{"id":15994,"date":"2019-08-16T12:49:21","date_gmt":"2019-08-16T12:49:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15994"},"modified":"2019-08-16T12:49:21","modified_gmt":"2019-08-16T12:49:21","slug":"romani-luana-starove-vrijeme-koza-i-povratak-koza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15994","title":{"rendered":"Romani Luana Starove \u201eVrijeme koza\u201c i \u201ePovratak koza\u201c"},"content":{"rendered":"

Roman \u201eVrijeme koza\u201c kronika je zbivanja poslije Drugog svjetskog rata kada su vlasti bizarnom zabranom uzgoja koza na rub egzistencije dovele stotine tisu\u0107a ve\u0107 osiroma\u0161enih stanovnika svih jugoslavenskih republika. \u201ePovratak koza\u201c nastavak je \u201eVremena koza\u201c, pri\u010da nastala u tranzicijskoj Makedoniji.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Roman Vrijeme koza<\/em> Luana Starove, u prijevodu Mate Marasa, poslije dvadeset godina vra\u0107a se hrvatskoj \u010ditateljskoj publici, a u istom izdanju objavljujemo i Starovin novi roman Povratak koza <\/em>u prijevodu Borislava Pavlovskog. Dvije povezane pri\u010de, svaka napisana u svom vremenu, objavljujemo u jednoj knjizi.<\/p>\n

Roman Vrijeme koza<\/em> kronika je zbivanja poslije Drugog svjetskog rata kada su vlasti bizarnom zabranom uzgoja koza na rub egzistencije dovele stotine tisu\u0107a ve\u0107 osiroma\u0161enih stanovnika svih jugoslavenskih republika. Starova nam nizom komi\u010dnih situacija prikazuje svu ironiju, ne samo te zabrane, nego odnosa vlasti i naroda op\u0107enito. Nagra\u0111ena brojnim me\u0111unarodnim priznanjima, knjiga je prevedena na dvadesetak jezika, a 1997. u Francuskoj je progla\u0161ena najboljim europskim romanom.<\/p>\n

Povratak koza<\/em> nastavak je Vremena koza<\/em>, pri\u010da nastala u tranzicijskoj Makedoniji.<\/em> Naslov romana samo je suptilna ironija kojom nam Starova, istan\u010dano i nedvosmisleno predo\u010dava melankoli\u010dnu istinu da su koze, kao i sloboda, odavno oti\u0161le iz \u017eivota suvremena \u010dovjeka i da se vi\u0161e ne\u0107e ni vratiti. U ovoj alegoriji jedne mra\u010dne negativne utopije, koze su samo posljednja romanti\u010dna stavka, isje\u010dak sje\u0107anja na vrijeme kada je egzistencijalna samostalnost zapravo bila mogu\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eOva knjiga pokazuje lice Balkana koje nam je slabo poznato ili nepoznato, jer je za zapadnjaka Balkan odavno sinonim konflikta, bratoubila\u010dke mr\u017enje, trajnoga zlo\u010dina. Autor dokazuje da postoji i drugo lice, lice koje se javlja u doba mira i koje je gajeno stolje\u0107ima; to je miroljubivo lice su\u017eivota, po\u0161tovanja prema drugome, lice prijateljstva me\u0111u ljudima, me\u0111u skupinama razli\u010dita podrijetla.<\/p>\n

Upravo o tom svijetu u malom pi\u0161e Luan Starova, Makedonac albanskog podrijetla, savr\u0161en predstavnik balkanskoga su\u017eivota i balkanske otvorenosti, \u010dovjek koji je sav svoj \u017eivot inkarnirao balkansko bratstvo bez ikakva etni\u010dkoga zatvaranja, koji se odupro ekscesu ideolo\u0161ke apstrakcije, koji se suprotstavio svakoj etni\u010dkoj i vjerskoj tvrdokornosti.<\/p>\n

Luan Starova je nasljednik svog oca prema kojemu iskazuje du\u017enu ljubav i opravdano divljenje. I ja sam s njim dijelio iste osje\u0107aje. Moj otac nije bio erudit ni mudrac kao Luanov, ali je bio otvoren prema drugima, bez predrasuda, uvijek spreman na prijateljstvo sa strancima. Imao je vlastitu \u017eivotnu mudrost i to je razlog vi\u0161e \u0161to od srca pozdravljam Luana, ne samo kao velikoga pisca, nego kao svoga balkanskog brata.\u201c<\/p>\n

Edgar Morin<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica:<\/strong> 360<\/p>\n

Godina izdanja:<\/strong> 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika:<\/strong> Vremeto na kozite; Vrakanjeto na kozite<\/p>\n

Jezik izvornika:<\/strong> makedonski<\/p>\n

Prijevod:<\/strong> Mate Maras; Borislav Pavlovski<\/p>\n

 <\/p>\n

Recenzije<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Vrijeme koza je djelo koje nastaje u procjepu ideologija, koje uspijeva puno toga izvu\u0107i iz ograni\u010denog poimanja realnosti, realnosti koja mo\u017ee biti i ,,magi\u010dna\u201d kao kod Markeza. Knjiga osvjetljava tabue, ali to je i jedna nje\u017ena, neagresivna knjiga s profinjenom kritikom komunizma.<\/p>\n

Predrag Matvejevi\u0107<\/em><\/p>\n

Nakon raspada Jugoslavije i rata u Bosni jasnije razlikujemo mentalitete, jezike, razli\u010dite korijene te balkanske regije, koja je danas duhovno podijeljena… Zahvaljuju\u0107i Luanu Starovi, originalnom i privla\u010dnom romansijeru, autoru knjige Vrijeme koza, bogatiji smo za nove spoznaje i iskustva. Gogolj nije daleko…<\/p>\n

Alain Bosquet<\/em>
\nBalkanske knji\u017eevnosti redovito su nam darivale istinske bisere, a posljednji je Starovin roman Vrijeme koza. \u010citaoci Kadarea, Peki\u0107a ili \u0160\u0107epanovi\u0107a u njegovim \u0107e romanima prona\u0107i jo\u0161 jedan krovni prozor\u010di\u0107 otvoren prema mitovima…<\/p>\n

\u00c9ric Faye<\/em>
\nNaslov romana Povratak koza zapravo je maska iza koje se skriva pravi naslov: Odlazak koza \u2013 lucidna ironija kojom Luan Starova otkriva melankoli\u010dnu istinu da su koze oti\u0161le i da se vi\u0161e nikada ne\u0107e vratiti.<\/p>\n

Ferid Muhi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.tim-press.hr\/hr\/knjige\/vrijeme-koza-povratak-koza\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15995,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/vrijeme_i_povratak_koza.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15994,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":15994,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15994,"position":2},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":15994,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":15994,"position":4},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":15994,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15994"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15994\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15996,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15994\/revisions\/15996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}