<\/p>\n
Iskra Ivelji\u0107, \u201eSinteza samo po naslovu\u201c, Daniel Lali\u0107, Der Hochadel Kroatien-Slawoniens. Zwichen Verlust, Verteidigung und Neuerwerb gesellschaftlicher Elitenpositionen (1868-1918)<\/em>, Elitenwandel in der Moderne = Elites and modernity, sv. 18, De Gruyter Oldenbourg, Berlin\u2013Boston 2017., 229 str.<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Navedeni naslov je dora\u0111ena verzija disertacije obranjene na Sveu\u010dili\u0161tu Passau 2015. godine te se sastoji od \u0161est glavnih poglavlja (u prijevodu): \u201eTema, istra\u017eivanje i metode\u201c (str. 1-34); \u201eHrvatsko visoko plemstvo kao politi\u010dka elita izme\u0111u nacionalnog pokreta, revolucije i reformnih sabora 1861.-1867.\u201c (35-52); \u201eSabor i banska du\u017enost kao arena i pozornica za afirmaciju elite i elitnih kompromisa\u201c (53-82); \u201eVisoko plemstvo kao akter u Saboru 1868.-1918. \u2013 nacionalni narativ ‘revisited’\u201c (83-144); \u201eUloga hrvatsko-slavonskog plemstva u privredi\u201c (145-164); \u201ePlemi\u0107ki identitet \u2013 u \u010demu su se o\u010ditovala plemi\u0107ka obilje\u017eja hrvatsko-slavonskog visokog plemstva?\u201c (165-207).<\/p>\n Kao istra\u017eiva\u010dki cilj autor je postavio slo\u017eeno pitanje \u0161to je hrvatsko-slavonsko visoko plemstvo u razdoblju dualizma i na koji na\u010din je poku\u0161alo o\u010duvati svoj elitni polo\u017eaj u politici, ekonomiji i dru\u0161tvu u cjelini. Pritom je u fokusu problem redefiniranja njegove uloge u tim aspektima, njegova habitusa i identiteta te odnosa prema ostalim dijelovima nove elite, poglavito plemstvu po zasluzi i gra\u0111anstvu. Je li aristokracija sklona sklapanju elitnih kompromisa kako bi sa\u010duvala svoju poziciju te dolazi li u tom slu\u010daju do preuzimanja elemenata plemi\u0107kog habitusa me\u0111u novom elitom?<\/p>\n U uvodnom dijelu Lali\u0107 s pravom isti\u010de potrebu obrade plemstva no pomalo pretjeruje pi\u0161u\u0107i kako je ono nepoznata tema (\u201eein unbekanntes Thema\u201c, str. 1) u hrvatskoj historiografiji. Ta tvrdnja nije to\u010dna pogotovo ne u novije vrijeme a autor ne navodi niz hrvatskih radova o plemstvu, o \u010demu \u0107e jo\u0161 biti rije\u010di. U teorijsko-metodolo\u0161kom pogledu Lali\u0107 se ponajvi\u0161e oslanja na postavke Wolfganga Zapfa i Ralfa Dahrendorfa te Pierrea Bourdieua za definiciju habitusa. Upozorava na heterogenost i razli\u010dite definicije elita, te primjenjuje razlikovanje elitnog sloja \u2013 skupnog pojma za sve pozicije visokog presti\u017ea i imetka od elite kao u\u017eeg kruga koji odlu\u010duje o cijelom dru\u0161tvu. To zna\u010di da svo visoko plemstvo ne\u0107e pripadati eliti, nego elitnom sloju.<\/p>\n Nakon uvoda te teorijsko-metodolo\u0161kog okvira, Lali\u0107 poku\u0161ava ukratko prikazati vertikalu hrvatsko-slavonskog plemstva od preporoda nadalje, isti\u010du\u0107i kako je proces izgradnje hrvatske nacije dominantno gra\u0111anskog zna\u010daja da bi potom dijelom proturje\u010dio toj tvrdnji isti\u010du\u0107i sudjelovanje niza plemi\u0107a u preporodu (usp. str. 3 i 20). U tom prikazu pokazuje nerazumijevanje osnovnih procesa i \u010dinjenica pa tako pi\u0161e kako se ma\u0111aronska Horvatsko-vugerska stranka zala\u017ee za o\u010duvanje kajkav\u0161tine kao hrvatskog standardnog jezika (str. 36) te da je izbor