{"id":15965,"date":"2019-08-13T13:24:13","date_gmt":"2019-08-13T13:24:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15965"},"modified":"2020-12-21T21:20:22","modified_gmt":"2020-12-21T21:20:22","slug":"umro-akademik-radoslav-katicic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15965","title":{"rendered":"Umro akademik Radoslav Kati\u010di\u0107"},"content":{"rendered":"<p><strong>Zagreb, 11. kolovoza 2019. \u2013 <\/strong>U subotu 10. kolovoza 2019. u Be\u010du je u 90. godini \u017eivota umro <strong>akademik Radoslav Kati\u010di\u0107<\/strong>, istaknuti hrvatski filolog svjetskog glasa, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n<p>Rodio se 3. srpnja 1930. u Zagrebu gdje je zavr\u0161io Klasi\u010dnu gimnaziju i na Filozofskom fakultetu 1954. diplomirao klasi\u010dnu filologiju te 1959. doktorirao tezom <em>Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije<\/em>. Usavr\u0161ivao se 1956.\u20131957. u Ateni te kao stipendist Humboldtove zaklade 1960.\u20131961. u T\u00fcbingenu i 1968.\u20131969. u Bonnu.<\/p>\n<p>Radio kao honorarni knji\u017eni\u010dar u fakultetskom seminaru za klasi\u010dnu filologiju, a 1958. je postao asistent na Katedri za poredbenu indoeuropsku gramatiku, te 1961. docent indoeuropske i op\u0107e lingvistike i pro\u010delnik novoosnovanoga Odsjeka za op\u0107u lingvistiku i orijentalne studije. Izvanredni profesor postao je 1966., a 1972. redoviti profesor. Od 1977. do umirovljenja 1998. djelovao je kao redoviti profesor slavenske filologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du koje ga je 1998. izabralo za professora emeritusa. Redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za filolo\u0161ke znanosti, bio je od 1986., a od 1973. bio je izvanredni \u010dlan. Akademik Radoslav Kati\u010di\u0107 ujedno je od 1989. bio redoviti \u010dlan Austrijske akademije znanosti, a od 1991. \u010dlan Europske akademije znanosti. Bio je i dopisni \u010dlan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (od 1984.), Norve\u0161ke akademije znanosti (od 1987.) i Kosovske akademije znanosti i umjetnosti (od 2012.). Bio je predsjednik Vije\u0107a za normu hrvatskog standardnog jezika od osnutka 2005. do njegova raspu\u0161tanja 2012.<\/p>\n<p>Kao filolog, akademik Kati\u010di\u0107 osobito je zaslu\u017ean za rad Zagreba\u010dkog lingvisti\u010dkoga kruga i za promicanje strukturalne lingvistike i drugih modernih metoda. Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika 1967.<\/p>\n<p>Znanstvenu karijeru Radoslav Kati\u010di\u0107 zapo\u010deo je istra\u017eivanjem klasi\u010dne i bizantske gr\u010dke filologije, a zatim je podru\u010dje svojih istra\u017eivanja pro\u0161irio na poredbenu indoeuropeistiku (osobito indijsku i starobalkansku) te na op\u0107elingvisti\u010dku teoriju. Bavio se brojnim temama slavenske i hrvatske filologije, posebno sintaksom i povije\u0161\u0107u hrvatskog knji\u017eevnog jezika, kao i slavenskom mitologijom, slu\u017ee\u0107i se pritom opse\u017enom filolo\u0161kom, arheolo\u0161kom i povijesnom literaturom. Svojim istra\u017eivanjima uspio je rekonstruirati elemente balto-slavenske pretkr\u0161\u0107anske religije i mitova, bitne za razumijevanje duhovne ba\u0161tine koju su Hrvati donijeli svojim doseljenjem, a koja je do danas vidljiva u mnogim toponimima, oronimima i hidronimima. Svojim radovima o povijesti hrvatskog knji\u017eevnog jezika dokazao je da je njegova novo\u0161tokavska standardizacija zapo\u010dela u 18. stolje\u0107u na podru\u010dju od Dalmacije do Slavonije te se nastavila u doba Hrvatskog narodnog preporoda i dovr\u0161ila po\u010detkom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>Akademik Radoslav Kati\u010di\u0107 bio je autor petnaestak knjiga i \u010detiristotinjak rasprava, \u010dlanaka, ogleda, knji\u017enih ocjena i drugih radova. Najva\u017enija djela su mu <em>Osnovni pojmovi suvremene lingvisti\u010dke teorije<\/em> (1967.), <em>Jezikoslovni ogledi <\/em>(1971.), <em>Stara indijska knji\u017eevnost<\/em> (1973.), <em>Prilog op\u0107oj teoriji poredbenog jezikoslovlja<\/em> (<em>A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics<\/em>, 1979.), <em>Novi jezikoslovni ogledi<\/em> (1986., 1992.), <em>Litterarum studia <\/em>(1998.), <em>Na kroatisti\u010dkim raskri\u017ejima<\/em> (1999.), <em>Bo\u017eanski boj: tragovima svetih pjesama na\u0161e pretkr\u0161\u0107anske starine<\/em> (2008.), <em>Zeleni lug<\/em> (2010.), <em>Gazdarica na vratima <\/em>(2011.), <em>Vilinska vrata<\/em> &nbsp;&nbsp;&nbsp;(2014.) i <em>Na\u0161a stara vjera<\/em> (2018.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marijan Lipovac<\/p>\n<p>Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/info.hazu.hr\/\">http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15966,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-15965","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/katicic.png?fit=239%2C211&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15965,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15965,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":15965,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":15965,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":15965,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":15965,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15965"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15965\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24224,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15965\/revisions\/24224"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15966"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15965"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}