{"id":15871,"date":"2019-08-01T11:11:28","date_gmt":"2019-08-01T11:11:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15871"},"modified":"2019-08-01T11:11:28","modified_gmt":"2019-08-01T11:11:28","slug":"ahmed-al-saadawi-roman-frankenstein-u-bagdadu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15871","title":{"rendered":"Ahmed al-Saadawi, roman \u201eFrankenstein u Bagdadu\u201c"},"content":{"rendered":"

Naklada Ljevak objavila je u lipnju 2019. hrvatsko izdanje romana \u201eFrankenstein u Bagdadu\u201c (preveo Daniel Bu\u010dan): \u201eSuvremeni arapski Frankenstein antiratni je manifest, razorna kritika ameri\u010dke invazije i okupacije koja je ostavila katastrofalne posljedice, ali i kritika prija\u0161njih i sada\u0161njega ira\u010dkog re\u017eima.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Saadawijev<\/em><\/strong>\u00a0roman \u2013 kri\u017eanac izme\u0111u trilera, horora, satire i dru\u0161tvenog komentara \u2013 jedna je od najva\u017enijih knjiga proiza\u0161lih iz Ira\u010dkog rata, ili bilo kojeg rata.<\/em><\/p>\n

\u201eFinancial Times\u201d \u00a0<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hadi je pijani \u201etrgovac otpadom\u201d koji, sakupljaju\u0107i dijelove od bombardiranja unaka\u017eenih tijela, do\u0111e na ideju da od mno\u0161tva udova \u0161ivanjem stvori jedno jedino tijelo kako bi mu omogu\u0107io pristojan ukop. Me\u0111utim, novonastali lik nastanjuje du\u0161a \u010dovjeka koji je netom ubijen u sekta\u0161kom nasilju te on bje\u017ei u bagdadsku no\u0107, odlu\u010dan osvetiti ubojstvo svakog le\u0161a od kojega se sastoji. Osvetnik u svom plemenitom gnjevu kre\u0107e u obra\u010dun s kriminalcima, ali potom, \u017eedan krvi, po\u010dne napadati i nevine civile \u0161ire\u0107i teror diljem grada.\u00a0Suvremeni arapski Frankenstein\u00a0<\/strong>antiratni je manifest, razorna kritika ameri\u010dke invazije i okupacije koja je ostavila katastrofalne posljedice, ali i kritika prija\u0161njih i sada\u0161njega ira\u010dkog re\u017eima. Duhovit, ironi\u010dan i \u010ditak,\u00a0Saadawijev nagra\u0111ivani roman\u00a0<\/strong>na moralan, a nipo\u0161to moralisti\u010dki na\u010din prikazuje bezumlje rata te drasti\u010dno mijenja predod\u017ebu o Ratu u Iraku stavljaju\u0107i u sredi\u0161te upravo Ira\u010dane i pogled iznutra, bez uobi\u010dajenih orijentaliziraju\u0107ih uvida Zapadnjaka.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Inspiraciju za nagra\u0111ivani roman\u00a0Frankenstein u Bagdadu<\/strong>, zbog kojega je kritiziran i proganjan u Iraku,\u00a0Saadawi<\/strong>\u00a0je dobio rade\u0107i kao BBC-jev reporter za vrijeme tamo\u0161njeg rata, kada je jednom zgodom u mrtva\u010dnici svjedo\u010dio neobi\u010dnom i potresnom prizoru: Neki mladi\u0107 zahtijevao je da vidi osaka\u0107eno tijelo svoga brata, kojega je upravo ubila bomba. Upravitelj mrtva\u010dnice odveo ga je u prostoriju punu sakupljenih udova pokazuju\u0107i na jedan dio u kutu. Nakon \u0161to je mladi\u0107 upitao gdje je ostatak bratova tijela, emocionalno ve\u0107 otupjeli upravitelj rekao je prelaze\u0107i rukom po ostatku prostorije: \u201eUzmi \u0161to \u017eeli\u0161 i napravi si tijelo.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ingeniozno<\/em><\/strong>. Autor opisuje apsurdnu normalnost rata slu\u017ee\u0107i se ubojitom satirom i jetkim humorom. \u010cudovi\u0161te je sna\u017ena metafora, ali pravi razlog \u0161to roman funkcionira jest u tome \u0161to Saadawi rijetko vi\u0111enom vje\u0161tinom kombinira humanost, okrutnost i crni humor.<\/em><\/p>\n

Roy Scranton, \u201eThe New Republic\u201d \u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

U proteklih 200 godina, otkad je Mary Shelley napisala svog Frankensteina, njezino se \u010dudovi\u0161te pojavljivalo u brojnim varijacijama \u2013 ali malo je njih tako\u00a0<\/em>dojmljivo i zastra\u0161uju\u0107e\u00a0<\/em><\/strong>kao \u010dudovi\u0161te u Saadawijevu\u00a0<\/em>Frankensteinu u Bagdadu<\/em><\/strong>.<\/em><\/p>\n

Gregory Cowles, \u201eThe New York Times\u201d \u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Intenzivno, nadrealno, halucinatorno, smije\u0161no i u\u017easavaju\u0107e<\/em><\/strong>\u00a0u gotovo savr\u0161enom omjeru.<\/em><\/p>\n

Dwight Garner, \u201eThe New York Times\u201d \u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

O autoru<\/strong><\/p>\n

Ahmed al-Saadawi\u00a0<\/strong>(1973., Bagdad), ira\u010dki romanopisac, pjesnik, scenarist i dokumentarist. Radio je kao ilustrator u izdava\u010dkoj ku\u0107i, vojnik i novinar. Priklju\u010dio se BBC-ju 2005. godine, a danas se potpuno posvetio pisanju. Va\u017enije nagrade:\u00a0Me\u0111unarodna nagrada za arapsku knji\u017eevnost<\/strong>,\u00a0u\u017ei izbor za nagradu Man Booker International.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/22941-frankenstein-u-bagdadu.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15872,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15871","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/frankenstein-u-bagdadu.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":15871,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":15871,"position":1},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":15871,"position":2},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu “Odiseju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":15871,"position":3},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, “Noin sin”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54383,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383","url_meta":{"origin":15871,"position":4},"title":"Documenta: Objavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d za podru\u010dje Li\u010dko-senjske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeni su preliminarni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te je tablica, koja obuhva\u0107a 1135 potvr\u0111enih stradalnika, predstavljena u ponedjeljak, 29. lipnja 2026. u prostorijama KIC-a u Gospi\u0107u. Popis obuhva\u0107a 1775 osoba koje su stradale ili imale prebivali\u0161te na podru\u010dju Li\u010dko-senjske \u017eupanije. Me\u0111u njima je: \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":15871,"position":5},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15871","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15871"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15871\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15873,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15871\/revisions\/15873"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15872"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15871"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15871"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15871"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}