{"id":15805,"date":"2019-07-25T21:47:04","date_gmt":"2019-07-25T21:47:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15805"},"modified":"2019-07-25T21:47:04","modified_gmt":"2019-07-25T21:47:04","slug":"spor-knjizevnika-knausgaarda-s-povjesnicarom-kershawom-o-hitlerovoj-biografiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15805","title":{"rendered":"Spor knji\u017eevnika Knausgaarda s povjesni\u010darom Kershawom o Hitlerovoj biografiji"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161u\u0107i o \u0161estoj knjizi \u201cMoje borbe\u201d knji\u017eevnika Karla Ovea Knausgarda (Zagreb: OceanMore, 2019) Miljenko Jergovi\u0107 upozorio je sljede\u0107e: \u201cU svom, na nekoliko mjesta prekidanom, ekskursu o Hitleru i o pjesnicima protivu njegova djela, Knausgaard se kao \u010ditatelj spori s Ianom Kershawom, povjesni\u010darom Tre\u0107ega Reicha i najva\u017enijim Hitlerovim biografom. Kershaw ga tako \u017eivcira, da po\u010dinje pisati o njemu s visine i s prezirom, kakav ponekad upu\u0107ujemo onima koji ni\u0161ta ne razumiju, ili ne razumiju ono \u0161to je zbilja va\u017eno. Zamjera mu \u0161to neprestano negativno konotira Hitlera u njegovoj ranoj mladosti, u vrijeme kada je bio prakti\u010dno bez uvjerenja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cTakvo je rezoniranje tipi\u010dno za Kershawov rad, koji kvari time \u0161to sve, doista sve, o Hitleru opisuje kao izrazito negativno, \u010dak i ono \u0161to se odnosi na njegovo djetinjstvo i mladost, kao da je cijeli njegov \u017eivot bio obojen onime \u0161to \u0107e postati i \u0161to \u0107e raditi dvadeset godina poslije, kao da na neki na\u010din utjelovljuje zlo, ili da je zlo bilo u njemu kao kakvo sjeme, ne\u0161to nepromjenjivo i nepopravljivo, \u0161to onda obja\u0161njava za\u0161to je po\u0161lo tako kako je po\u0161lo. Takvo shva\u0107anje Hitlera nezrelo je, i zbog toga su Kershawove knjige, koje su poznate kao definitivna Hitlerova biografija, gotovo ne\u010ditljive.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Knausgaardov sasvim nenadani gnjev na slavnog povjesni\u010dara, gotovo pa potreba da ga uvrijedi, ima svoj razlog, koji je mnogo va\u017eniji i od samoga povoda. Pisac, naime, brani knji\u017eevnost, onu romanesknu, i njezine razloge i na\u010dine, od historiografije, od povijesnog i povjesni\u010darskog diskursa. Dok je za povjesni\u010dara Hitler definiran svojom ulogom u povijesti, i sve \u0161to \u010dini njegovu intimu, njegov privatni i gra\u0111anski \u017eivot, uklju\u010duju\u0107i i djetinjstvo kao najintimniji element njegova bivanja, u slu\u017ebi je njegove uloge u povijesti, tako da za povjesni\u010dara i ne postoji vrijeme u kojem Hitler postaje Hitlerom, premda je mogao postati i netko drugi, dotle je za pisca va\u017eno razumjeti Hitlera, uvu\u0107i mu se u du\u0161u, razmi\u0161ljati iz njegove perspektive, \u017eivjeti u njegovu djetinjstvu kao u svome vlastitom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Djetinjstvo i rana mladost su, naime, ono posljednje vrijeme kada pisac mo\u017ee u\u0107i u Hitlerovu perspektivu, biti Hitler, pravdati njegove postupke. Ono \u0161to \u0107e kasnije do\u0107i, osim \u0161to je moralno neprihvatljivo i \u0161to se opire ljudskosti, nerazumljivo je i neproni\u010dno sa stanovi\u0161ta romaneskne knji\u017eevnosti, te izgradnje i razumijevanja lika. Knausgaarda zanimaju radikalne situacije, zanimaju ga granice romana i romanesknog pripovijedanja, i onda je sasvim o\u010dekivano da ga zanima Hitler. Razumijevanje Hitlera je tabu, kao \u0161to je tabu i fikcionalizacija bli\u017enjih, skupa s njihovim stvarnim imenima i prezimenima. Na vi\u0161e mjesta u knjizi, pripovjeda\u010d se, sav o\u010dajan, pita za\u0161to obi\u010dan \u017eivot postaje tako skandalozan i za\u0161to se njegovi akteri na\u0111u uvrije\u0111enim ako se taj \u017eivot detaljno opi\u0161e i napi\u0161e?<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010citatelju se \u010dini da je rije\u010d o istom skandaliziranju na kakvo nailazi ideja o razumijevanju za dje\u010daka i mladi\u0107a Adolfa Hitlera, dok mu onako bijednom i usamljenom umire majka, ili dok se ne usu\u0111uje pri\u0107i djevojci u koju je godinama zaljubljen, ili kad ne odlazi na konsultacije profesoru koji mu je mogao pomo\u0107i oko upisa na umjetni\u010dku akademiju. Trenutak u kojemu se \u017eivot prestilizira i preimaginira u knji\u017eevni tekst, umjesto u romanesknu legendu, udaljenu od \u017eivota i temeljito anonimiziranu i prilago\u0111enu o\u010dekivanjima romana, trenutak je u kojemu se ra\u0111a nepopravljiv skandal. Jedno je vidjeti sebe u tu\u0111oj uspomeni, a drugo je vidjeti sebe u tu\u0111em \u017eivotu.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

Cijeli \u010dlanak dostupan je na poveznicama:<\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.jutarnji.hr\/magazin\/romaneskna-pustolovina-vijeka-ili-kako-razumjeti-sebe-a-kako-hitlera\/9142235\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.jergovic.com\/subotnja-matineja\/finale-najuzbudljivije-romaneskne-pustolovine-naseg-vijeka-ili-kako-razumjeti-sebe-a-kako-razumjeti-hitlera\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Vi\u0161e o knjizi:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.oceanmore.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/moja-borba-sesta-knjiga.html<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15806,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15805","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/naslovnica_knausgard_moja_borba.jpg?fit=1623%2C2362&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15805,"position":0},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53186,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53186","url_meta":{"origin":15805,"position":1},"title":"“Polji\u010dica – Savez za Poljica”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nepune dvije godine, puno znanja i jo\u0161 vi\u0161e dobre volje bilo je potrebno Savezu za Poljica i suradnicima da polji\u010dicu - pismo Polji\u010dke kne\u017eevine digitaliziraju u digitalni font pod imenom \"Polji\u010dica - Savez za Poljica\".\u00a0 Dijele\u0107i ovim povodom radost sa svima kojima je do Poljica stalo, vjerujemo da \u0107e u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Poljica-2.jpg?fit=1079%2C546&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":15805,"position":2},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":15805,"position":3},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":15805,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":15805,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15805","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15805"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15805\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15807,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15805\/revisions\/15807"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15806"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15805"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15805"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15805"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}