{"id":15853,"date":"2019-07-30T21:43:23","date_gmt":"2019-07-30T21:43:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15853"},"modified":"2019-09-26T10:40:14","modified_gmt":"2019-09-26T10:40:14","slug":"fernando-aramburu-roman-patria","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15853","title":{"rendered":"Fernando Aramburu, roman \u201cPatria\u201d"},"content":{"rendered":"

Za one koji preko ljeta imaju mo\u017eda ne\u0161to vi\u0161e vremena za knji\u017eevnost nastavljamo prenositi obavijesti o novim romanima povijesne tematike. Nakladnik Fraktura objavio je u srpnju 2019. hrvatsko izdanje romana \u201cPatria\u201d o \u201cproteklih \u010detrdeset godina \u0161panjolske povijesti\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Fernando Aramburu<\/p>\n

 <\/p>\n

Patria<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika:\u00a0<\/strong>\u0161panjolski<\/p>\n

Prijevod:\u00a0<\/strong>\u017deljka Somun<\/p>\n

Broj stranica:\u00a0<\/strong>608<\/p>\n

Datum izdanja:\u00a0<\/strong>srpanj 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika:\u00a0<\/strong>Patria<\/p>\n

 <\/p>\n

Vlasnik malog transportnog poduze\u0107a Txato ubijen je u svom baskijskom selu u teroristi\u010dkom napadu. On je tek jedna u nizu \u017ertava ETA-e i njezine borbe za samostalnu Baskiju. Njegova je krivnja \u0161to nije pla\u0107ao danak teroristima. Tko je i za\u0161to ubio ovog Baska, je li to bio netko od suseljana? To su pitanja na koja udovica ubijenog Bittori i njezino dvoje djece tra\u017ee odgovore. Kolika je krivnja obitelji njezine nekada najbolje prijateljice Miren i njezina sina, pripadnika ETA-e, koji ve\u0107 godinama le\u017ei u \u0161panjolskom zatvoru, \u0161to o svemu zna njegov brat baskijski pjesnik, a \u0161to sestra zarobljena u vlastitom tijelu nakon te\u0161kog mo\u017edanog udara? Dvije neko\u0107 najbolje prijateljice i njihova djeca nose se s teretom politike i politi\u010dkih odluka, njihov \u017eivot nepovratno je obilje\u017een teroristi\u010dkim \u010dinom \u2013 mogu li i kako presko\u010diti zidove mr\u017enje i nerazumijevanja koje su sagradili oni sami i njihova okolina?<\/p>\n

Patria<\/em>\u00a0je panorama proteklih \u010detrdeset godina \u0161panjolske povijesti, knjiga o terorizmu i njegovu besmislu, o odnosu politike i svakodnevice, o velikim malim ljudima i njihovim ljubavima, \u010de\u017enjama, strahovima, vjeri i njezinu gubljenju, o razumijevanju bli\u017enjega, o tugama i radostima, roman koji se pamti i \u010dita iznova jer govori o svima nama u svijetu bez kompasa.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Kompleksno i izazovno djelo\u2026 poput sofisticirane plime iza koje sa svakom osekom ostaju novi tragovi u pijesku.”
\nThe Washington Post<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Malo me knjiga danas mo\u017ee rasplakati, ali na zadnjim stranicama\u00a0Patrije<\/em>\u00a0malo je nedostajalo. Analiziraju\u0107i dru\u0161tvo do najsitnijih detalja, Aramburu nas poti\u010de da razmi\u0161ljamo o gorkim podjelama ovoga svijeta i mogu\u0107nostima pomirenja. \u010citaju\u0107i\u00a0Patriju<\/em>, najvi\u0161e \u0107emo nau\u010diti upravo o sebi samima.”
\nThe Sunday Times<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Ve\u0107 dugo nisam pro\u010ditao ovako uvjerljivu i potresnu knjigu, tako mudro napisanu, knji\u017eevno djelo koje je ujedno i rje\u010dita oporuka povijesne stvarnosti.”
\nMario Vargas Llosa,\u00a0El Pa\u00eds<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Jednostavno re\u010deno, sjajan roman\u2026 primjer izvrsne knji\u017eevnosti.”
\nJ. A. Masoliver R\u00f3denas,\u00a0La Vanguardia<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Izuzetno sna\u017eno djelo. Autor opisuje mikrokozmos politi\u010dkih i dru\u0161tvenih napetosti \u010dija nas \u010dvrsta struktura i emocionalna slo\u017eenost jo\u0161 jednom podsje\u0107aju kako neodoljiva, sveobuhvatna i sna\u017ena knji\u017eevnost mo\u017ee biti.”
\nDie Zeit<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“\u010covje\u010dno i dojmljivo knji\u017eevno djelo.”
\nKirkus Reviews<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Silovito poput udarca u lice, s gorko-slatkim svr\u0161etkom, ovaj roman vode\u0107eg \u0161panjolskog romanopisca pravo je remek-djelo.”
\nThe Washington Post<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Nezaobilazno \u0161tivo za svakoga tko \u017eeli razumjeti nedavnu povijest Baskije. Izniman roman, odr\u017eava napetost pripovijedanja od po\u010detka do kraja, sna\u017ean i uznemiruju\u0107e izazovan.”
\nI. Urrutia,\u00a0Diario Vasco<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/\/patria.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/novi-prijevod-fernando-aramburu-patria<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/kako-se-pise-veliki-nacionalni-roman-u-drustvu-u-kojem-svi-kao-hulje-sute\/9244709\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\u017deljko Ivanjek<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/kako-je-borba-za-neovisnost-baskije-utjecala-na-dvije-obitelji\/9400442\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15854,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15853","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/patria.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15853,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":15853,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":15853,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":15853,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15853,"position":4},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":15853,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15853"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15853\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16501,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15853\/revisions\/16501"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}