{"id":15983,"date":"2019-08-14T14:04:34","date_gmt":"2019-08-14T14:04:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15983"},"modified":"2019-08-14T14:04:34","modified_gmt":"2019-08-14T14:04:34","slug":"stefan-hertmans-obracenica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15983","title":{"rendered":"Stefan Hertmans, \u201eObra\u0107enica\u201c"},"content":{"rendered":"

\u201eRoman Obra\u0107enica <\/em>flamanskog pisca Stefana Hertmansa sjajna je rekonstrukcija doga\u0111aja koji se, premda stari gotovi tisu\u0107u godina, \u010dine nevjerojatno suvremenima. Izvanredno oslikanim likovima i atmosferom, kao i dubinom povijesnog shva\u0107anja Obra\u0107enica <\/em>je nedvojbeno remek-djelo autora koji se ve\u0107 proslavio Slikarom i ratom<\/em>.\u201c<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/h4>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/p>\n

 <\/p>\n

Stefan Hertmans<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Obra\u0107enica<\/strong><\/em><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Jezik izvornika: nizozemski <\/em><\/p>\n

Prijevod: Romana Pere\u010dinec <\/em><\/p>\n

Broj stranica: 304 <\/em><\/p>\n

Datum izdanja: kolovoz 2019. <\/em><\/p>\n

Naslov izvornika: De bekeerlinge <\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

O knjizi <\/strong><\/p>\n

U osvit kri\u017earskih ratova sedamnaestogodi\u0161nja Vigdis Adelais, k\u0107i napola kultiviranog Normana naseljenog u Rouenu, jednog dana prolazi uz je\u0161ivu i zagleda se u Davida Todrosa, sina glavnog rabina iz Narbonne. Premda njezin otac kritizira potpirivanje mr\u017enje prema \u017didovima, kad sazna za zabranjenu ljubav, zatvori Vigdis u samostan. Nakon uspje\u0161nog bijega mlada obra\u0107enica uzima ime Hamutal, a premda se \u010dini da \u0107e u planinskom mjesta\u0161cu Monieuxu na\u0107i mir za sebe i svoju djecu, David i Hamutal nisu ni svjesni kakva ih sve isku\u0161enja i tragedije tek \u010dekaju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Roman Obra\u0107enica <\/em>flamanskog pisca Stefana Hertmansa sjajna je rekonstrukcija doga\u0111aja koji se, premda stari gotovi tisu\u0107u godina, \u010dine nevjerojatno suvremenima. Izvanredno oslikanim likovima i atmosferom, kao i dubinom povijesnog shva\u0107anja Obra\u0107enica <\/em>je nedvojbeno remek-djelo autora koji se ve\u0107 proslavio Slikarom i ratom<\/em>.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Obra\u0107enicom<\/em> je Hertmans napisao izvanredni roman, epski i lirski istovremeno, u kojem se politi\u010dko i osobno isprepli\u0107u na dramati\u010dan na\u010din, u kojem sada\u0161njost odjekuje u pro\u0161losti. Najvi\u0161e \u0161to od romana mo\u017eemo o\u010dekivati.”
\nDe Reactor<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Zadivljuju\u0107a pri\u010da… Hertmans oslikava srednjovjekovni svijet uz isti senzibilitet i osje\u0107aj za detalj koji su bili toliko uspje\u0161ni uSlikaru i ratu<\/em>. Napeto i privla\u010dno… Obra\u0107enica<\/em> je iznimno djelo.
\nSunday Times<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Obra\u0107enica<\/em> je portret izuzetno \u010dvrste \u017eene. Hertmans je u njoj stvorio junakinju za sva vremena.”
\nKnack<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Obra\u0107enica<\/em> je klju\u010dna knjiga koji \u0107e dotaknuti srca i glave […] roman pun samokontrole tako tipi\u010dne za veliko spisateljsko umije\u0107e Stefana Hertmansa.”
\nDe Standaard<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Hertmans daje \u017eivu i zahvaljuju\u0107i detaljima gotovo opipljivu sliku tog nemirnog perioda. Ovaj se roman temelji na opse\u017enom istra\u017eivanju.”
\nFriesch Dagblad<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/knjige\/novo\/obracenica.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15984,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15983","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/obracenica.jpg?fit=799%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":15983,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":15983,"position":1},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":15983,"position":2},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":15983,"position":3},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54774,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54774","url_meta":{"origin":15983,"position":4},"title":"Boris Akunin, \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Boris Akunin u romanu \u201ePelagija i crveni pijetao\u201c prati redovnicu Pelagiju koja na parobrodu punom neobi\u010dnih putnika istra\u017euje tajanstveno ubojstvo kontroverznog proroka. Roman je na hrvatski jezik preveo Igor Buljan. O knjizi:\u00a0 Na parobrodu Pastruga koji Volgom plovi prema Caricinu okupilo se \u0161aroliko dru\u0161tvo: kontroverzni prorok Manujla, sitni lopov Zemi\u010dka,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pelagija-i-crveni-pijetao.jpg?fit=816%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":5696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=5696","url_meta":{"origin":15983,"position":5},"title":"Branimir Jankovi\u0107 \u2013 kolumna \u201cJavna povijest\u201d \u2013 Jesu li povjesni\u010dari u Hrvatskoj celebrity?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2017.","format":false,"excerpt":"Pitanje iz naslova vrijedi postaviti za bolje razumijevanje lokalnih specifi\u010dnosti kada ih su\u010delimo s odre\u0111enim globalnim procesima. Naime, etablirani specijalist javne povijesti Jerome de Groot u knjizi Consuming History: Historians and Heritage in Contemporary Popular Culture (2008; usp. osvrt S. Treskanice, Historijski zbornik, 2, 2013) \u2013 u kojoj identificira mnogobrojne\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15983"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15985,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15983\/revisions\/15985"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15984"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}