novo\u0161tokavskog narje\u010dja poku\u0161aj plemi\u0107ke nacije (\u201eAdelsnation\u201c) da jezi\u010dno ujedini svoj teritorij i ostvari dodatnu distinkciju prema obi\u010dnim podanicima (37). Pi\u0161e o ma\u0111arofilima-unionistima (u vrijeme preporoda se ne rabi taj termin) \u010diji program suvremenici shva\u0107aju kao kroatizam, te navodi kako se i ma\u0111aroni i ilirci nastoje afirmirati kao vode\u0107i sloj kroz politi\u010dki rad, publikacije, predstave, balove (38-39). Lali\u0107u nije prezentno da se za razliku od iliraca, ma\u0111aroni nisu latili publiciranja novina, letaka, proglasa, karikatura, zbog tog jer se ne \u017eele obra\u0107ati javnosti nego djelovati u tradicionalnim politi\u010dkim forumima.<\/p>\n U sredi\u0161njim poglavljima Lali\u0107 obra\u0111uje politi\u010dku djelatnost plemi\u0107ke elite poglavito u Saboru, \u0161to je najbolji dio knjige. Prikazuje va\u017enost i udio svih kategorija plemstva, kako virilnih tako i izabranih \u010dlanova, njihovo sudjelovanje u saborskim odborima te odredbe koje su regulirale prava virilista. Zanimljiv rezultat te analize je \u010dinjenica da se usprkos njegovoj velikoj zastupljenosti, o plemstvu rijetko raspravljalo u Saboru, a te diskusije autor pojedina\u010dno prikazuje. Zaklju\u010duje kako je na djelu bio antiplemi\u0107ki narativ koji se odnosio na suvremeno a ne historijsko plemstvo, s ciljem da ga se isklju\u010di iz modernog nacionalnog narativa. Poku\u0161aj plemstva da obrani svoj elitni karakter (\u201eObenbleiben\u201c) ostvaruje se razli\u010ditim pristupima, kod jednih poku\u0161ajima renacionalizacije (nejasan termin jer podrazumijeva da je to ponovna nacionalizacija plemstva) kod drugih otporom. Neki plemi\u0107i su aktivni, a neki se povla\u010de iz politike ali posrijedi nije potpuno povla\u010denje u privatnu sferu. Lali\u0107 s pravom isti\u010de kako valja razlikovati nacionalizaciju kao strategiju usmjerenu prema van (performativni karakter) od osobne nacionalne pripadnosti, osobito kad se oba aspekta ne podudaraju. Usprkos tome sklon je deklarativne izraze patriotizma tuma\u010diti kao moderno hrvatstvo. Dakako, nije uvijek jednostavno ocijeniti koliko je iskreno ne\u010dije hrvatstvo, no mnogi, napose konzervativni, magnati (npr. grof Stjepan Erd\u00f6dy) kada govore o va\u017enosti svoje porodice u hrvatskoj povijesti i svom patriotizmu, iskazuju staro teritorijalno shva\u0107anje i domoljublje a ne nu\u017eno modernu nacionalnu pripadnost. Tako\u0111er se te\u0161ko u potpunosti slo\u017eiti s ocjenom da Khuen sebe vidi kao dio hrvatske nacije ili se tako strate\u0161ki predstavlja (118) jer ban poti\u010de partikularizme kao i hrvatsko-srpski antagonizam.<\/p>\n Lali\u0107 prikazuje politi\u010dki najaktivnije magnate kasnog 19. stolje\u0107a (grofovi Miroslav ml. Kulmer, K. Khuen-H\u00e9derv\u00e1ry, Josip Dra\u0161kovi\u0107, Ladislav i Teodor Peja\u010devi\u0107, Stjepan Erd\u00f6dy, barun Pavao Rauch i do 1887. grof Rikard Sermage) te posebice kratkotrajne epizode s politi\u010dkom grupacijom Centrum bra\u0107e Josipa i Ivana Dra\u0161kovi\u0107a i Stranke narodnog napretka Nikole Toma\u0161i\u0107a. Zaklju\u010duje kako je najva\u017enija konstanta plemi\u0107ke politike rje\u0161enje agrarnog pitanja te kako u Saboru i na politi\u010dkoj sceni nije bilo stroge podjele na prvo i drugo dru\u0161tvo i gra\u0111anstvo. Kao va\u017ean razlog za sklonost visokog plemstva elitnim kompromisima isti\u010de periferni polo\u017eaj Banske Hrvatske, mada tu tvrdnju nije dostatno obrazlo\u017eio. Hrvatsko-slavonsko plemstvo uspore\u0111uje s onim u Bukovini (zbog sklonosti kompromisu) i \u010de\u0161kim zemljama, zbog nacionalne ambivalentnosti plemstva i tendenciji da se ono izdvoji iz nacionalnog narativa.