{"id":15842,"date":"2019-07-29T22:08:25","date_gmt":"2019-07-29T22:08:25","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15842"},"modified":"2019-07-29T22:08:25","modified_gmt":"2019-07-29T22:08:25","slug":"mojca-kumerdej-roman-kronosova-zetva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15842","title":{"rendered":"Mojca Kumerdej, roman \u201eKronosova \u017eetva\u201c"},"content":{"rendered":"

\u201e<\/em>Kronosova \u017eetva <\/em>slovenske spisateljice Mojce Kumerdej napeti je roman koji se zbiva na kraju 16. stolje\u0107a, kad je u zemljama Unutra\u0161nje Austrije, dakle na podru\u010dju dana\u0161njega slovenskoga prostora, bjesnjela borba za prevlast izme\u0111u protestantskih zemaljskih stale\u017ea i katoli\u010dke habsbur\u0161ke vlasti. Sjajna kombinacija povijesti i fikcije, Kronosova \u017eetva <\/em>prevedena je na vi\u0161e jezika i te\u0161ko joj se mo\u017ee na\u0107i premca u suvremenoj slovenskoj literaturi.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Fraktura<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Mojca Kumerdej<\/p>\n

 <\/p>\n

Kronosova \u017eetva <\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Jezik izvornika: slovenski<\/p>\n

Prijevod: Anita Peti Stanti\u0107<\/p>\n

Broj stranica: 376<\/p>\n

Datum izdanja: srpanj 2019.<\/p>\n

Naslov izvornika: Kronosova \u017eetev<\/p>\n

 <\/p>\n

Za sve katastrofe, za sve ono \u0161to izmili iz zemlje i padne s neba, mora postojati neki razlog. Kada petnaestogodi\u0161njakinja nakon jutarnje ka\u0161e osjeti mu\u010dninu i padne na koljena zazivaju\u0107i Mariju, a otac je prebije tra\u017ee\u0107i da ka\u017ee ime oca svoga djeteta, ona zna da mora na\u0107i valjano opravdanje. Upregne ma\u0161tu i smisli pri\u010du o babuskari koja ju je otela i na metli odvezla do oltara na proplanku, prekrivenog medvje\u0111im ko\u017eama kao \u017ertvu Ne\u010dastivom. A kada narod napadnu tifus i kuga, jedan od na\u010dina za savladavanje nevolja progon je inovjeraca. No puk se ne zadovoljava samo kruhom i vodom, \u0161to najbolje zna pokvareni nadbiskup Wolfgang koji snuje da kod grofa Friderika priredi teatar muke.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kronosova \u017eetva <\/em>slovenske spisateljice Mojce Kumerdej napeti je roman koji se zbiva na kraju 16. stolje\u0107a, kad je u zemljama Unutra\u0161nje Austrije, dakle na podru\u010dju dana\u0161njega slovenskoga prostora, bjesnjela borba za prevlast izme\u0111u protestantskih zemaljskih stale\u017ea i katoli\u010dke habsbur\u0161ke vlasti. Sjajna kombinacija povijesti i fikcije, Kronosova \u017eetva <\/em>prevedena je na vi\u0161e jezika i te\u0161ko joj se mo\u017ee na\u0107i premca u suvremenoj slovenskoj literaturi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Istra\u017euju\u0107i agresivne taktike Katoli\u010dke crkve u borbi protiv protestantizma s velikim marom i posve\u0107uju\u0107i posebnu pozornost detaljima, Mojca Kumerdej ne grije\u0161i kad uspostavlja veze sa suvremenim zbivanjima ili, u najmanju ruku, aludira na to kako se povijest ponavlja.
\nRadio Slovenija<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Osje\u0107aj da smo u svijetu koji poznajemo, premda smo odijeljeni od njega \u010dak \u010detiri stolje\u0107a, jedan je od brojnih vidova u kojima ovaj roman briljira.
\nDelo<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Ovaj roman bavi se povijesnim materijalima promi\u0161ljeno i postupa prema njima na postmoderni na\u010din, a uz veliki vremenski i duhovni odmak, prilaze\u0107i im s empatijom i ironijom. Povrh toga, knjiga se odlikuje zna\u010dajnim filozofskim propitivanjima fundamentalnih humanisti\u010dkih pitanja \u2013 bitka, vremena, ni\u0161tavnosti, boga.
\nLUD Literatura<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/fraktura.hr\/knjige\/novo\/beletristika\/kronosova-zetva.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15843,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15842","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/kronosova_zetva.jpg?fit=804%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":15842,"position":0},"title":"Nelio Biedermann, “L\u00e1z\u00e1r”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":15842,"position":1},"title":"Madeline Miller, “Kirka” i “Ahilejeva pjesma”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":15842,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":15842,"position":3},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15842,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":15842,"position":5},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15842","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15842"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15842\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15844,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15842\/revisions\/15844"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15843"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}