Heroji mira: Bili smo protiv nasilja<\/strong><\/p>\nOkupljanje onih koji se protive nasilju uop\u0107e, pa i u politici napose, dogodilo se kada su po\u010detkom jula 1991. razli\u010dite organizacije osnovale Odbor antiratne kampanje. Me\u0111u njima su bile i organizacije za rodnu ravnopravnost, i one za za\u0161titu okoli\u0161a, i mnoge od onih koje su ve\u0107 u osamdesetima nastale radi promicanja alternativnih stilova \u017eivota i kulture. Pi\u0161e Sr\u0111an Dvornik<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Odgovorili smo nenasiljem<\/strong><\/p>\n\u2018Preko puta prvog zagreba\u010dkog ureda Antiratne kampanje pripadnici HV-a strujom su mu\u010dili zatvorenike\u2019, rekla je Vesna Ter\u0161eli\u010d, voditeljica Documente \u2013 Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Pi\u0161e Sa\u0161a Kosanovi\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: \u017dene protiv rata i nacionalizma<\/strong><\/p>\nFeministi\u010dke grupe svoju su agendu definirale na nekoliko razina: sprije\u010diti rat kroz otpor nacionalizmu, svim mogu\u0107im sredstvima suprotstaviti se kori\u0161tenju \u017eena kao sredstva ratnohu\u0161ka\u010dke manipulacije i pru\u017eati svakovrsnu pomo\u0107 stradalnicama, bez obzira na njihovu etni\u010dku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost. Pi\u0161e Vesna Kesi\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Htjeli smo sprije\u010diti rat<\/strong><\/p>\nJedna od prvih akcija Demokratskog opozicijskog foruma bio je odlazak u Knin u travnju 1991. na razgovor s Jovanom Ra\u0161kovi\u0107em. Prije toga bili smo kod Tu\u0111mana da ga obavijestimo o razgovoru o mogu\u0107nostima mirnog rje\u0161enja krize koja je potresala Hrvatsku. Tu\u0111man je rekao da na\u0161a posjeta ne mo\u017ee \u0161koditi, ali da je on ve\u0107 sve dogovorio s JNA. Pi\u0161e Zoran Pusi\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Svoje mirovne aktiviste Hrvatska ne priznaje ni danas<\/strong><\/p>\nProtive\u0107i se politici sile i teritorijalne ekspanzije, Milorad Pupovac je 1990. i 1991. sa suradnicima odr\u017eao seriju mirovnih tribina u Kninu i drugim srpskim sredinama zagovaraju\u0107i mirno rje\u0161enje. \u2018Na\u0161 antiratni anga\u017eman nije bio nimalo salonski, jer je to doslovno bilo hodanje izme\u0111u dvije vatre\u2019, ka\u017ee Pupovac. Pi\u0161e Tamara Opa\u010di\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Pali mirotvorci<\/strong><\/p>\nPrvi \u010dovjek osje\u010dke policije Josip Reihl-Kir i predsjednik Op\u0107ine Vrginmost Dmitar Obradovi\u0107 simbol su opasnosti mirovnog anga\u017emana 1990-ih. Obojica su stradali od ruke \u2018svojih\u2019 samo zato \u0161to su bili protiv rata. Pi\u0161e Goran Borkovi\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: U Pakracu sam u\u010dio od najboljih<\/strong><\/p>\nU tri i pol godine djelovanja Volonterskog projekta u Pakracu je bilo preko 400 stranih volontera. Ne mo\u017ee\u0161 biti u poru\u0161enom gradu, \u017eivjeti i slu\u0161ati pri\u010de ljudi o ratu i pora\u0107u a da te zaobi\u0111e tuga. Pi\u0161e Goran Bo\u017ei\u010devi\u0107, suosniva\u010d MIRamiDA centra<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Aktivizam pod \u010dizmama HOS-a<\/strong><\/p>\nSplitski aktivisti za ljudska prava poput Ton\u010dija Maji\u0107a i anga\u017eirani intelektualci poput Nikole Viskovi\u0107a do\u017eivljavali su razne neugodnosti zbog svojeg djelovanja 1990-ih. Maji\u0107u su HOS-ovci razbili nos, te\u0161ka maltretiranja pro\u0161ao je ugostitelj Miro Bogdanovi\u0107, a sjedi\u0161te Dalmatinske akcije razoreno je bombom za \u0161to su okrivljeni sami njeni \u010dlanovi. Pi\u0161e Ma\u0161enjka Ba\u010di\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Mir jo\u0161 treba graditi<\/strong><\/p>\nPo\u010detkom 1990-ih dobili smo otvorenu prijetnju