu\u0107a ve\u0107 osiroma\u0161enih stanovnika svih jugoslavenskih republika. \u201ePovratak koza\u201c nastavak je \u201eVremena koza\u201c, pri\u010da nastala u tranzicijskoj Makedoniji.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Roman Vrijeme koza<\/em> Luana Starove, u prijevodu Mate Marasa, poslije dvadeset godina vra\u0107a se hrvatskoj \u010ditateljskoj publici, a u istom izdanju objavljujemo i Starovin novi roman Povratak koza <\/em>u prijevodu Borislava Pavlovskog. Dvije povezane pri\u010de, svaka napisana u svom vremenu, objavljujemo u jednoj knjizi.<\/p>\n

Roman Vrijeme koza<\/em> kronika je zbivanja poslije Drugog svjetskog rata kada su vlasti bizarnom zabranom uzgoja koza na rub egzistencije dovele stotine tisu\u0107a ve\u0107 osiroma\u0161enih stanovnika svih jugoslavenskih republika. Starova nam nizom komi\u010dnih situacija prikazuje svu ironiju, ne samo te zabrane, nego odnosa vlasti i naroda op\u0107enito. Nagra\u0111ena brojnim me\u0111unarodnim priznanjima, knjiga je prevedena na dvadesetak jezika, a 1997. u Francuskoj je progla\u0161ena najboljim europskim romanom.<\/p>\n

Povratak koza<\/em> nastavak je Vremena koza<\/em>, pri\u010da nastala u tranzicijskoj Makedoniji.<\/em> Naslov romana samo je suptilna ironija kojom nam Starova, istan\u010dano i nedvosmisleno predo\u010dava melankoli\u010dnu istinu da su koze, kao i sloboda, odavno oti\u0161le iz \u017eivota suvremena \u010dovjeka i da se vi\u0161e ne\u0107e ni vratiti. U ovoj alegoriji jedne mra\u010dne negativne utopije, koze su samo posljednja romanti\u010dna stavka, isje\u010dak sje\u0107anja na vrijeme kada je egzistencijalna samostalnost zapravo bila mogu\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eOva knjiga pokazuje lice Balkana koje nam je slabo poznato ili nepoznato, jer je za zapadnjaka Balkan odavno sinonim konflikta, bratoubila\u010dke mr\u017enje, trajnoga zlo\u010dina. Autor dokazuje da postoji i drugo lice, lice koje se javlja u doba mira i koje je gajeno stolje\u0107ima; to je miroljubivo lice su\u017eivota, po\u0161tovanja prema drugome, lice prijateljstva me\u0111u ljudima, me\u0111u skupinama razli\u010dita podrijetla.<\/p>\n

Upravo o tom svijetu u malom pi\u0161e Luan Starova, Makedonac albanskog podrijetla, savr\u0161en predstavnik balkanskoga su\u017eivota i balkanske otvorenosti, \u010dovjek koji je sav svoj \u017eivot inkarnirao balkansko bratstvo bez ikakva etni\u010dkoga zatvaranja, koji se odupro ekscesu ideolo\u0161ke apstrakcije, koji se suprotstavio svakoj etni\u010dkoj i vjerskoj tvrdokornosti.<\/p>\n

Luan Starova je nasljednik svog oca prema kojemu iskazuje du\u017enu ljubav i opravdano divljenje. I ja sam s njim dijelio iste osje\u0107aje. Moj otac nije bio erudit ni mudrac kao Luanov, ali je bio otvoren prema drugima, bez predrasuda, uvijek spreman na prijateljstvo sa strancima. Imao je vlastitu \u017eivotnu mudrost i to je razlog vi\u0161e \u0161to od srca pozdravljam Luana, ne samo kao velikoga pisca, nego kao svoga balkanskog brata.\u201c<\/p>\n

Edgar Morin<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica:<\/strong> 360<\/p>\n

Godina izdanja:<\/strong> 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika:<\/strong> Vremeto na kozite; Vrakanjeto na kozite<\/p>\n

Jezik izvornika:<\/strong> makedonski<\/p>\n

Prijevod:<\/strong> Mate Maras; Borislav Pavlovski<\/p>\n

 <\/p>\n

Recenzije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Vrijeme koza je djelo koje nastaje u procjepu ideologija, koje uspijeva puno toga izvu\u0107i iz ograni\u010denog poimanja realnosti, realnosti koja mo\u017ee biti i ,,magi\u010dna\u201d kao kod Markeza. Knjiga osvjetljava tabue, ali to je i jedna nje\u017ena, neagresivna knjiga s profinjenom kritikom komunizma.<\/p>\n

Predrag Matvejevi\u0107<\/em><\/p>\n

Nakon raspada Jugoslavije i rata u Bosni jasnije razlikujemo mentalitete, jezike, razli\u010dite korijene te balkanske regije, koja je danas duhovno podijeljena… Zahvaljuju\u0107i Luanu Starovi, originalnom i privla\u010dnom romansijeru, autoru knjige Vrijeme koza, bogatiji smo za nove spoznaje i iskustva. Gogolj nije daleko…<\/p>\n

Alain Bosquet<\/em>
\nBalkanske knji\u017eevnosti redovito su nam darivale istinske bisere, a posljednji je Starovin roman Vrijeme koza. \u010citaoci Kadarea, Peki\u0107a ili \u0160\u0107epanovi\u0107a u njegovim \u0107e romanima prona\u0107i jo\u0161 jedan krovni prozor\u010di\u0107 otvoren prema mitovima…<\/p>\n

\u00c9ric Faye<\/em>
\nNaslov romana Povratak koza zapravo je maska iza koje se skriva pravi naslov: Odlazak koza \u2013 lucidna ironija kojom Luan Starova otkriva melankoli\u010dnu istinu da su koze oti\u0161le i da se vi\u0161e nikada ne\u0107e vratiti.<\/p>\n

Ferid Muhi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/vrijeme-koza-povratak-koza\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15995,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/vrijeme_i_povratak_koza.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":15994,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54241,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54241","url_meta":{"origin":15994,"position":1},"title":"HRT prikazuje: Bitka za prugu, francuski film (1946.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"HRT 3, 22. lipnja 2026. 13:59 - 15:25 Bitka za prugu Ratni. Film je smje\u0161ten u vrijeme Drugog svjetskog rata, prikazuje borbu francuskih \u017eeljezni\u010dkih radnika koji su pomagali Pokretu otpora. U opasnosti da ih otkriju nacisti koji su nadzirali njihov rad, ali i francuske kolaboracionisti\u010dke kolege, hrabro su poku\u0161avali sprije\u010diti\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rail.jpg?fit=377%2C530&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":15994,"position":2},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15994,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":15994,"position":4},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49679,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49679","url_meta":{"origin":15994,"position":5},"title":"Novi “Podravski zbornik” (br. 51, 2025) u duhu velikih obljetnica","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Muzej grada Koprivnice ve\u0107 tradicionalno, povodom Dana Grada, objavljuje i predstavlja Podravski zbornik \u2013 najdugovje\u010dniju ediciju ovog dijela Hrvatske. Od prvog broja 1975. godine, dosad je tiskano 50 izdanja, a od studenog u ruke \u010ditatelja je stigao i 51 broj. Uredni\u0161tvo pod vodstvom Vesne Per\u0161i\u0107 Kova\u010d radilo je u pro\u0161irenom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Podravski-zbornik.jpg?fit=875%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15994"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15994\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15996,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15994\/revisions\/15996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}