{"id":15770,"date":"2019-07-22T21:42:45","date_gmt":"2019-07-22T21:42:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15770"},"modified":"2019-07-22T21:42:45","modified_gmt":"2019-07-22T21:42:45","slug":"darko-cvijetic-schindlerov-lift-sarajevo-zagreb-buybook-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15770","title":{"rendered":"Darko Cvijeti\u0107, \u201eSchindlerov lift\u201c (Sarajevo \u2013 Zagreb: Buybook, 2018)"},"content":{"rendered":"<p>\u2019\u2019Kada je otvoren 1975. godine, Crveni soliter u Prijedoru je mirisao. Imao je trinaest spratova pa su stanari, ne bi li se za\u0161titili od nesre\u0107e, prvi nazvali Galerijom. To nije pomoglo \u2013 <em>u Crvenom se uvijek smrt solidno osje\u0107ala, i nikad nije oti\u0161la bez i\u010dega<\/em>. Jedini izlaz iz stepeni\u010dkog labirinta po kojem smrt \u0161enlu\u010di je \u2013 lift marke <em>Schindler<\/em>.<\/p>\n<p>Svaki soliter je <em>vertikalno selo<\/em>, u sebi ima toliko \u017eivota. Crveni soliter u sebi ima dovoljno nesre\u0107e za \u010ditavu Bosnu i Hercegovinu, a kratki roman <em>Schindlerov lift<\/em> nosi te\u017einu deset tomova najbolje literature.<\/p>\n<p>Molim vas, ako tra\u017eite \u0161tivo za zabavu, vratite ovu knjigu na policu.\u2019\u2019<\/p>\n<p><strong>Selvedin Avdi\u0107 <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u2019\u2019S uru\u0161avanjem svijeta kakvog smo poznavali, uru\u0161io se i \u017eivot u dva prijedorska solitera, u gradu koji je, kako sam autor ka\u017ee, rupa svijeta poznata po ratnim zlo\u010dincima, logorima i slikarima. U tim soliterima, dok nisu postali oblakoderi smrti, zajedni\u010dki su se proslavljale radni\u010dke pobjede i unapre\u0111enja. Danas radnika\/ca vi\u0161e nema, <em>potonuli su u naciju i ostali punih plu\u0107a vode<\/em>. Kom\u0161ije su pogubile kom\u0161ije, nakon razmjene sli\u010dica u djetinjstvu, nekada\u0161nji drugovi mijenjali su mrtve i ranjene na liniji razdvajanja, a majke su djecu pronalazile u sekundarnim masovnim grobnicama, nakon \u0161to bi im, odbijaju\u0107i da vjeruju kako su mrtvi, spremale ve\u010deru i \u010dekale vijest o njima. Mo\u017ee li se u dva nebodera smjestiti ukupna tragedija Bosne i Hercegovine? Mo\u017ee, i Darko Cvijeti\u0107 nam svjedo\u010di o tome, potvr\u0111uju\u0107i da o u\u017easu koji smo imali\/e sre\u0107u pre\u017eivjeti i \u010dije posljedice \u017eivimo, mogu i trebaju pisati samo najbolji. Svakom re\u010denicom autor <em>Schindlerovog lifta<\/em> \u0161titi nas od <em>mrtve ki\u0161e koja pada po Prijedoru<\/em>. Njegov ki\u0161obran sa\u010dinjen je od ljudske i knji\u017eevne \u010destitosti.<\/p>\n<p><strong>Kristina Ljevak <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u2019\u2019Ovako pi\u0161u samo oni koji se ni\u010dega i nikoga ne boje\u2026 Ovako pi\u0161u oni koji ne predstavljaju samo savest svog vremena ili mesta ve\u0107 koji se ne pla\u0161e da plate cenu iskupljenja \u2013 i za \u017ertve i za zlo\u010dince. Te\u0161ko je to i neshvatljivo breme koje je Darko Cvijeti\u0107 delom opisao i u svom romanu <em>Schindlerov lift<\/em>\u2026 Ka\u017eem delom jer ne smemo zaboraviti na njegovu poeziju bez koje ne bi ni bilo ovog romana.\u2019\u2019<\/p>\n<p><strong>Zlatko Jelisavac <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pro\u010ditajte nekoliko stranica:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.buybook.ba\/upload\/documents\/Schindlerov%20lift.pdf\">https:\/\/www.buybook.ba\/upload\/documents\/Schindlerov%20lift.pdf<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O autoru<\/p>\n<p>Darko Cvijeti\u0107 je ro\u0111en 11. januara 1968.godine u mjestu Ljubija Rudnik. Redatelj je i dramaturg u Pozori\u0161tu Prijedor. Pjesme i pri\u010de prevo\u0111ene sumu na francuski, engleski, njema\u010dki, slovenski, hebrejski, albanski, ma\u0111arski, poljski, makedonski i jidi\u0161. Od 2013. godine ure\u0111uje knji\u017eevni blog &#8220;Hypomnemata&#8221;. Objavio desetak knjiga poezije, knjigu pri\u010da, u pozori\u0161tu re\u017eirao od Becketta do \u010cehova, te igrao Raskoljnikova, Borisa Davidovi\u010da, Estragona&#8230; \u010clan P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine i Dru\u0161tva pisaca BiH. Izu\u010dio Vrtlarstvo kod Majstora Ivana Obrenova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1285\/schindlerov-lift\">https:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1285\/schindlerov-lift<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Medijski odjeci:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/darko-cvijetic-u-soliterima-su-bukvalno-susjedi-napadali-susjede\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/darko-cvijetic-u-soliterima-su-bukvalno-susjedi-napadali-susjede<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/intervjui\/darko-cvijetic-svi-ovdje-nosimo-sanjalice-od-skaja-433207\">https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/intervjui\/darko-cvijetic-svi-ovdje-nosimo-sanjalice-od-skaja-433207<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/o2\/kultura\/knjizevnost\/osvrt-krik-zivotinje-moje-ljudskosti-429639\">https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/o2\/kultura\/knjizevnost\/osvrt-krik-zivotinje-moje-ljudskosti-429639<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/darkocvijetic.wordpress.com\/\">https:\/\/darkocvijetic.wordpress.com\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15771,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/lift.png?fit=604%2C885&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":15770,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":15770,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":15770,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":15770,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":15770,"position":4},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":15770,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15770"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15772,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15770\/revisions\/15772"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}