{"id":15965,"date":"2019-08-13T13:24:13","date_gmt":"2019-08-13T13:24:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15965"},"modified":"2020-12-21T21:20:22","modified_gmt":"2020-12-21T21:20:22","slug":"umro-akademik-radoslav-katicic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15965","title":{"rendered":"Umro akademik Radoslav Kati\u010di\u0107"},"content":{"rendered":"<p><strong>Zagreb, 11. kolovoza 2019. \u2013 <\/strong>U subotu 10. kolovoza 2019. u Be\u010du je u 90. godini \u017eivota umro <strong>akademik Radoslav Kati\u010di\u0107<\/strong>, istaknuti hrvatski filolog svjetskog glasa, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n<p>Rodio se 3. srpnja 1930. u Zagrebu gdje je zavr\u0161io Klasi\u010dnu gimnaziju i na Filozofskom fakultetu 1954. diplomirao klasi\u010dnu filologiju te 1959. doktorirao tezom <em>Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije<\/em>. Usavr\u0161ivao se 1956.\u20131957. u Ateni te kao stipendist Humboldtove zaklade 1960.\u20131961. u T\u00fcbingenu i 1968.\u20131969. u Bonnu.<\/p>\n<p>Radio kao honorarni knji\u017eni\u010dar u fakultetskom seminaru za klasi\u010dnu filologiju, a 1958. je postao asistent na Katedri za poredbenu indoeuropsku gramatiku, te 1961. docent indoeuropske i op\u0107e lingvistike i pro\u010delnik novoosnovanoga Odsjeka za op\u0107u lingvistiku i orijentalne studije. Izvanredni profesor postao je 1966., a 1972. redoviti profesor. Od 1977. do umirovljenja 1998. djelovao je kao redoviti profesor slavenske filologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du koje ga je 1998. izabralo za professora emeritusa. Redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za filolo\u0161ke znanosti, bio je od 1986., a od 1973. bio je izvanredni \u010dlan. Akademik Radoslav Kati\u010di\u0107 ujedno je od 1989. bio redoviti \u010dlan Austrijske akademije znanosti, a od 1991. \u010dlan Europske akademije znanosti. Bio je i dopisni \u010dlan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (od 1984.), Norve\u0161ke akademije znanosti (od 1987.) i Kosovske akademije znanosti i umjetnosti (od 2012.). Bio je predsjednik Vije\u0107a za normu hrvatskog standardnog jezika od osnutka 2005. do njegova raspu\u0161tanja 2012.<\/p>\n<p>Kao filolog, akademik Kati\u010di\u0107 osobito je zaslu\u017ean za rad Zagreba\u010dkog lingvisti\u010dkoga kruga i za promicanje strukturalne lingvistike i drugih modernih metoda. Bio je jedan od autora Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika 1967.<\/p>\n<p>Znanstvenu karijeru Radoslav Kati\u010di\u0107 zapo\u010deo je istra\u017eivanjem klasi\u010dne i bizantske gr\u010dke filologije, a zatim je podru\u010dje svojih istra\u017eivanja pro\u0161irio na poredbenu indoeuropeistiku (osobito indijsku i starobalkansku) te na op\u0107elingvisti\u010dku teoriju. Bavio se brojnim temama slavenske i hrvatske filologije, posebno sintaksom i povije\u0161\u0107u hrvatskog knji\u017eevnog jezika, kao i slavenskom mitologijom, slu\u017ee\u0107i se pritom opse\u017enom filolo\u0161kom, arheolo\u0161kom i povijesnom literaturom. Svojim istra\u017eivanjima uspio je rekonstruirati elemente balto-slavenske pretkr\u0161\u0107anske religije i mitova, bitne za razumijevanje duhovne ba\u0161tine koju su Hrvati donijeli svojim doseljenjem, a koja je do danas vidljiva u mnogim toponimima, oronimima i hidronimima. Svojim radovima o povijesti hrvatskog knji\u017eevnog jezika dokazao je da je njegova novo\u0161tokavska standardizacija zapo\u010dela u 18. stolje\u0107u na podru\u010dju od Dalmacije do Slavonije te se nastavila u doba Hrvatskog narodnog preporoda i dovr\u0161ila po\u010detkom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>Akademik Radoslav Kati\u010di\u0107 bio je autor petnaestak knjiga i \u010detiristotinjak rasprava, \u010dlanaka, ogleda, knji\u017enih ocjena i drugih radova. Najva\u017enija djela su mu <em>Osnovni pojmovi suvremene lingvisti\u010dke teorije<\/em> (1967.), <em>Jezikoslovni ogledi <\/em>(1971.), <em>Stara indijska knji\u017eevnost<\/em> (1973.), <em>Prilog op\u0107oj teoriji poredbenog jezikoslovlja<\/em> (<em>A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics<\/em>, 1979.), <em>Novi jezikoslovni ogledi<\/em> (1986., 1992.), <em>Litterarum studia <\/em>(1998.), <em>Na kroatisti\u010dkim raskri\u017ejima<\/em> (1999.), <em>Bo\u017eanski boj: tragovima svetih pjesama na\u0161e pretkr\u0161\u0107anske starine<\/em> (2008.), <em>Zeleni lug<\/em> (2010.), <em>Gazdarica na vratima <\/em>(2011.), <em>Vilinska vrata<\/em> &nbsp;&nbsp;&nbsp;(2014.) i <em>Na\u0161a stara vjera<\/em> (2018.).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Marijan Lipovac<\/p>\n<p>Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/info.hazu.hr\/\">http:\/\/info.hazu.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15966,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-15965","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/katicic.png?fit=239%2C211&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":15965,"position":0},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":15965,"position":1},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":15965,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":15965,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":15965,"position":4},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":15965,"position":5},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15965"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15965\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24224,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15965\/revisions\/24224"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15966"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15965"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}