{"id":15944,"date":"2019-08-08T13:58:13","date_gmt":"2019-08-08T13:58:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15944"},"modified":"2019-08-20T16:22:59","modified_gmt":"2019-08-20T16:22:59","slug":"maja-haderlap-andeo-zaborava-s-njemackoga-preveo-dubravko-torjanac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15944","title":{"rendered":"Maja Haderlap, \u201eAn\u0111eo zaborava\u201c (s njema\u010dkoga preveo Dubravko Torjanac)"},"content":{"rendered":"

Pripovjeda\u010dica, djevojka iz planinskog seoceta u austrijskoj pokrajini Koru\u0161koj nastanjenog pripadnicima slovenske manjine, na primjeru vlastite obitelji pri\u010da sudbinu svojih sunarodnjaka kao ne\u017eidovskih \u017ertava Holokausta i rasvjetljava njihov partizanski otpor protiv doma\u0107ih nacista i okupatora. Premda ro\u0111ena podosta godina nakon njegova zavr\u0161etka, rat njezinu obitelj i ljude iz kraja (pa otuda i nju samu) dr\u017ei zarobljene svojim smrtnim krhotinama, iznenada izranja u ovla\u0161 izgovorenim re\u010denicama i napada iz skloni\u0161ta tame.<\/p>\n

U narativnom tkivu romana sredi\u0161nji je odnos pripovjeda\u010dice i njezine bake: po\u010dev\u0161i od prve re\u010denice romana \u201cBaka mi daje znak rukom da je slijedim\u201d, pratimo unukino prisno prepu\u0161tanje najdra\u017eoj osobi koja u mnogo\u010dlanoj obitelji preuzima brigu o njenom odgoju, pri\u010daju\u0107i joj iz ve\u010deri u ve\u010der kako je bilo u njezino vrijeme, u\u010de\u0107i je sasvim prakti\u010dnim vje\u0161tinama, ali i iskonskim vrijednostima u odnosu prema ljudima, tradiciji i prirodi. Presudnom \u0107e se pritom pokazati bakina odluka da s unukom podijeli i sje\u0107anje na dvije mu\u010dne godine svojeg \u017eivota koje su je najdublje obilje\u017eile, one provedene u koncentracijskom logoru Ravensbr\u00fccku.<\/p>\n

Nakon bakine smrti u prvi se pripovjedni plan probija odnos pripovjeda\u010dice spram oca koji zbog ratnih trauma iz djetinjstva ne nalazi smisao svog \u017eivota i time uni\u0161tava sve oko sebe. Na primjeru toga njegovog u\u017easa autorica prikazuje kako politika mo\u017ee ljude zaklju\u010dati u podrum pro\u0161losti gdje ih napadaju i truju vlastita sje\u0107anja. Naime biv\u0161i pobornici nacizma cini\u010dno ga podbadaju da bi on i tada i sada \u017eivio mirnim, bla\u017eeno prijetvornim \u017eivotom da mu otac nije oti\u0161ao u partizane i da se nije borio protiv Hitlera, a za Slovence.<\/p>\n

An\u0111eo zaborava <\/em>(2011) nadahnuto je napisan povijesni roman o identitetskim problemima u zajednici duboko pogo\u0111enoj okrutnostima Drugoga svjetskog rata. Autorica ne optu\u017euje niti polemizira, ali jasno upozorava na pogubnost teze da je sabla\u017enjivo u borbi koru\u0161kih Slovenaca protiv nacista bilo to \u0161to je razvila predod\u017ebu o vlastitom jeziku kao va\u017enoj oznaci pripadnosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2019<\/p>\n

Broj stranica: 224<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/disput.hr\/shop\/andeo-zaborava\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjizevna-kritika-cudo-sume-i-partizana<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15945,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15944","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/Andjeo-zaborava.jpg?fit=500%2C801&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":15944,"position":0},"title":"Slavko Janevski, “Deponij”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":15944,"position":1},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":15944,"position":2},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55937","url_meta":{"origin":15944,"position":3},"title":"Objavljen 27. broj \u010dasopisa \u201eCRIS: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c za 2025. godinu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U 27. broju \u010dasopisa \u201eCris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c obavljeno je osam \u010dlanaka, dva nekrologa, jedan prikaz knjige te jedan izvje\u0161taj o radu Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci u mandatu od 2021. do 2025. godine.\u00a0 Sadr\u017eaj \u010dasopisa: Zdenko Balog - \u201eMajurec u 18. i 19. stolje\u0107u: veli\u010dina obitelji \u2013 tip obitelji \u2013\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":15944,"position":4},"title":"Primo Levi, “Periodni sustav”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":15944,"position":5},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15944","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15944"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15944\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16039,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15944\/revisions\/16039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15945"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15944"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15944"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15944"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}