{"id":15789,"date":"2019-07-24T21:40:26","date_gmt":"2019-07-24T21:40:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15789"},"modified":"2019-07-24T21:40:26","modified_gmt":"2019-07-24T21:40:26","slug":"olga-zirojevic-iz-osmanske-bastine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15789","title":{"rendered":"Olga Zirojevi\u0107, \u201cIz osmanske ba\u0161tine\u201d"},"content":{"rendered":"

Balkanski centar za Bliski istok iz Beograda objavio je 2018. godine knjigu povjesni\u010darke Olge Zirojevi\u0107 \u201cIz osmanske ba\u0161tine\u201d, za koju je predgovor napisao Nenad Filipovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga dr Olge Zirojevi\u0107 Iz osmanske ba\u0161tine<\/em> sastoji se iz tri dela. U prvom delu knjige pod naslovom \u201e\u010cinija puna re\u010di\u201d dr Zirojevi\u0107 se bavi turcizmima i obja\u0161njava poreklo vi\u0161e od 40 re\u010di koje su samo deo korpusa turcizama koji se svakodnevno koriste u srpskom jeziku, kao \u0161to su: bak\u0161i\u0161, Balkan, bre!, budala, \u010damac, \u010dinija, delija, frka, jani\u010dar, jatak, ko\u0161ava, lakrdija, rusvaj, sijaset, skela, kao i mnogi drugi. Drugi deo knjige pod naslovom \u201eNi kamen na kamenu\u201d posve\u0107en je zna\u010dajnim osmanskim zadu\u017ebinama koje se nalaze na teritoriji Srbije, nekada\u0161nje Jugoslavije i Balkana, poput Bajrakli d\u017eamije, banjalu\u010dke Ferhadije i mostarskog Starog mosta. Tre\u0107i, i poslednji deo knjige, tretira pitanje Kosova u kolektivnom pam\u0107enju Srba i drugih nemuslimanskih balkanskih naroda.<\/p>\n

Pred \u010ditaocima je jedna pitka, pametna, duhovita, u\u010dena, lagano pisana\u2026 knjiga (\u2026) .Ve\u0107 decenijama ovaj\u00a0 autor\u00a0 bavi se\u00a0 pri\u010dama o rije\u010dima u njihovom kulturnom kontekstu i na jedan popularan, ali potpuno nau\u010dan na\u010din tuma\u010di ono \u0161to je tek nagovije\u0161teno u Vinaverovim ogledima o Bori Stankovi\u0107u ili u najboljoj monografiji o Vuku kao leksikografu-Pamtiveku Miodraga Popovi\u0107a. Naime, ne samo srpska pro\u0161lost i tradicija, nego i srpska sada\u0161njost ne mo\u017ee se pojmiti bez pravog shvatanja turcizama u srpskom jeziku. Tako Olga Zirojevi\u0107 tuma\u010di rije\u010di kao bre za koje smo mislili da o njima sve znamo, ili rije\u010di kao delija, pl. delije o kojoj popularna svijest zna samo ono \u0161to nije istina, zatim pokazuje da nismo samo mi posu\u0111ivali rije\u010di od Turaka, nego i Turci od nas, jer i danas u turskom jeziku jedina rije\u010d za pojam kralj je slavizam kral. Te pri\u010de o rije\u010dima predstavljaju najve\u0107i dio ove knjige.<\/em><\/p>\n

Drugi dio ove knjige \u010dine napisi posve\u0107eni osmanskim zadu\u017ebinama u Srbiji, Jugoslaviji i na Balkanu, njihovom postanku i njihovom planskom uni\u0161tavanju, kada god je nacionalisti\u010dka politika to iziskivala. Tako \u0107e se u ovoj knjizi na\u0107i zapisi o Feliksu Kanicu kao svjedoku kraja osmanske civilizacije u Srbiji, o jedinoj preostaloj beogradskoj d\u017eamiji: Bajrakli-d\u017eamiji na Dor\u0107olu, o banjolu\u010dkoj Ferhadiji i o gra\u0111evinskom \u010dudu poznatom kao mostarski Stari most. Uz to idu i napisi o ustanovama islamske civilizacije kao vakuf-zadu\u017ebina i imaret-gostinjac, javna kuhinja. Sve je to napisano te\u010dnim jezikom i bez vi\u0161ka rije\u010di, ali iza svega toga stoji duboko poznavanje pro\u0161lih vremen\u00e2 i drevnih ustanova.<\/em><\/p>\n

Tre\u0107u grupu napisa u ovoj knjizi predstavljaju radovi posve\u0107eni Osmanlijama u kolektivnom pam\u0107enju srpskog i drugih nemuslimanskih balkanskih naroda. Valja posebno ista\u0107i studiju \u201eKosovo u kolektivnom pam\u0107enju\u201c koja itekako mo\u017ee poslu\u017eiti kako korektiv vi\u0111enjima dvaju podjednako ekskluzivisti\u010dkih tabora (\u2026). <\/em><\/p>\n

Neka ova knjiga bude ostav\u0161tina za budu\u0107nost: simbol nade da mo\u017eemo jednog dana postati uravnote\u017eeniji i eti\u010dniji.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

(Iz predgovora Nenada Filipovi\u0107a)<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/balkanskicentarzabliskiistok.com\/objavljena-knjiga-iz-osmanske-bastine\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/pescanik.net\/iz-osmanske-bastine\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15790,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15789","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Zirojevic.jpg?fit=1024%2C719&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":15789,"position":0},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":15789,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":15789,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":15789,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":15789,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":15789,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15789","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15789"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15789\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15791,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15789\/revisions\/15791"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15790"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15789"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15789"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15789"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}