{"id":15789,"date":"2019-07-24T21:40:26","date_gmt":"2019-07-24T21:40:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15789"},"modified":"2019-07-24T21:40:26","modified_gmt":"2019-07-24T21:40:26","slug":"olga-zirojevic-iz-osmanske-bastine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15789","title":{"rendered":"Olga Zirojevi\u0107, \u201cIz osmanske ba\u0161tine\u201d"},"content":{"rendered":"

Balkanski centar za Bliski istok iz Beograda objavio je 2018. godine knjigu povjesni\u010darke Olge Zirojevi\u0107 \u201cIz osmanske ba\u0161tine\u201d, za koju je predgovor napisao Nenad Filipovi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Knjiga dr Olge Zirojevi\u0107 Iz osmanske ba\u0161tine<\/em> sastoji se iz tri dela. U prvom delu knjige pod naslovom \u201e\u010cinija puna re\u010di\u201d dr Zirojevi\u0107 se bavi turcizmima i obja\u0161njava poreklo vi\u0161e od 40 re\u010di koje su samo deo korpusa turcizama koji se svakodnevno koriste u srpskom jeziku, kao \u0161to su: bak\u0161i\u0161, Balkan, bre!, budala, \u010damac, \u010dinija, delija, frka, jani\u010dar, jatak, ko\u0161ava, lakrdija, rusvaj, sijaset, skela, kao i mnogi drugi. Drugi deo knjige pod naslovom \u201eNi kamen na kamenu\u201d posve\u0107en je zna\u010dajnim osmanskim zadu\u017ebinama koje se nalaze na teritoriji Srbije, nekada\u0161nje Jugoslavije i Balkana, poput Bajrakli d\u017eamije, banjalu\u010dke Ferhadije i mostarskog Starog mosta. Tre\u0107i, i poslednji deo knjige, tretira pitanje Kosova u kolektivnom pam\u0107enju Srba i drugih nemuslimanskih balkanskih naroda.<\/p>\n

Pred \u010ditaocima je jedna pitka, pametna, duhovita, u\u010dena, lagano pisana\u2026 knjiga (\u2026) .Ve\u0107 decenijama ovaj\u00a0 autor\u00a0 bavi se\u00a0 pri\u010dama o rije\u010dima u njihovom kulturnom kontekstu i na jedan popularan, ali potpuno nau\u010dan na\u010din tuma\u010di ono \u0161to je tek nagovije\u0161teno u Vinaverovim ogledima o Bori Stankovi\u0107u ili u najboljoj monografiji o Vuku kao leksikografu-Pamtiveku Miodraga Popovi\u0107a. Naime, ne samo srpska pro\u0161lost i tradicija, nego i srpska sada\u0161njost ne mo\u017ee se pojmiti bez pravog shvatanja turcizama u srpskom jeziku. Tako Olga Zirojevi\u0107 tuma\u010di rije\u010di kao bre za koje smo mislili da o njima sve znamo, ili rije\u010di kao delija, pl. delije o kojoj popularna svijest zna samo ono \u0161to nije istina, zatim pokazuje da nismo samo mi posu\u0111ivali rije\u010di od Turaka, nego i Turci od nas, jer i danas u turskom jeziku jedina rije\u010d za pojam kralj je slavizam kral. Te pri\u010de o rije\u010dima predstavljaju najve\u0107i dio ove knjige.<\/em><\/p>\n

Drugi dio ove knjige \u010dine napisi posve\u0107eni osmanskim zadu\u017ebinama u Srbiji, Jugoslaviji i na Balkanu, njihovom postanku i njihovom planskom uni\u0161tavanju, kada god je nacionalisti\u010dka politika to iziskivala. Tako \u0107e se u ovoj knjizi na\u0107i zapisi o Feliksu Kanicu kao svjedoku kraja osmanske civilizacije u Srbiji, o jedinoj preostaloj beogradskoj d\u017eamiji: Bajrakli-d\u017eamiji na Dor\u0107olu, o banjolu\u010dkoj Ferhadiji i o gra\u0111evinskom \u010dudu poznatom kao mostarski Stari most. Uz to idu i napisi o ustanovama islamske civilizacije kao vakuf-zadu\u017ebina i imaret-gostinjac, javna kuhinja. Sve je to napisano te\u010dnim jezikom i bez vi\u0161ka rije\u010di, ali iza svega toga stoji duboko poznavanje pro\u0161lih vremen\u00e2 i drevnih ustanova.<\/em><\/p>\n

Tre\u0107u grupu napisa u ovoj knjizi predstavljaju radovi posve\u0107eni Osmanlijama u kolektivnom pam\u0107enju srpskog i drugih nemuslimanskih balkanskih naroda. Valja posebno ista\u0107i studiju \u201eKosovo u kolektivnom pam\u0107enju\u201c koja itekako mo\u017ee poslu\u017eiti kako korektiv vi\u0111enjima dvaju podjednako ekskluzivisti\u010dkih tabora (\u2026). <\/em><\/p>\n

Neka ova knjiga bude ostav\u0161tina za budu\u0107nost: simbol nade da mo\u017eemo jednog dana postati uravnote\u017eeniji i eti\u010dniji.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

(Iz predgovora Nenada Filipovi\u0107a)<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor i dodatne informacije:<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/balkanskicentarzabliskiistok.com\/objavljena-knjiga-iz-osmanske-bastine\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/pescanik.net\/iz-osmanske-bastine\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15790,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-15789","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/Zirojevic.jpg?fit=1024%2C719&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":15789,"position":0},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":15789,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":15789,"position":2},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":15789,"position":3},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":15789,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":15789,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15789","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15789"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15789\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15791,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15789\/revisions\/15791"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15790"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15789"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15789"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15789"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}