{"id":15853,"date":"2019-07-30T21:43:23","date_gmt":"2019-07-30T21:43:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15853"},"modified":"2019-09-26T10:40:14","modified_gmt":"2019-09-26T10:40:14","slug":"fernando-aramburu-roman-patria","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15853","title":{"rendered":"Fernando Aramburu, roman \u201cPatria\u201d"},"content":{"rendered":"

Za one koji preko ljeta imaju mo\u017eda ne\u0161to vi\u0161e vremena za knji\u017eevnost nastavljamo prenositi obavijesti o novim romanima povijesne tematike. Nakladnik Fraktura objavio je u srpnju 2019. hrvatsko izdanje romana \u201cPatria\u201d o \u201cproteklih \u010detrdeset godina \u0161panjolske povijesti\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Fernando Aramburu<\/p>\n

 <\/p>\n

Patria<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika:\u00a0<\/strong>\u0161panjolski<\/p>\n

Prijevod:\u00a0<\/strong>\u017deljka Somun<\/p>\n

Broj stranica:\u00a0<\/strong>608<\/p>\n

Datum izdanja:\u00a0<\/strong>srpanj 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika:\u00a0<\/strong>Patria<\/p>\n

 <\/p>\n

Vlasnik malog transportnog poduze\u0107a Txato ubijen je u svom baskijskom selu u teroristi\u010dkom napadu. On je tek jedna u nizu \u017ertava ETA-e i njezine borbe za samostalnu Baskiju. Njegova je krivnja \u0161to nije pla\u0107ao danak teroristima. Tko je i za\u0161to ubio ovog Baska, je li to bio netko od suseljana? To su pitanja na koja udovica ubijenog Bittori i njezino dvoje djece tra\u017ee odgovore. Kolika je krivnja obitelji njezine nekada najbolje prijateljice Miren i njezina sina, pripadnika ETA-e, koji ve\u0107 godinama le\u017ei u \u0161panjolskom zatvoru, \u0161to o svemu zna njegov brat baskijski pjesnik, a \u0161to sestra zarobljena u vlastitom tijelu nakon te\u0161kog mo\u017edanog udara? Dvije neko\u0107 najbolje prijateljice i njihova djeca nose se s teretom politike i politi\u010dkih odluka, njihov \u017eivot nepovratno je obilje\u017een teroristi\u010dkim \u010dinom \u2013 mogu li i kako presko\u010diti zidove mr\u017enje i nerazumijevanja koje su sagradili oni sami i njihova okolina?<\/p>\n

Patria<\/em>\u00a0je panorama proteklih \u010detrdeset godina \u0161panjolske povijesti, knjiga o terorizmu i njegovu besmislu, o odnosu politike i svakodnevice, o velikim malim ljudima i njihovim ljubavima, \u010de\u017enjama, strahovima, vjeri i njezinu gubljenju, o razumijevanju bli\u017enjega, o tugama i radostima, roman koji se pamti i \u010dita iznova jer govori o svima nama u svijetu bez kompasa.<\/p>\n

 <\/p>\n

“Kompleksno i izazovno djelo\u2026 poput sofisticirane plime iza koje sa svakom osekom ostaju novi tragovi u pijesku.”
\nThe Washington Post<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Malo me knjiga danas mo\u017ee rasplakati, ali na zadnjim stranicama\u00a0Patrije<\/em>\u00a0malo je nedostajalo. Analiziraju\u0107i dru\u0161tvo do najsitnijih detalja, Aramburu nas poti\u010de da razmi\u0161ljamo o gorkim podjelama ovoga svijeta i mogu\u0107nostima pomirenja. \u010citaju\u0107i\u00a0Patriju<\/em>, najvi\u0161e \u0107emo nau\u010diti upravo o sebi samima.”
\nThe Sunday Times<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Ve\u0107 dugo nisam pro\u010ditao ovako uvjerljivu i potresnu knjigu, tako mudro napisanu, knji\u017eevno djelo koje je ujedno i rje\u010dita oporuka povijesne stvarnosti.”
\nMario Vargas Llosa,\u00a0El Pa\u00eds<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Jednostavno re\u010deno, sjajan roman\u2026 primjer izvrsne knji\u017eevnosti.”
\nJ. A. Masoliver R\u00f3denas,\u00a0La Vanguardia<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Izuzetno sna\u017eno djelo. Autor opisuje mikrokozmos politi\u010dkih i dru\u0161tvenih napetosti \u010dija nas \u010dvrsta struktura i emocionalna slo\u017eenost jo\u0161 jednom podsje\u0107aju kako neodoljiva, sveobuhvatna i sna\u017ena knji\u017eevnost mo\u017ee biti.”
\nDie Zeit<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“\u010covje\u010dno i dojmljivo knji\u017eevno djelo.”
\nKirkus Reviews<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Silovito poput udarca u lice, s gorko-slatkim svr\u0161etkom, ovaj roman vode\u0107eg \u0161panjolskog romanopisca pravo je remek-djelo.”
\nThe Washington Post<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

“Nezaobilazno \u0161tivo za svakoga tko \u017eeli razumjeti nedavnu povijest Baskije. Izniman roman, odr\u017eava napetost pripovijedanja od po\u010detka do kraja, sna\u017ean i uznemiruju\u0107e izazovan.”
\nI. Urrutia,\u00a0Diario Vasco<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/fraktura.hr\/\/patria.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.mvinfo.hr\/clanak\/novi-prijevod-fernando-aramburu-patria<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/komentari\/kako-se-pise-veliki-nacionalni-roman-u-drustvu-u-kojem-svi-kao-hulje-sute\/9244709\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\u017deljko Ivanjek<\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/kako-je-borba-za-neovisnost-baskije-utjecala-na-dvije-obitelji\/9400442\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15854,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15853","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/patria.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":15853,"position":0},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":15853,"position":1},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":15853,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":15853,"position":3},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":15853,"position":4},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":15853,"position":5},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15853"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15853\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16501,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15853\/revisions\/16501"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15854"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}