<\/p>\n Ukratko obra\u0111uje srpsko plemstvo zaklju\u010duju\u0107i kako se ono mo\u017ee ozna\u010diti kao plemstvo u Hrvatskoj\u2013Slavoniji ali ne i kao dio hrvatskoga plemstva. Tekst o politici ne prati promjene u 20. stolje\u0107u, poglavito evoluciju nekih plemi\u0107a u \u010dlanove Hrvatsko-srpske koalicije, u rasponu od dijela prougarskog (osobito srpskog plemstva) do grofa Miroslava ml. Kulmera, a ne prati se ni dalji razvoj grofova Marka ml. Bombellesa i Josipa Dra\u0161kovi\u0107a, pa\u010de Lali\u0107 \u010dak tvrdi da su postali politi\u010dki neaktivni i dezinteresirani (32). No, Marko ml. Bombelles \u0107e biti va\u017enim posrednikom izme\u0111u Franje Ferdinanda i velikoaustrijskog kruga i hrvatskih politi\u010dara, poglavito frankovaca a J. Dra\u0161kovi\u0107 \u0107e sli\u010dne veze ostvarivati preko Moritza Auffenberg-Komar\u00f3wa o \u010demu postoji literatura (Andrej Rahten, Stjepan Matkovi\u0107 \u2013 Marko Trogrli\u0107 i dr.).<\/p>\n Poglavlje posve\u0107eno privredi najslabije je u knjizi. Budu\u0107i da je posrijedi nedovoljno istra\u017eena tematika koja zahtijeva dugogodi\u0161nji rad, pribjegava se op\u0107enitim zaklju\u010dcima koji su \u010desto slabo utemeljeni. Pritom se oslanja na neprecizne izvore (popis J. Kr\u0161ke iz 1902.) ne citiraju\u0107i pouzdanije izvore poput Statistike zemljoposjeda iz 1895. Lali\u0107 tako\u0111er nije svjestan nepreciznosti podataka, tj. neprovo\u0111enja promjena poput parcelacije i prodaje dijela imanja, a promjene nisu bile zabilje\u017eene u zemlji\u0161nim knjigama \u010desto \u010dak ni u me\u0111uratnom razdoblju. S pravom isti\u010de da je plemstvo zadr\u017ealo znatan dio svojih imanja ostaju\u0107i va\u017enim gospodarskim faktorom, no dvojben je njegov zaklju\u010dak da su plemi\u0107ka imanja vo\u0111ena prema racionalnim na\u010delima i potrebama tr\u017ei\u0161ta. Slika je diferenciranija i zahtijeva dodatna istra\u017eivanja. Iako u kratkom potpoglavlju poku\u0161ava nazna\u010diti sudjelovanje nekih plemi\u0107a u bankama, poduze\u0107ima i privrednim udrugama, nema sustavnih podataka o tome koji dio prihoda bi potjecao izvan poljoprivrede, tj. u kojoj mjeri su barem neki plemi\u0107i doista bili uspje\u0161ni kao poduzetnici. Naime, takve su djelatnosti vrlo rizi\u010dne i sklone usponima i padovima, pa uspje\u0161ni materijalni dobitnici jednog razdoblja u drugome postaju gubitnici. Tako\u0111er nema sustavnih podataka o va\u017enosti \u0161uma, vinograda i sto\u010darstva na plemi\u0107kim imanjima.<\/p>\n Vrlo je nezaokru\u017eeno i poglavlje posve\u0107eno vojsci i diplomaciji. Lali\u0107 to\u010dno zaklju\u010duje kako 1868.-1918. me\u0111u crkvenim velikodostojnicima nema visokog plemstva osim kardinala Huga (sic!) Mihalovi\u0107a no te\u0161ko se slo\u017eiti sa zaklju\u010dkom da je njegov udio me\u0111u \u010dasnicima vrlo malen (162). \u0160to se diplomata ti\u010de, Lali\u0107 nudi vrlo sku\u010denu sliku, navode\u0107i nekoliko primjera ve\u0107 obra\u0111enih u literaturi, napose u knjizi Davida Godseya (Aristocratic Redoubt.