{"id":15944,"date":"2019-08-08T13:58:13","date_gmt":"2019-08-08T13:58:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15944"},"modified":"2019-08-20T16:22:59","modified_gmt":"2019-08-20T16:22:59","slug":"maja-haderlap-andeo-zaborava-s-njemackoga-preveo-dubravko-torjanac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15944","title":{"rendered":"Maja Haderlap, \u201eAn\u0111eo zaborava\u201c (s njema\u010dkoga preveo Dubravko Torjanac)"},"content":{"rendered":"

Pripovjeda\u010dica, djevojka iz planinskog seoceta u austrijskoj pokrajini Koru\u0161koj nastanjenog pripadnicima slovenske manjine, na primjeru vlastite obitelji pri\u010da sudbinu svojih sunarodnjaka kao ne\u017eidovskih \u017ertava Holokausta i rasvjetljava njihov partizanski otpor protiv doma\u0107ih nacista i okupatora. Premda ro\u0111ena podosta godina nakon njegova zavr\u0161etka, rat njezinu obitelj i ljude iz kraja (pa otuda i nju samu) dr\u017ei zarobljene svojim smrtnim krhotinama, iznenada izranja u ovla\u0161 izgovorenim re\u010denicama i napada iz skloni\u0161ta tame.<\/p>\n

U narativnom tkivu romana sredi\u0161nji je odnos pripovjeda\u010dice i njezine bake: po\u010dev\u0161i od prve re\u010denice romana \u201cBaka mi daje znak rukom da je slijedim\u201d, pratimo unukino prisno prepu\u0161tanje najdra\u017eoj osobi koja u mnogo\u010dlanoj obitelji preuzima brigu o njenom odgoju, pri\u010daju\u0107i joj iz ve\u010deri u ve\u010der kako je bilo u njezino vrijeme, u\u010de\u0107i je sasvim prakti\u010dnim vje\u0161tinama, ali i iskonskim vrijednostima u odnosu prema ljudima, tradiciji i prirodi. Presudnom \u0107e se pritom pokazati bakina odluka da s unukom podijeli i sje\u0107anje na dvije mu\u010dne godine svojeg \u017eivota koje su je najdublje obilje\u017eile, one provedene u koncentracijskom logoru Ravensbr\u00fccku.<\/p>\n

Nakon bakine smrti u prvi se pripovjedni plan probija odnos pripovjeda\u010dice spram oca koji zbog ratnih trauma iz djetinjstva ne nalazi smisao svog \u017eivota i time uni\u0161tava sve oko sebe. Na primjeru toga njegovog u\u017easa autorica prikazuje kako politika mo\u017ee ljude zaklju\u010dati u podrum pro\u0161losti gdje ih napadaju i truju vlastita sje\u0107anja. Naime biv\u0161i pobornici nacizma cini\u010dno ga podbadaju da bi on i tada i sada \u017eivio mirnim, bla\u017eeno prijetvornim \u017eivotom da mu otac nije oti\u0161ao u partizane i da se nije borio protiv Hitlera, a za Slovence.<\/p>\n

An\u0111eo zaborava <\/em>(2011) nadahnuto je napisan povijesni roman o identitetskim problemima u zajednici duboko pogo\u0111enoj okrutnostima Drugoga svjetskog rata. Autorica ne optu\u017euje niti polemizira, ali jasno upozorava na pogubnost teze da je sabla\u017enjivo u borbi koru\u0161kih Slovenaca protiv nacista bilo to \u0161to je razvila predod\u017ebu o vlastitom jeziku kao va\u017enoj oznaci pripadnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2019<\/p>\n

Broj stranica: 224<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/disput.hr\/shop\/andeo-zaborava\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjizevna-kritika-cudo-sume-i-partizana<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15945,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Andjeo-zaborava.jpg?fit=500%2C801&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":15944,"position":0},"title":"Slavko Janevski, “Deponij”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":15944,"position":1},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":15944,"position":2},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":15944,"position":3},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":15944,"position":4},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":15944,"position":5},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15944"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15944\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16039,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15944\/revisions\/16039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15945"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}