{"id":15994,"date":"2019-08-16T12:49:21","date_gmt":"2019-08-16T12:49:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15994"},"modified":"2019-08-16T12:49:21","modified_gmt":"2019-08-16T12:49:21","slug":"romani-luana-starove-vrijeme-koza-i-povratak-koza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15994","title":{"rendered":"Romani Luana Starove \u201eVrijeme koza\u201c i \u201ePovratak koza\u201c"},"content":{"rendered":"<p>Roman \u201eVrijeme koza\u201c kronika je zbivanja poslije Drugog svjetskog rata kada su vlasti bizarnom zabranom uzgoja koza na rub egzistencije dovele stotine tisu\u0107a ve\u0107 osiroma\u0161enih stanovnika svih jugoslavenskih republika. \u201ePovratak koza\u201c nastavak je \u201eVremena koza\u201c, pri\u010da nastala u tranzicijskoj Makedoniji.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Roman <em>Vrijeme koza<\/em> Luana Starove, u prijevodu Mate Marasa, poslije dvadeset godina vra\u0107a se hrvatskoj \u010ditateljskoj publici, a u istom izdanju objavljujemo i Starovin novi roman <em>Povratak koza <\/em>u prijevodu Borislava Pavlovskog. Dvije povezane pri\u010de, svaka napisana u svom vremenu, objavljujemo u jednoj knjizi.<\/p>\n<p>Roman <em>Vrijeme koza<\/em> kronika je zbivanja poslije Drugog svjetskog rata kada su vlasti bizarnom zabranom uzgoja koza na rub egzistencije dovele stotine tisu\u0107a ve\u0107 osiroma\u0161enih stanovnika svih jugoslavenskih republika. Starova nam nizom komi\u010dnih situacija prikazuje svu ironiju, ne samo te zabrane, nego odnosa vlasti i naroda op\u0107enito. Nagra\u0111ena brojnim me\u0111unarodnim priznanjima, knjiga je prevedena na dvadesetak jezika, a 1997. u Francuskoj je progla\u0161ena najboljim europskim romanom.<\/p>\n<p><em>Povratak koza<\/em> nastavak je <em>Vremena koza<\/em>, pri\u010da nastala u tranzicijskoj Makedoniji<em>.<\/em> Naslov romana samo je suptilna ironija kojom nam Starova, istan\u010dano i nedvosmisleno predo\u010dava melankoli\u010dnu istinu da su koze, kao i sloboda, odavno oti\u0161le iz \u017eivota suvremena \u010dovjeka i da se vi\u0161e ne\u0107e ni vratiti. U ovoj alegoriji jedne mra\u010dne negativne utopije, koze su samo posljednja romanti\u010dna stavka, isje\u010dak sje\u0107anja na vrijeme kada je egzistencijalna samostalnost zapravo bila mogu\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eOva knjiga pokazuje lice Balkana koje nam je slabo poznato ili nepoznato, jer je za zapadnjaka Balkan odavno sinonim konflikta, bratoubila\u010dke mr\u017enje, trajnoga zlo\u010dina. Autor dokazuje da postoji i drugo lice, lice koje se javlja u doba mira i koje je gajeno stolje\u0107ima; to je miroljubivo lice su\u017eivota, po\u0161tovanja prema drugome, lice prijateljstva me\u0111u ljudima, me\u0111u skupinama razli\u010dita podrijetla.<\/p>\n<p>Upravo o tom svijetu u malom pi\u0161e Luan Starova, Makedonac albanskog podrijetla, savr\u0161en predstavnik balkanskoga su\u017eivota i balkanske otvorenosti, \u010dovjek koji je sav svoj \u017eivot inkarnirao balkansko bratstvo bez ikakva etni\u010dkoga zatvaranja, koji se odupro ekscesu ideolo\u0161ke apstrakcije, koji se suprotstavio svakoj etni\u010dkoj i vjerskoj tvrdokornosti.<\/p>\n<p>Luan Starova je nasljednik svog oca prema kojemu iskazuje du\u017enu ljubav i opravdano divljenje. I ja sam s njim dijelio iste osje\u0107aje. Moj otac nije bio erudit ni mudrac kao Luanov, ali je bio otvoren prema drugima, bez predrasuda, uvijek spreman na prijateljstvo sa strancima. Imao je vlastitu \u017eivotnu mudrost i to je razlog vi\u0161e \u0161to od srca pozdravljam Luana, ne samo kao velikoga pisca, nego kao svoga balkanskog brata.\u201c<\/p>\n<p><em>Edgar Morin<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Broj stranica:<\/strong> 360<\/p>\n<p><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2019.