{"id":15944,"date":"2019-08-08T13:58:13","date_gmt":"2019-08-08T13:58:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15944"},"modified":"2019-08-20T16:22:59","modified_gmt":"2019-08-20T16:22:59","slug":"maja-haderlap-andeo-zaborava-s-njemackoga-preveo-dubravko-torjanac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15944","title":{"rendered":"Maja Haderlap, \u201eAn\u0111eo zaborava\u201c (s njema\u010dkoga preveo Dubravko Torjanac)"},"content":{"rendered":"

Pripovjeda\u010dica, djevojka iz planinskog seoceta u austrijskoj pokrajini Koru\u0161koj nastanjenog pripadnicima slovenske manjine, na primjeru vlastite obitelji pri\u010da sudbinu svojih sunarodnjaka kao ne\u017eidovskih \u017ertava Holokausta i rasvjetljava njihov partizanski otpor protiv doma\u0107ih nacista i okupatora. Premda ro\u0111ena podosta godina nakon njegova zavr\u0161etka, rat njezinu obitelj i ljude iz kraja (pa otuda i nju samu) dr\u017ei zarobljene svojim smrtnim krhotinama, iznenada izranja u ovla\u0161 izgovorenim re\u010denicama i napada iz skloni\u0161ta tame.<\/p>\n

U narativnom tkivu romana sredi\u0161nji je odnos pripovjeda\u010dice i njezine bake: po\u010dev\u0161i od prve re\u010denice romana \u201cBaka mi daje znak rukom da je slijedim\u201d, pratimo unukino prisno prepu\u0161tanje najdra\u017eoj osobi koja u mnogo\u010dlanoj obitelji preuzima brigu o njenom odgoju, pri\u010daju\u0107i joj iz ve\u010deri u ve\u010der kako je bilo u njezino vrijeme, u\u010de\u0107i je sasvim prakti\u010dnim vje\u0161tinama, ali i iskonskim vrijednostima u odnosu prema ljudima, tradiciji i prirodi. Presudnom \u0107e se pritom pokazati bakina odluka da s unukom podijeli i sje\u0107anje na dvije mu\u010dne godine svojeg \u017eivota koje su je najdublje obilje\u017eile, one provedene u koncentracijskom logoru Ravensbr\u00fccku.<\/p>\n

Nakon bakine smrti u prvi se pripovjedni plan probija odnos pripovjeda\u010dice spram oca koji zbog ratnih trauma iz djetinjstva ne nalazi smisao svog \u017eivota i time uni\u0161tava sve oko sebe. Na primjeru toga njegovog u\u017easa autorica prikazuje kako politika mo\u017ee ljude zaklju\u010dati u podrum pro\u0161losti gdje ih napadaju i truju vlastita sje\u0107anja. Naime biv\u0161i pobornici nacizma cini\u010dno ga podbadaju da bi on i tada i sada \u017eivio mirnim, bla\u017eeno prijetvornim \u017eivotom da mu otac nije oti\u0161ao u partizane i da se nije borio protiv Hitlera, a za Slovence.<\/p>\n

An\u0111eo zaborava <\/em>(2011) nadahnuto je napisan povijesni roman o identitetskim problemima u zajednici duboko pogo\u0111enoj okrutnostima Drugoga svjetskog rata. Autorica ne optu\u017euje niti polemizira, ali jasno upozorava na pogubnost teze da je sabla\u017enjivo u borbi koru\u0161kih Slovenaca protiv nacista bilo to \u0161to je razvila predod\u017ebu o vlastitom jeziku kao va\u017enoj oznaci pripadnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2019<\/p>\n

Broj stranica: 224<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/disput.hr\/shop\/andeo-zaborava\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjizevna-kritika-cudo-sume-i-partizana<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15945,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Andjeo-zaborava.jpg?fit=500%2C801&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":15944,"position":0},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":15944,"position":1},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":15944,"position":2},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":15944,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54227,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54227","url_meta":{"origin":15944,"position":4},"title":"Izlo\u017eba “Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (1886. \u2013 1972.)Izlo\u017eba u povodu 140-e obljetnice ro\u0111enja slikarice16. lipnja \u2013 14. srpnja 2026., Pala\u010da Demeter-Corvin, Pavla Radi\u0107a 24, ZagrebNacionalni muzej moderne umjetnosti u suradnji s Galerijom KonturaKustosica izlo\u017ebe: dr. sc. Ivana Ron\u010devi\u0107 Elezovi\u0107, muzejska savjetnica NMMU Vera barunica Nikoli\u0107 Podrinska (8. studenoga 1886. \u2013 28.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Vera-Nikolic-slikarica.jpg?fit=768%2C417&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":15944,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15944"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15944\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16039,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15944\/revisions\/16039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15945"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}