<\/em> The Austro-Hungarian Foreign Office on the Eve of the First World War<\/em>).<\/p>\n Zaklju\u010dno poglavlje posve\u0107eno je plemi\u0107kom identitetu. Autor navodi kako je plemstvo u istra\u017eivanjima hrvatske historiografije integrirano u gra\u0111ansku kulturu i tako izgubilo vlastitost kao kulturni model i socijalna formacija (168). Zanimljivo je pritom \u0161to, iako navodi moju knjigu (O\u010devi i sinovi<\/em>), ne spominje kako se u njoj obra\u0111uje preuzimanje elemenata plemi\u0107ke kulture me\u0111u dijelom gra\u0111anske elite. Lali\u0107 isti\u010de kako se plemstvo u dru\u0161tvenom \u017eivotu vodi svjesnom socijalizacijom s ostalim socijalnim grupama, no kasnije navodi kako su neki plemi\u0107i aktivni a neki svoj anga\u017eman razvijaju individualno. Kao klju\u010dne elemente plemi\u0107kog identiteta navodi lov, dobrotvorni rad i obitelj, pri \u010demu potonju kategoriju smatra najva\u017enijom jer je ostala bastionom plemi\u0107kog identiteta kroz aristokratsku endogamiju. Iako zasigurno postoji takva tendencija, autor donosi zaklju\u010dak na temelju primjera 103 braka u 14 obitelji. Je li uzorak kvanitativno i kvalitativno reprezentativan za razdoblje od pedesetak godina? Nadalje, ne posve\u0107uje pa\u017enju rodnim odnosima. Endogamija se stro\u017ee primjenjivala kod \u017eena negoli mu\u0161karaca, a u cijeloj se knjizi uop\u0107e ne tematiziraju plemkinje, niti djeca i adolescenti. Lali\u0107 nastoji pomiriti pomalo suprotstavljene teze pa isti\u010de kako su na djelu dvije strategije \u2013 povezivanje s drugim dru\u0161tvom ali istodobno plemi\u0107ki konubij ja\u010da distinkciju prema dru\u0161tvu, tj. postaje va\u017enim razlikovnim obilje\u017ejem aristokracije. Za plemi\u0107ki habitus va\u017ean je bio odnos prema umjetnosti i umjetnicima te kultura stanovanja s tipi\u010dnim provo\u0111enjem dijela godine u gradskim pala\u010dama i na ladanju o \u010demu uop\u0107e nema rije\u010di u knjizi.<\/p>\n Iako i sam isti\u010de kako hrvatsko-slavonsko visoko plemstvo nema o\u0161tro razgrani\u010den odnos prema ostalom dijelu plemstva uklju\u010duju\u0107i armaliste te pogotovo nakon 1848. ni prema gra\u0111anskoj eliti, Lali\u0107 se odlu\u010duje za restriktivnu definiciju, uklju\u010duju\u0107i u aristokrate isklju\u010divo najprobraniji krug velika\u0161a-virilista, veleposjednika, tj. krajem 19. stolje\u0107a 25 obitelji koje su navedene kao virilisti Sabora. Osobno smatram da poglavito krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a takva ograni\u010davaju\u0107a definicija nije funkcionalna jer je do\u0161lo do znatnog prestrukturiranja i unutar plemstva, te se dio starog sitnog plemstva ili pak plemstva po zasluzi vinuo u vrh dru\u0161tva. Uostalom i jedan od najboljih istra\u017eiva\u010da britanskog plemstva David Cannadine u svojoj presti\u017enoj monografiji (The Decline and Fall of the British Aristocracy<\/em>) primjenjuje uklju\u010diviju definiciju a \u010dini to i vrstan sinteti\u010dar europskog plemstva Dominic Lieven (The Aristocracy in Europe 1815-1914<\/em>).