{"id":15770,"date":"2019-07-22T21:42:45","date_gmt":"2019-07-22T21:42:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=15770"},"modified":"2019-07-22T21:42:45","modified_gmt":"2019-07-22T21:42:45","slug":"darko-cvijetic-schindlerov-lift-sarajevo-zagreb-buybook-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=15770","title":{"rendered":"Darko Cvijeti\u0107, \u201eSchindlerov lift\u201c (Sarajevo \u2013 Zagreb: Buybook, 2018)"},"content":{"rendered":"<p>\u2019\u2019Kada je otvoren 1975. godine, Crveni soliter u Prijedoru je mirisao. Imao je trinaest spratova pa su stanari, ne bi li se za\u0161titili od nesre\u0107e, prvi nazvali Galerijom. To nije pomoglo \u2013 <em>u Crvenom se uvijek smrt solidno osje\u0107ala, i nikad nije oti\u0161la bez i\u010dega<\/em>. Jedini izlaz iz stepeni\u010dkog labirinta po kojem smrt \u0161enlu\u010di je \u2013 lift marke <em>Schindler<\/em>.<\/p>\n<p>Svaki soliter je <em>vertikalno selo<\/em>, u sebi ima toliko \u017eivota. Crveni soliter u sebi ima dovoljno nesre\u0107e za \u010ditavu Bosnu i Hercegovinu, a kratki roman <em>Schindlerov lift<\/em> nosi te\u017einu deset tomova najbolje literature.<\/p>\n<p>Molim vas, ako tra\u017eite \u0161tivo za zabavu, vratite ovu knjigu na policu.\u2019\u2019<\/p>\n<p><strong>Selvedin Avdi\u0107 <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u2019\u2019S uru\u0161avanjem svijeta kakvog smo poznavali, uru\u0161io se i \u017eivot u dva prijedorska solitera, u gradu koji je, kako sam autor ka\u017ee, rupa svijeta poznata po ratnim zlo\u010dincima, logorima i slikarima. U tim soliterima, dok nisu postali oblakoderi smrti, zajedni\u010dki su se proslavljale radni\u010dke pobjede i unapre\u0111enja. Danas radnika\/ca vi\u0161e nema, <em>potonuli su u naciju i ostali punih plu\u0107a vode<\/em>. Kom\u0161ije su pogubile kom\u0161ije, nakon razmjene sli\u010dica u djetinjstvu, nekada\u0161nji drugovi mijenjali su mrtve i ranjene na liniji razdvajanja, a majke su djecu pronalazile u sekundarnim masovnim grobnicama, nakon \u0161to bi im, odbijaju\u0107i da vjeruju kako su mrtvi, spremale ve\u010deru i \u010dekale vijest o njima. Mo\u017ee li se u dva nebodera smjestiti ukupna tragedija Bosne i Hercegovine? Mo\u017ee, i Darko Cvijeti\u0107 nam svjedo\u010di o tome, potvr\u0111uju\u0107i da o u\u017easu koji smo imali\/e sre\u0107u pre\u017eivjeti i \u010dije posljedice \u017eivimo, mogu i trebaju pisati samo najbolji. Svakom re\u010denicom autor <em>Schindlerovog lifta<\/em> \u0161titi nas od <em>mrtve ki\u0161e koja pada po Prijedoru<\/em>. Njegov ki\u0161obran sa\u010dinjen je od ljudske i knji\u017eevne \u010destitosti.<\/p>\n<p><strong>Kristina Ljevak <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u2019\u2019Ovako pi\u0161u samo oni koji se ni\u010dega i nikoga ne boje\u2026 Ovako pi\u0161u oni koji ne predstavljaju samo savest svog vremena ili mesta ve\u0107 koji se ne pla\u0161e da plate cenu iskupljenja \u2013 i za \u017ertve i za zlo\u010dince. Te\u0161ko je to i neshvatljivo breme koje je Darko Cvijeti\u0107 delom opisao i u svom romanu <em>Schindlerov lift<\/em>\u2026 Ka\u017eem delom jer ne smemo zaboraviti na njegovu poeziju bez koje ne bi ni bilo ovog romana.\u2019\u2019<\/p>\n<p><strong>Zlatko Jelisavac <\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Pro\u010ditajte nekoliko stranica:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.buybook.ba\/upload\/documents\/Schindlerov%20lift.pdf\">https:\/\/www.buybook.ba\/upload\/documents\/Schindlerov%20lift.pdf<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O autoru<\/p>\n<p>Darko Cvijeti\u0107 je ro\u0111en 11. januara 1968.godine u mjestu Ljubija Rudnik. Redatelj je i dramaturg u Pozori\u0161tu Prijedor. Pjesme i pri\u010de prevo\u0111ene sumu na francuski, engleski, njema\u010dki, slovenski, hebrejski, albanski, ma\u0111arski, poljski, makedonski i jidi\u0161. Od 2013. godine ure\u0111uje knji\u017eevni blog &#8220;Hypomnemata&#8221;. Objavio desetak knjiga poezije, knjigu pri\u010da, u pozori\u0161tu re\u017eirao od Becketta do \u010cehova, te igrao Raskoljnikova, Borisa Davidovi\u010da, Estragona&#8230; \u010clan P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine i Dru\u0161tva pisaca BiH. Izu\u010dio Vrtlarstvo kod Majstora Ivana Obrenova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1285\/schindlerov-lift\">https:\/\/www.buybook.ba\/shop\/product\/1285\/schindlerov-lift<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Medijski odjeci:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/darko-cvijetic-u-soliterima-su-bukvalno-susjedi-napadali-susjede\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/darko-cvijetic-u-soliterima-su-bukvalno-susjedi-napadali-susjede<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/intervjui\/darko-cvijetic-svi-ovdje-nosimo-sanjalice-od-skaja-433207\">https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/dosjei\/intervjui\/darko-cvijetic-svi-ovdje-nosimo-sanjalice-od-skaja-433207<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/o2\/kultura\/knjizevnost\/osvrt-krik-zivotinje-moje-ljudskosti-429639\">https:\/\/www.oslobodjenje.ba\/o2\/kultura\/knjizevnost\/osvrt-krik-zivotinje-moje-ljudskosti-429639<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/darkocvijetic.wordpress.com\/\">https:\/\/darkocvijetic.wordpress.com\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":15771,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-15770","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/07\/lift.png?fit=604%2C885&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":15770,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":15770,"position":1},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":15770,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":15770,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":15770,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":15770,"position":5},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15770","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15770"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15770\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15772,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15770\/revisions\/15772"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15771"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15770"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15770"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15770"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}