{"id":15853,"date":"2019-07-30T21:43:23","date_gmt":"2019-07-30T21:43:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15853"},"modified":"2019-09-26T10:40:14","modified_gmt":"2019-09-26T10:40:14","slug":"fernando-aramburu-roman-patria","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15853","title":{"rendered":"Fernando Aramburu, roman \u201cPatria\u201d"},"content":{"rendered":"

Za one koji preko ljeta imaju mo\u017eda ne\u0161to vi\u0161e vremena za knji\u017eevnost nastavljamo prenositi obavijesti o novim romanima povijesne tematike. Nakladnik Fraktura objavio je u srpnju 2019. hrvatsko izdanje romana \u201cPatria\u201d o \u201cproteklih \u010detrdeset godina \u0161panjolske povijesti\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Fernando Aramburu<\/p>\n

 <\/p>\n

Patria<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika:\u00a0<\/strong>\u0161panjolski<\/p>\n

Prijevod:\u00a0<\/strong>\u017deljka Somun<\/p>\n

Broj stranica:\u00a0<\/strong>608<\/p>\n

Datum izdanja:\u00a0<\/strong>srpanj 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika:\u00a0<\/strong>Patria<\/p>\n

 <\/p>\n

Vlasnik malog transportnog poduze\u0107a Txato ubijen je u svom baskijskom selu u teroristi\u010dkom napadu. On je tek jedna u nizu \u017ertava ETA-e i njezine borbe za samostalnu Baskiju. Njegova je krivnja \u0161to nije pla\u0107ao danak teroristima. Tko je i za\u0161to ubio ovog Baska, je li to bio netko od suseljana? To su pitanja na koja udovica ubijenog Bittori i njezino dvoje djece tra\u017ee odgovore. Kolika je krivnja obitelji njezine nekada najbolje prijateljice Miren i njezina sina, pripadnika ETA-e, koji ve\u0107 godinama le\u017ei u \u0161panjolskom zatvoru, \u0161to o svemu zna njegov brat baskijski pjesnik, a \u0161to sestra zarobljena u vlastitom tijelu nakon te\u0161kog mo\u017edanog udara? Dvije neko\u0107 najbolje prijateljice i njihova djeca nose se s teretom politike i politi\u010dkih odluka, njihov \u017eivot nepovratno je obilje\u017een teroristi\u010dkim \u010dinom \u2013 mogu li i kako presko\u010diti zidove mr\u017enje i nerazumijevanja koje su sagradili oni sami i njihova okolina?<\/p>\n

Patria<\/em>\u00a0je panorama proteklih \u010detrdeset godina \u0161panjolske povijesti, knjiga o terorizmu i njegovu besmislu, o odnosu politike i svakodnevice, o velikim malim ljudima i njihovim ljubavima, \u010de\u017enjama, strahovima, vjeri i njezinu gubljenju, o razumijevanju bli\u017enjega, o tugama i radostima, roman koji se pamti i \u010dita iznova jer govori o svima nama u svijetu bez kompasa.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Kompleksno i izazovno djelo\u2026 poput sofisticirane plime iza koje sa svakom osekom ostaju novi tragovi u pijesku.”
\nThe Washington Post<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Malo me knjiga danas mo\u017ee rasplakati, ali na zadnjim stranicama\u00a0Patrije<\/em>\u00a0malo je nedostajalo. Analiziraju\u0107i dru\u0161tvo do najsitnijih detalja, Aramburu nas poti\u010de da razmi\u0161ljamo o gorkim podjelama ovoga svijeta i mogu\u0107nostima pomirenja. \u010citaju\u0107i\u00a0Patriju<\/em>, najvi\u0161e \u0107emo nau\u010diti upravo o sebi samima.”
\nThe Sunday Times<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Ve\u0107 dugo nisam pro\u010ditao ovako uvjerljivu i potresnu knjigu, tako mudro napisanu, knji\u017eevno djelo koje je ujedno i rje\u010dita oporuka povijesne stvarnosti.”
\nMario Vargas Llosa,\u00a0El Pa\u00eds<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Jednostavno re\u010deno, sjajan roman\u2026 primjer izvrsne knji\u017eevnosti.”
\nJ. A. Masoliver R\u00f3denas,\u00a0La Vanguardia<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Izuzetno sna\u017eno djelo. Autor opisuje mikrokozmos politi\u010dkih i dru\u0161tvenih napetosti \u010dija nas \u010dvrsta struktura i emocionalna slo\u017eenost jo\u0161 jednom podsje\u0107aju kako neodoljiva, sveobuhvatna i sna\u017ena knji\u017eevnost mo\u017ee biti.”
\nDie Zeit<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“\u010covje\u010dno i dojmljivo knji\u017eevno djelo.”
\nKirkus Reviews<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Silovito poput udarca u lice, s gorko-slatkim svr\u0161etkom, ovaj roman vode\u0107eg \u0161panjolskog romanopisca pravo je remek-djelo.”
\nThe Washington Post<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Nezaobilazno \u0161tivo za svakoga tko \u017eeli razumjeti nedavnu povijest Baskije. Izniman roman, odr\u017eava napetost pripovijedanja od po\u010detka do kraja, sna\u017ean i uznemiruju\u0107e izazovan.”
\nI. Urrutia,\u00a0Diario Vasco<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/\/patria.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/novi-prijevod-fernando-aramburu-patria<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/kako-se-pise-veliki-nacionalni-roman-u-drustvu-u-kojem-svi-kao-hulje-sute\/9244709\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\u017deljko Ivanjek<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/kako-je-borba-za-neovisnost-baskije-utjecala-na-dvije-obitelji\/9400442\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15854,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15853","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/patria.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":15853,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":15853,"position":1},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":15853,"position":2},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":15853,"position":3},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":15853,"position":4},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15853,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15853"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15853\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16501,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15853\/revisions\/16501"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}