<\/p>\n Sa\u017eeto, knjiga ima niz nedostataka, poglavito temeljenje zaklju\u010daka i generalizacija na nekolicini primjera (ponekad i kontradiktornih), iz \u010dega proizlazi interpretacijska nesigurnost i nezaokru\u017eenost. Jasno je da je plemi\u0107ka elita slo\u017eena i da se diferencirano odnosi prema izazovima modernog gra\u0111anskog dru\u0161tva, no autor ne uspijeva sustavno prikazati te nijanse niti objasniti koji su \u010dimbenici pritom posrijedi (nacionalni, socijalni, teritorijalni itd.). O\u010dito je podcjenjivanje a dijelom i nepoznavanje hrvatske historiografije jer niz tiskanih izvora (Statistika zemljoposjeda iz 1895. u: Statisti\u010dki godi\u0161njak Kraljevina Hrvatske i Slavonije 1905.; izvje\u0161taji Trgova\u010dko-obrtni\u010dke komore u Zagrebu) i naslova literature nije citiran (radi kratko\u0107e navodim samo neke autore \u010diji djela ili nisu citirana ili neka nisu citirana: Mira Kolar, Vladimir Kal\u0161an, Iskra Ivelji\u0107, \u0160tefanija Popovi\u0107, Marina Vinaj, Pavao Ma\u010dek, Silvija Lu\u010devnjak, Jasminka Najcer Sabljak, Dinko \u017dupan, Magdalena Lon\u010dari\u0107, Marina Bregovac Pisk, Mladen Obad \u0160\u0107itaroci i dr.).<\/p>\n Knjiga obiluje neto\u010dnostima, od interpretacijskih proma\u0161aja do brojnih materijalnih neto\u010dnosti (samo nekoliko primjera: \u0161tokavski kao distinkcija prema puku, detronizacija Habsburgovaca u Hrvatskom saboru 1848., interpretacija sve\u010danosti instalacije Levina Raucha kao afirmacije hrvatske nacije, Kavanagh-Ballyone, Pallfy, Festecsich, mjesto Bi\u0161kupi\u0107 u Me\u0111imurju (koje je za dualizma ugarsko!) umjesto Bi\u0161kupec, pripojenje Krajine 1883., Fran Vrbani\u0107 kao zastupnik Hrvatske stranke prava 1890., Ivan umjesto Ignjat Brli\u0107, magnatska gala je ugarska narodna no\u0161nja (\u201eNationaltracht\u201c, 59) a na drugom mjestu hrvatsko plemi\u0107ko obilje\u017eje (129), glavni lik romana R. Sermagea Napu\u0161teni<\/em> se navodi nekoliko puta kao Korilovi\u0107 umjesto Korlevi\u0107 itd). Povr\u0161an pristup ogleda se i u u\u010destalom nepreciznom navo\u0111enju arhivske gra\u0111e (npr. HDA, Dra\u0161kovi\u0107, str. 98) te brojnim tipfelerima i neto\u010dnim navo\u0111enjima hrvatskih imena.<\/p>\n Iako je svaki rad o hrvatsko-slavonskom plemstvu dobrodo\u0161ao, ova je knjiga primjer pretencioznog naslova koji sadr\u017eajno nije obra\u0111en. Te\u0161ko se oteti dojmu da se autor latio prete\u0161kog zadatka pa je na kraju i njegova interpretacija u cjelini ostala nedore\u010dena.<\/p>\n <\/p>\n Iskra Ivelji\u0107<\/em><\/p>\n \u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-15828","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":15828,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15828,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15828,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15828,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":15828,"position":4},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":15828,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15828","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15828"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15828\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15833,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15828\/revisions\/15833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15828"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15828"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15828"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}