<\/p>\n<p><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Vremeto na kozite; Vrakanjeto na kozite<\/p>\n<p><strong>Jezik izvornika:<\/strong> makedonski<\/p>\n<p><strong>Prijevod:<\/strong> Mate Maras; Borislav Pavlovski<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Recenzije<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vrijeme koza je djelo koje nastaje u procjepu ideologija, koje uspijeva puno toga izvu\u0107i iz ograni\u010denog poimanja realnosti, realnosti koja mo\u017ee biti i ,,magi\u010dna\u201d kao kod Markeza. Knjiga osvjetljava tabue, ali to je i jedna nje\u017ena, neagresivna knjiga s profinjenom kritikom komunizma.<\/p>\n<p><em>Predrag Matvejevi\u0107<\/em><\/p>\n<p>Nakon raspada Jugoslavije i rata u Bosni jasnije razlikujemo mentalitete, jezike, razli\u010dite korijene te balkanske regije, koja je danas duhovno podijeljena&#8230; Zahvaljuju\u0107i Luanu Starovi, originalnom i privla\u010dnom romansijeru, autoru knjige Vrijeme koza, bogatiji smo za nove spoznaje i iskustva. Gogolj nije daleko&#8230;<\/p>\n<p><em>Alain Bosquet<\/em><br \/>\nBalkanske knji\u017eevnosti redovito su nam darivale istinske bisere, a posljednji je Starovin roman Vrijeme koza. \u010citaoci Kadarea, Peki\u0107a ili \u0160\u0107epanovi\u0107a u njegovim \u0107e romanima prona\u0107i jo\u0161 jedan krovni prozor\u010di\u0107 otvoren prema mitovima&#8230;<\/p>\n<p><em>\u00c9ric Faye<\/em><br \/>\nNaslov romana Povratak koza zapravo je maska iza koje se skriva pravi naslov: Odlazak koza \u2013 lucidna ironija kojom Luan Starova otkriva melankoli\u010dnu istinu da su koze oti\u0161le i da se vi\u0161e nikada ne\u0107e vratiti.<\/p>\n<p><em>Ferid Muhi\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/vrijeme-koza-povratak-koza\/\">https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/vrijeme-koza-povratak-koza\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15995,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/vrijeme_i_povratak_koza.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":15994,"position":0},"title":"Primo Levi, &#8220;Periodni sustav&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55718,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55718","url_meta":{"origin":15994,"position":1},"title":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Pula s ponosom najavljuje 16. Jadranske susrete studenata povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Na Filozofskom fakultetu u Puli, od 14. do 18. listopada 2026, odr\u017eat \u0107e se\u00a0 tradicionalni Jadranski susreti studenata povijesti. Jadranski susreti odr\u017eavaju se od 2005. godine, a od 2022. godine bez prekida u Puli u organizaciji Kluba studenata povijesti \u2013 ISHA Pula. Tema ovogodi\u0161njih, 16. Jadranskih susreta studenata povijesti, je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Memento_MoriLogo_page-0001.jpg?fit=1200%2C405&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":15994,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54878,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54878","url_meta":{"origin":15994,"position":3},"title":"Sta\u0161a Aras, &#8220;Suhozid&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a \u010detiri \u017eene i jedna djevoj\u010dica poku\u0161avaju \u017eivjeti normalnim \u017eivotom u neo\u010dekivanim i nenormalnim okolnostima. Sta\u0161a Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih pribli\u017eavaju\u0107i \u010ditatelju da gotovo mo\u017eete osjetiti miris makije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/suhozid-2.jpg?fit=1200%2C719&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":15994,"position":4},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":15994,"position":5},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15994"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15994\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15996,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15994\/revisions\/15996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}