od osje\u010dkog suca Petra Kljaji\u0107a zato \u0161to smo pru\u017eili otpor nasilnim delo\u017eacijama, rekla je Katarina Kruhonja, lije\u010dnica i aktivistkinja osje\u010dkog Centar za mir, nenasilje i ljudska prava. Pi\u0161e Anja Ko\u017eul<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Dvaput su nam palili ured<\/strong><\/p>\n\u2018Bile smo zapanjene nevi\u0111enim kukavi\u010dlukom ljudi. Izbacivali su njihove susjede s kojima su se godinama dru\u017eili, a oni su okretali glavu i pravili se da ni\u0161ta ne vide. Organizirale smo se mi \u017eene, jer je za mu\u0161karce bilo preopasno\u2019, ka\u017ee Mirjana Galo o aktivnostima udruge Homo. Pi\u0161e Nenad Jovanovi\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Pru\u017eanje otpora ludilu<\/strong><\/p>\n\u2018Ne bih se mogla pogledati u ogledalo da nisam pomagala, ohrabrivala, govorila je Jelka Glumi\u010di\u0107, predsjednica Odbora za ljudska prava u Karlovcu. Pi\u0161e Paulina Arbutina<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: \u017divot se svodio na aktivizam<\/strong><\/p>\n\u2018Kod Popova\u010de smo gledali kako odlazi nepregledna kolona. Zaplakala sam i rekla: \u2018Okrenite vozila, vratite se, svima usprkos\u2026\u2019, rekla je Biserka Mom\u010dinovi\u0107, aktivistkinja GOLJP-a i jedna od osniva\u010dica CGI-a Pore\u010d i \u017denske mre\u017ee Hrvatske. Pi\u0161e Anja Ko\u017eul<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Antiratno novinarstvo<\/strong><\/p>\nNovine protiv rata i njegovih hu\u0161ka\u010da: Kao glasilo Antiratne kampanje, ARKzin je spajao radikalne teme s radikalnom vizualno\u0161\u0107u. Pi\u0161e Bojan Munjin<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Razorna Feralova subverzija<\/strong><\/p>\nFeral je od prvoga dana otvorio najve\u0107i prostor za kriti\u010dare rata i zatim nacionalisti\u010dkog pora\u0107a. Pi\u0161e Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
Heroji mira: Buka, bijes i privo\u0111enja<\/strong><\/p>\nAnarhisti i pankeri kao dio antiratnog pokreta: \u2018Bili smo nabrijani, ljuti, imali smo puno energije\u2019, pri\u010da Marko Vukovi\u0107, tekstopisac i gitarist antiratnih anarho-hardcore pank bendova. Pi\u0161e Dragan Grozdani\u0107<\/p>\n
<\/p>\n
Mirotvorac na frontu<\/strong><\/p>\nMobiliziran sam i pred famoznu \u2018Oluju\u2019 1995. Sje\u0107am se napu\u0161tenog Vojni\u0107a u kojem se vojni \u2018trijumf\u2019 slavio paljenjem ku\u0107a i plja\u010dkom koju je bilo vrlo te\u0161ko obuzdati, pi\u0161e karlova\u010dki antiratni aktivist Mile Sokoli\u0107<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15978,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-15977","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Heroji-mira.png?fit=521%2C750&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":15977,"position":0},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":15977,"position":1},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":15977,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":15977,"position":3},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":15977,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":15977,"position":5},"title":"Drugi po redu studentski simpozij “In fonte veritas”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15977","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15977"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15977\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15979,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15977\/revisions\/15979"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15978"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15977"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15977"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15977"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}